Poslovanje hrvatskog IT sektora u pandemiji – rezultati za 2020. jako dobri - Monitor.hr
09.08. (23:00)

Imuni na koronu

Poslovanje hrvatskog IT sektora u pandemiji – rezultati za 2020. jako dobri

  • Ukupni broj poduzetnika: 4.556 (274 više nego u 2019.)
  • Prosječni broj zaposlenika: 5 (isti već nekoliko godina)
  • Poduzetnici koji posluju s dobiti: 75%, s gubitkom posluje 25% IT poduzeća (1.140 tvtka gubitaša, oko 100-ak više nego 2019)
  • Broj poduzeća izvoznika: 1.780 (39% ukupnog broja); 159 više nego 2019.

IT sektor je poslovao jako dobro. Rast prihoda od 8-9% i izvoza od 15% je za 2020. godinu, specifičnu kakva je bila, solidan uspjeh. Za usporedbu, čitavo hrvatsko gospodarstvo (140 tisuća firmi) je ostvarilo pad prihoda od prodaje za 8%, pad izvoza 6% dok je broj zaposlenika jedva održan na približno istoj razini kao prethodne godine. Puno opširnije na Mreži.
Tu je i analiza rezultata hrvatskih proizvođača softvera, Ilko Ćimić za Index:


Slične vijesti

13.11. (20:00)

Novac na računu ili dionice u vreći...

IT tvrtke predvode novi val radničkog dioničarstva. Idemo li opet prema samoupravljanju ili se tu krije nešto drugo?

Tvrtka infobip uvela je radničko dioničarstvo programom ESOP (engl. Employee Share Ownership Plan), prvo za ključne zaposlenike, no zatim je proširila mogućnosti na sve zaposlenike. Iako je uzor američki model u kojem radnici otplaćuju dionice preko dividendi uz korištenje poreznih olakšica, radničko diočinarstvo na hrvatski način zapravo je povoljan otkup dionica na kredit, uz obročnu otplatu, ili dodjela opcija na kupnju dionica po određenoj cijeni u ograničenom razdoblju. Imaju ga Nanobit, Span, a planira ga uvesiti i Rimac pa tako IT predvodi ovaj način radničkoga sudjelovanja. Na zaradu ostvarenu na razlici između tržišne cijene i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica plaća se porez po stopi od 20 posto, uvećan za prirez, a svakako je povoljnije od isplate bonusa pa je iza priče o radničkom dioničarstvu i ona povoljnijeg nagrađivanja radnika. Tportal

10.08. (09:30)

Otporni na sve

U Hrvatskoj se iz ničega razvio moćan IT sektor. Usred teške krize okreće milijarde i zapošljava na sve strane

Poznato je da su IT firme otpornije na krizu, no nova saznanja o hrvatskom IT sektoru svejedno iznenađuju. U posljednjih 15 godina, naime, na našem se prostoru uspio razviti prilično velik sektor, a Udruga izvoznika softvera CISEx objavila je analizu poslovanja svojih članica za prošlu godinu koja pokazuje da su im prihodi premašili 5,6 milijardi kuna, a izvoz porastao za 30 posto, na 2,8 milijardi kuna. U sektoru se također zapošljavalo unatoč pandemiji pa su tako softverske tvrtke prošle godine zaposlile više od 900 ljudi. Telegram

20.06. (15:30)

Jednorozi s realnim naočalama

Cvetojević: Hrvatski IT sektor je uspješan jer ga država nije stigla ni znala regulirati

O hiperregulaciji poduzetništva kolumnist piše: Možda su i stoga naše novije IT tvrtke toliko brže napredovale od mnogih “klasičnih” i imaju toliko posla da ga ne stižu odraditi? Naravno, jer su energiju i kreativnost, umjesto u rješavanje svih navedenih komplikacija, uložili u razvoj proizvoda, podizanje kvalitetnih timova, stjecanje novih znanja i slično. Time nikako ne podcjenjujem kvalitetu ljudi koji ih vode ni onih koji u njima rade, dapače, niti sam smetnuo s uma kako je riječ o sektoru koji je svuda u svijetu propulzivan. Naime, ima i drugih propulzivnih sektora, ali mi u njima nemamo nikakve šanse, ponajviše ako zahtijevaju velika kapitalna ulaganja u fizičku infrastrukturu. I to u Hrvatskoj neće biti ni moguće ni realno dok god imamo ovakve regulative. Piše Saša Cvetojević za Index

18.09.2020. (14:30)

Nanobit u zraku

Baš zato što ne slijedi principe hrvatske gospodarske pustinje, tech sektor je njezina jedina oaza

Dok gospodarstvo, na državnoj razini, bilježi rekordan pad BDP-a, tehnološke kompanije bilježe povijesne uspjehe na globalnoj razini i predstavljaju rijetko zdravi organ izmrcvarenog tijela koje se rapidno raspada. To, međutim, nije nimalo iznenađujuće. Tech sektor je oaza hrvatske gospodarske pustinje baš zato što ne slijedi temljna načela funkcioniranja hrvatskog gospodarstva, među kojima je slizanost i isprepletenost s politikom i državom ono najvažnije. Tech sektor je jedan od rijetkih u kojem ne postoje nikakvi “poticaji” i za čiju se korist ne prikupljaju nikakvi nameti ili članarine, ne postoje porezne olakšice kakve ima velik broj zemalja u Europi. Bug

27.07.2020. (16:00)

IT sektor u doba korone

Barančić: IT-jevci najavili kakve brojke očekuju ove godine, lani ponovo oborili rekorde

IT agencije, tvrtke koje rade razvoj IT rješenja za klijente, imaju vrlo šaroliku situaciju. Nevjerovatno je koliko se okolnosti razlikuju od tvrtke do tvrtke te gotovo da i nema pravila kako COVID 19 utječe na njihovo poslovanje. Razgovarala sam s nekoliko većih IT agencija, neki planiraju značajan rast, neki blaži pad. Zaključila sam da je u ovoj situaciji trebalo imati puno sreće. Naime, njihovi klijenti, iako često dolaze iz sličnih industrija i geografskih tržišta, različito su reagirali na pandemiju i donosili različite odluke. Neki klijenti su zakočili sve investicije i čekaju što će biti, dok su drugi ubrzali digitalizaciju svog poslovanja te povećali ulaganja u taj segment. Piše Tajana Barančić za Mrežu

19.05.2018. (11:30)

Nije lako bubamarcu

Programeri zarađuju 7299 kuna mjesečno

Programeri u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine zarađivali su u prosjeku 7299 kuna mjesečno, što je 30 posto više od prosjeka države, pokazuju najnoviji podaci portala MojPosao. Naime, prosječna mjesečna plaća u Hrvatskoj je u prvom kvartalu 2018. godine iznosila 5596 kuna. Najtraženiji su programer, informatičar, sistem administrator, sistem inženjer, tehničar za telekomunikacije, IT analitičar i tester. T-Portal

21.07.2016. (20:06)

Lako je tako

Domaći IT sektor pita Vladu: A gdje su poticaji za nas?

U domaćem IT sektoru nisu impresionirani ulaganjem vezanim uz najavljeno otvaranje globalnog IBM Client Innovation Centra, koje je najavio tehnički premijer Tihomir Orešković, piše Tportal. Direktor tvrtke IN2 Ante Mandić kaže kako nije upoznat s pojedinostima investicije i projekta. No, pita se Mandić, ako ti poticaji postoje, zašto ih dosad nitko u IT industriji nije dobio? “Sam IN2 i bez ikakvih poticaja godišnje zapošljava u prosjeku oko 70 do 100 ljudi”, kaže Mandić. Dvojbeno mu je i koliko smisla ima davanje poticaja za industriju u kojoj praktično nema nezaposlenih.