Pitka voda iz zraka – tehnologija koja može spasiti svijet - Monitor.hr
Prekjučer (20:00)

Kao klima, samo obrnuto

Pitka voda iz zraka – tehnologija koja može spasiti svijet

Dok milijarde ljudi nemaju pristup pitkoj vodi, znanstvenici razvijaju nove tehnologije koje hvataju vlagu iz zraka. Od mreža Inka do modernih hidrogela i metalno-organskih struktura, cilj je dobiti što više vode uz što manju potrošnju energije. Najnoviji prototipi već daju litre vode dnevno, a istraživanja obećavaju stotine litara po kilogramu materijala. Ako cijena padne ispod desalinizacije, ove tehnologije mogle bi osigurati jeftinu, čistu vodu i u najsušim dijelovima svijeta. Milorad Milun za Novosti


Slične vijesti

23.08. (18:00)

Znanost čita misli

Proboj BCI tehnologije vraća glas osobama s invaliditetom

Istraživači sa Sveučilišta Stanford razvili su brain-computer interface (BCI) uređaj koji misli pretvara u govor i tekst u stvarnom vremenu. Opisano u časopisu Cell, ovo revolucionarno otkriće omogućuje osobama koje su izgubile sposobnost govora, primjerice nakon moždanog udara, da ponovno komuniciraju. Uređaj koristi AI treniranu na neuronskim signalima zamišljenog govora, dekodirajući ih u foneme i zatim u rečenice, s uspješnošću od oko 74%. Za zaštitu privatnosti, uređaj se aktivira samo putem mentalne lozinke. Iako nudi nadu za pacijente “zarobljene” u vlastitom tijelu, autor izražava zabrinutost zbog potencijalne zloupotrebe tehnologije u distopijskim režimima. Milorad Milun za Novosti

01.08. (16:00)

Mozak na struju, talent na čekanju

Za učenje matematike važni su neki dijelovi prednjeg lateralnog korteksa u mozgu

Ukoliko ti centri nisu aktivirani bilo iz bioloških (geni) ili nekih drugih razloga, dolazi do ozbiljnih poteškoća u učenju. Do sada su istraživanja bila fokusirana na biološke odnosno genske faktore. Međutim, jasno je da moraju postojati i uzročni nebiološki faktori. Stražnji parijetalni korteks gotovo da i nema neku ulogu. Neurostimulacija prednjeg lateralnog korteksa može pomoći i onima koje smatramo netalentiranima. Ostaje otvoreno pitanje koliko su trajni efekti neurostimulacije. Ali čak i kratkotrajno induciranje sposobnosti rješavanja zadataka za mnogu djecu bi moglo značiti skok preko barijere. No, treba zapamtiti, matematika nije jedino i nužno mjerilo kreativnosti i inteligencije. Milorad Milun za Novosti.

23.07. (23:00)

Izumiruća vrsta: Homo librivorus

Milun: Kad knjige postanu teret – sudbina neželjenih knjiga

U pokušaju da izaberemo prikladan rođendanski poklon, knjiga djeluje kao sigurna opcija – ali često završimo kao jedan od mnogih koji donesu isti dar. Knjige se gomilaju, police pucaju, a ljudi više ne znaju kamo s njima. I dok je bacanje knjiga još uvijek tabu, knjižnice i prodavači već odbijaju višak. U digitalno doba, knjige postaju relikti prošlosti, a čitatelji – gotovo muzejski primjerci. Što s naslijeđenih 300 knjiga? Možda se odgovor skriva u nostalgiji i neuništivoj vjeri u pisanu riječ. Milorad Milun za Novosti.

15.07. (01:00)

Fasaderi i soboslikari, medicina vas treba

Boja protiv bakterija: nova nada za bolnice

Znanstvenici sa Sveučilišta Nottingham razvili su epoksi premaz s dodatkom biocida CHX koji učinkovito uništava bolničke patogene poput MRSA, E. coli i Candide, koje su sve otpornije na postojeće antibiotike. Premaz je izdržljiv, dugotrajan i ostaje antimikrobno učinkovit čak i protiv otpornijih sojeva. Ova jeftina i lako primjenjiva tehnologija mogla bi znatno smanjiti rizik od zaraza u bolnicama, osobito u dijelovima svijeta s ograničenim resursima. Milorad Milun za Novosti

08.07. (14:00)

Malene ubijaju još manji, a mi tu ništa ne možemo

Sve više pčela umire od virusa koje prenose grinje, koje su otporne na jedini lijek koji se koristi

U Hrvatskoj se nakon svake zime posljednjih godina zabilježe gubici od 20 do 30 posto svih košnica. U SAD-u je, kako piše časopis Science, ove godine zabilježen gubitak od 62 posto pčelinjih zajednica. Pokazalo se da su sve u sebi imale virus koji prenose grinje. Sve pronađene grinje bile su otporne na amitraz, jedini specifični grinjocid koji ljudima za sada stoji na raspolaganju. Razvoj nekog potpuno novog sredstva za sada nije na vidiku. Prema svemu sudeći i amitraz će uskoro biti potpuno neučinkovit. I dalje nedostaje ključno istraživanje o utjecaju pesticida i prehrane na masovni pomor pčela. Dok znanost još sanja o “cijepljenju” pčela protiv virusa, pčelarima se savjetuju mjere prve pomoći poput rotacije biocida i sterilizacije opreme. Ministarstvo bi trebalo osmisliti ozbiljan program zaštite oprašivača, jer bez njih nećemo imati što jesti – osim možda vlastitu neodgovornost. Milorad Milun za Novosti.

25.06. (18:00)

Kad odrasteš, želiš biti kao Peking – zasađen, a ne posječen

Kineski zid od drveća, a naš se topi u ispušnim plinovima

Kina desetljećima gradi “Zeleni zid” – golem šumski pojas koji usporava širenje pustinja i smanjuje pješčane oluje. Iako projekt ima izazove, postigao je znatan uspjeh u pošumljavanju i stabilizaciji tla. Hrvatska, iako nema pustinje, suočava se s vlastitim šumskim prijetnjama. Posebno je ugrožena Medvednica, zelena pluća Zagreba, zbog sječe, zagađenja i neodgovornog ponašanja posjetitelja. Očuvanje šuma ključno je, a promjena počinje malim gestama – kao što je korištenje žičare umjesto automobila. Milorad Milun za Novosti.

19.05. (09:00)

Vozimo 300 na sat prema zidu, ali hej – barem imamo Wi-Fi

Civilizacija u punom sjaju… i na rubu pregorijevanja

Pogledajmo malo stanje civilizacije u svijetu. Nesumnjivo je da smo kao vrsta postigli enorman napredak u svim segmentima života. Homo sapiens već tisućljećima živi sve bolje i bolje. Na porast stanovništva odgovoreno je velikom proizvodnjom hrane, a broj gladnih u postocima sve je manji. Broj nerazvijenih zemalja sve je manji. Tehnološki je napredak ogroman. Elektronske mreže dosegle su sve kutke Zemlje. Oko zemlje u svemiru kruže tisuće satelita, u duboki svemir poslali smo letjelice i teleskope. Ljudi i robe putuju po cijelom svijetu… Tu idiličnu sliku kvari samo jedan mali detalj: deluzija konduktera da će moći kontrolirati svoje vlakove kada dođe do sudara. Naš planet je u dosta lošem stanju. Još uvijek je u procesu izlaska iz ledenog doba s jedne strane i ogromnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova s druge. Oba faktora pridonose porastu prosječne temperature Zemlje. Što poduzeti? Odgovor svakako nije u sastancima lidera država, jer osim ugljičnog otiska njihovih aviona nema drugih rezultata, ako zanemarimo mrtva slova na papiru. Milorad Milun za Novosti.

16.05. (12:00)

Zagađuju više nego što dišu – ali s privatnim avionom

Milun: Klimatske promjene na multimilijarderski pogon

Godine 2024. bilo je na svijetu oko 2900 milijardera. Između se nalazi četiri posto ostatka srednje klase, i to one gornje. Znajući u kakvom svijetu živimo, ne treba čuditi da ni unutar tih najbogatijih jedan posto nema, kako bi Zagorci rekli, pravice. Najveći dio bogatstva nalazi se u rukama onih 0,1 posto. Unutar te klase postoji jasan interes da se stvari smiju mijenjati, ali samo u njihovu korist. Posve nova studija, objavljena u Nature Climate Change, navodi da tih 10 posto najbogatijih uzrokuje dvije trećine klimatskih promjena koje dovode do zagrijavanja Zemlje, prema podacima od 1999. do danas. Ti multimilijarderi nalaze se uglavnom u SAD-u i Kini. Istraživači su mjerili takozvani ugljični otisak pojedinih multimilijardera, uzimajući u obzir na koji način zarađuju i na što troše novac. Milorad Milun za Novosti

21.04. (13:00)

Njihova posljednja večera

Osmislili lijek protiv rijetkih bolesti koji ubija komarce — pitanje je koliko je to zapravo učinkovito, ali i potrebno

Otkriveno je da lijek Nitisinone, odobren za liječenje rijetkih metaboličkih bolesti, može i kod niskih terapeutskih doza uzrokovati smrt komarca prenosioca malarije jer uništava ključni enzim koji im je potreban za probavu ispijene krvi. No, kakva je korist od toga da malarični komarac umre nakon što je uštrcao virus? Drugo pitanje je kolika je korist ako recimo deset milijuna ljudi bude ubodeno i deset milijuna komaraca tako usmrćeno, ako znamo da komaraca ima mnogo puta više nego ljudi. Možda će se rješenje naći u tome da se komarcima ponudi prava ili umjetna krv zaslađena Nitisinoneom, nešto kao fast food restoran za komarce, pa da izaberu to kao lakši način prehrane nego borbu s debelom kožom ljudi i životinja. No, malarije kod nas ni nema, a i oni s vremenom postanu otporniji… Milorad Milun za Novosti.

17.03. (08:00)

Zlo koje stane u čašicu

U 2019. godini zbog alkohola je umrlo 2,6 milijuna ljudi, a ovisno o njemu je oko 209 milijuna

Prema dokumentaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), alkohol je otrov čak i u minimalnim količinama. Glavni je sastojak svakog alkoholnog pića etanol (C2H5OH) koji je i psihoaktivna supstanca. Prema podacima WHO-a, u 2019. godini zbog njega je umrlo 2,6 milijuna ljudi. Od toga dva milijuna otpada na muškarce, oko sedam posto svjetskog stanovništva, odnosno 400 milijuna ljudi starijih od 15 godina živi s negativnim posljedicama konzumiranja alkohola, a ovisno je njih 209 milijuna. Iako i vrlo male količine alkohola loše utječu na zdravlje, glavna opasnost je u stalnom konzumiranju i povremenim teškim opijanjima. Milorad Milun za Novosti.