Polimac: Za njega vjerojatno niste čuli, ali samo dva naslova su dovoljna da shvatite kakav je majstor - Monitor.hr
01.11.2020. (19:00)

Zaboravljeni velikani filma

Polimac: Za njega vjerojatno niste čuli, ali samo dva naslova su dovoljna da shvatite kakav je majstor

Za uvod bih vam preporučio “Dunkirk”, crno-bijeli ratni film iz 1958., koji se bavi istom temom kao i nedavni blockbuster Christophera Nolana, no dok se potonji iscrpljuje u formalnom konceptu, iz prvoga možete shvatiti što se tamo zapravo događalo. Impresivne su scene u kojima na stotine engleskih i francuskih vojnika uzaludno traže sklonište među pješčanim dinama dok ih odozgo nesmiljeno mitraljiraju “štuke”. Zbilja je neobično kako taj film nije otkupljen za jugoslavensku distribuciju, ipak u njemu glume poznate face John Mills, Richard Attenborough i Bernard Lee (uskoro će glumiti M-a u serijalu o Jamesu Bondu), a podigrani patriotizam bio bi koristan orijentir domaćim filmašima koji su se tada okušavali u partizanskim sižejima. To što nisu otkupili Normanov “Noć kad je izvučen moj broj” (The Night My Number Came Up) iz 1955. manje je neobično, budući da taj pripada žanru fantastičnog realizma koji su u nas redovno zaobilazili. Preporučuje Nenad Polimac za Jutarnji list


Slične vijesti

21.01.2022. (10:00)

Crno bijeli svijet

Otkriće: Filmska povijest Dubrovnika nije počela s ‘Igrom prijestolja’

Početkom 20. stoljeća u Dubrovnik je stigao mađarski redatelj Alfred Deésy sa svojom filmskom ekipom i snimio desetak filmova. Riječ je o najstarijim sačuvanim igranim filmovima snimanima na području Dubrovnika o kojima se dosad gotovo ništa nije znalo tako da se to otkriće može nazvati senzacijom prvog reda. Naime, to otkriće dramaturga Hrvoja Ivankovića mijenja dosadašnja saznanja o počecima filmskog snimanja u Dubrovniku i Hrvatskoj te popunjava rupe u povijesti hrvatske kinematografije. Express

01.11.2020. (18:00)

Iz ropotarnice alternativne povijesti

Pavičić: Priča o ženi koja je jednog davnog dana na svoj 50 i neki rođendan dobila 8 mm amatersku kameru

Za povratak Tatjana Ivančić iz anonimnosti vjerojatno je najzaslužnija filmologinja i filmska kustosica Petra Belc koja već nekoliko godina ustrajno prekapa po jugoslavenskom alternativnom i neprofesijskom filmu, istražujući zaboravljene i prešućene autore, mahom ženske. Domaći film – jednako profesionalni kao i amaterski – bio je uvelike boy’s club jakih mačo tipova koji su formirali kanon i ukus. Zahvaljujući Belc, danas znamo da je ispod tog alfa-mužjačkog svijeta bio cijeli podzemni tok manje poznatih autorica, a mnoge od njih – Vukicu Đilas, Bojanu Vujanović, Biljanu Belić, Tatjanu Ivanišević – Belc je antologizirala i prikazala u više retrospektivnih programa. Mnoge od tih autorica nose zanimljive ljudske priče, no ni jedna vjerojatno nije tako intrigantna kao životna priča Tatjane Ivančić: domaćice koja u 55. godini otkriva strast za kameru, počinje snimati, da bi njeni radovi danas došli do Berlina i Berkeleyja. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

25.10.2020. (18:00)

Kinematografija usred pandemije

Polimac: Dan kad je Kina pretekla Sjedinjene Američke Države

Ključni je razlog kineskog uspjeha u tome što nije holivudska kolonija, u situacijama kakva je ova ima dovoljno vlastitih proizvoda da izdrži bez njihovih blockbustera. Nešto slično potvrdili su i Francuzi, njihov je ukupni promet osjetno pao u odnosu na lanjsku godinu, no kad se računaju samo francuski filmovi, pad iznosi podnošljivih 20 posto. A Hrvatska? U godini kad su nam naše komercijalne uzdanice najviše trebale, one su potpuno izostale, čak su se i dva filma s domaćom etiketom, “Ribanje i ribarsko prigovaranje” i “Mare”, istovremeno našla u kinima. Apsurdno. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

23.01.2018. (11:20)

Koko, izlet i ribe

Hrvatska kinematografija 2017. – komercijalno nevesela sezona koju treba što prije zaboraviti

2017. svakako neće biti godina za pamćenje kada je hrvatski film u pitanju, jer smo se vratili na slabe rezultate iz 2015. i 2014. godine. Postotak ukupne gledanosti našeg filma iznosio je mizernih 2,6, a u bruto prihodu sudjelovali smo samo s 2%. Prvoplasirani film Uzbuna na Zelenom Vrhu skupio je zaradu i gledatelja kao i 11 drugih filmova s liste, prva tri filma su dječja, što svjedoči o ziheraškom konceptu dok su hvaljena ostvarenja kao što je Agape Branka Schmidta ostala u standardnim okvirima gledanosti kvalitetnog hrvatskog filma – između dvije i tri tisuće gledatelja. Neki filmovi uopće nisu prijavili svoje rezultate, Kratki izlet Igora Bezinovića i Mrtve ribe Kristijana Milića, jer su bili jako slabi. Jutarnji

12.06.2016. (16:54)

Slava je stvar koja (ne) blijedi

Nekada omiljene ex-Yu glumice, a danas zaboravljene

Buka donosi zanimljiv članak o zaboravljenim glumicama s prostora bivše Jugoslavije poput Vlaste Knezović, Ljiljane Sedlar ili Dragane Mrkić. Neke od njih nikada nisu dobile “pravu priliku”, neke je životni put odveo u nekom drugom smjeru pa im je gluma bila i ostala sporedna stvar. Bilo kako bilo, ove glumice se nisu pretjerano pojavljivale na kino platnima, ali se i danas sjećamo njihovih uloga.

24.01.2015. (12:00)

Sedam predmeta koji su bili zabranjeni u svjetskoj kinematografiji