Povećavaju li mentalne bolesti kreativnost? - Monitor.hr
25.02.2016. (16:41)

Mit ili činjenica

Povećavaju li mentalne bolesti kreativnost?

Mnogi ljudi vjeruju da postoji veza između mentalnih bolesti i kreativnosti osoba koje od njih pate, što naoko potvrđuju slučajevi Van Gogha, Virginije Woolf, pa i nedavno preminulog komičara Robina Williamsa. Ova teorija, međutim, u znanosti je sve samo ne potkrijepljena. Od 29 istraživanja provedenih prije 1998. godine na ovu temu, njih 15 nije pronašlo nikakvu vezu između bolesti i kreativnosti, 9 je pronašlo određenu povezanost, a pet nije došlo ni do kakvog zaključka. BBC


Slične vijesti

16.04. (13:00)

Dobar radnik na traci

Budućnost oglasa: AI generira kvantitetu, ali čovjek i dalje definira kvalitetu

Umjetna inteligencija već je preuzela operativne zadatke poput zakupa medija i masovne produkcije vizuala, no članovi oganizacijskog odbora nadolazećih Dana komunikacija ističu da ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. Dok algoritmi optimiziraju kampanje u stvarnom vremenu, ključni preostali resursi ljudi su strateški uvid, emocionalna rezonanca i istančan ukus. Predviđa se pad važnosti generičkog sadržaja i organskog pretraživanja, dok kanali koji drže pažnju (poput TikToka) jačaju. Budućnost struke leži u korištenju AI-ja kao “kopilota”, pri čemu čovjek zadržava ulogu onoga koji prepoznaje vrhunsku ideju u moru generičkih rješenja. Netokracija

30.03. (15:00)

Dok 'pametni' dovijeka skrolaju, dokoni stvaraju

Pametni telefon nam je oduzeo tri stupa kreativnosti: usamljenost, neizvjesnost i dokolicu

Autorica Lynda Barry i njezini kolege upozoravaju da stalno korištenje mobitela guši nove ideje jer nam uskraćuje trenutke u kojima mozak, pritisnut dosadom, počinje samostalno stvarati. Povratak ručnom pisanju i crtanju “žvrljotina” (doodling) nije samo nostalgija, već neurološki alat za lakše podnošenje slobodnog vremena i dublje razmišljanje. Umjesto bježanja od socijalne tjeskobe gledajući u ekran, rješenje leži u prihvaćanju praznog hoda. Čak i kad je glava “prazna”, ideja je jednostavna: ne čekaj inspiraciju, nego je prisili da se pojavi kroz mehanički rad ruku.

Kad si “prazan” i tražiš inspiraciju u kreativnom radu, koristi nasumične riječi iz “vrećice” kao početni okidač da razbiješ tišinu, a sporednu stranicu (papir za škrabanje) kao sigurno mjesto gdje bez pritiska smiješ griješiti. Taj fizički pokret rukom opušta mozak i makne fokus s tjeskobe, čime se otvara prostor da prava ideja spontano “izroni” sama od sebe. Open Culture

10.05.2025. (00:00)

Minimalizam je super—ali tek kad prestaneš paničariti

Kreativnost ne nastaje u redu nego u kaosu

Suvremeni kult jednostavnosti često guši stvaralaštvo jer forsira jasnoću prije nego što ideje imaju priliku sazreti. Prava kreativnost traži više pokušaja, neuspjeha i zbrke. Jednostavnost dolazi tek nakon što preživimo kompleksnost. Umjesto da prerano srežemo, treba se naučiti ostati u kreativnom neredu i vjerovati da se genijalnost rađa upravo iz tog procesa. Psychology Today

27.12.2024. (12:00)

Kad umjetnost pretvore u posao

Kreativnost: tajanstvena, svakodnevna i tržišno isplativa

Kreativnost je neodvojiva od ljudskog bića, od pećinskih crteža do modernih brendova. Inspiracija nije magija, već rezultat unutarnjih procesa i rada. Umjetnici balansiraju između tajne kreacije i zahtjeva publike, dok se profesionalci suočavaju s izazovima tržišta. Multitalentirani pojedinci dokazuju da je svestranost snaga, iako im često treba “nevolja” za stvaranje. Brendovi i kreativni timovi igraju se s trendovima, ali uspjeh leži u očuvanju autentičnosti. Kreativnost, kažu, traži hrabrost – izlazak iz sigurne zone u svijet bez pravila, gdje inovacija i estetika spajaju svakodnevno i umjetničko. Bilo kroz umjetnost, biznis ili osobno istraživanje, kreativnost oblikuje naš svijet.  Nekoliko umjetnika za Poslovni

08.09.2024. (16:00)

Umjetnička inteligencija: Kreativnost je možda neuništiva, ali poslovi nisu

Umjetna inteligencija i umjetnost: Nova era kreativnosti ili prijetnja ljudskom radu?

Oxfordski znanstvenici su 2013. predviđali da će kreativni poslovi ostati sigurni od automatizacije. No, umjetna inteligencija danas upravo ilustratorima, piscima i dizajnerima prijeti automatizacijom. Kritičari upozoravaju na opasnost “tekstpokalipse” i generičkih radova stvorenih bez ljudske svrhe. Iako UI donosi inovacije, ona također izaziva strahove zbog svojih utjecaja na umjetnost i kreativne industrije. Dok strojevi generiraju slike i tekstove, umjetnici redefiniraju svoje uloge, dok se ekonomske posljedice tek trebaju jasno vidjeti. Boris Postnikov za Novosti.

02.01.2024. (18:00)

Iz pera glazbenog producenta koji stvara slušajući

O knjizi Ricka Rubina ‘Kreativni čin’: Kontrola kao način prilaženja problemima promašeni je koncept

Knjiga Ricka Rubina nije postala čitateljski hit zato što autor zna tajnu stvaranja. Stvaranje ni u kojoj varijanti ne može biti dekodirano, pogotovo ne na način da u kompjutor ubacimo njegove ulazne i izlazne reference i onda programiramo računalo da nam “odgonetne” autorski proces. Stvaranje nije nikakav mistični algoritam, ali jest najzačudniji i evolucijski najplodniji proces za koji smo kapacitirani, koji ne samo da ne možemo držati pod kontrolom, nego nas i na svakom koraku podsjeća koliko je kontrola kao način prilaženja problemima promašeni koncept. Knjiga nam daje i vrlo jasan odgovor na pitanje zašto svi sapiensi vole i trebaju umjetnost (“osobno je univerzalno”, veli Rubin), ali i zašto jedan dio kreativaca nikada ne prelazi prag amaterizma. Odgovor na ovo drugo pitanje je u tome što nemaju dovoljno otvorenosti i strpljenja – ni prema sustavnom upijanju različitih umjetničkih impulsa (ne vide zašto bi pratili koncertnu, kazališnu, likovnu ili književnu scenu, a ne samo ono što im povremeno zablista kao srodno i samim time zanimljivo), niti imaju strpljenja prema postepenom sazrijevanju svoje stvaralačke sjemenke, na način da dopuste da se njezin oblik sporo pomalja. Nataša Govedić za Najbolje knjige.

28.10.2023. (01:00)

Predstavljaj trajne vrijednosti i kupit ćeš me

Gavranović – Značenje kvalitete u poslovnoj filozofiji

„Biti uspješan znači biti drugačiji od ostalih“ – rekao je jednom prigodom istaknuti filmski redatelj Woody Allen. No, ta formula je možda vrijedila za prošlo stoljeće. Danas se traži mnogo više: izvanredan proizvod + pobuđivanje snažne pozornosti + ugodan osjećaj + drugačiji pristup. Autor svjetskog bestselera Kvaliteta je besplatna, tvrdi da je „put do kvalitete kao dijela poslovne filozofije svake tvrtke koja je izložena tržišnim mehanizmima i koja drži do sebe nije ni jednostavan, ni lak, ali je neophodan. Zašto? U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda… možda je kvaliteta posljednja šansa koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“. Upravo te misli trebale bi biti temeljna misao-vodilja svih naših kreativnih rješenja, uključujući svakako i ona na području infrastrukture kvalitete. Kad je riječ o korištenju svih alata te infrastrukture upravo je kreativnost onaj presudni element koji čini potrebnu razliku između dva proizvoda ili dvije tvrtke. Ante Gavranović za Epohu.

20.12.2021. (17:00)

Slobodno probajte to kod kuće

Prekinite ulazak u duboki san i uđite u kreativnu zonu

U biografijama kontroverznog i ekscentričnog umjetnika Salvadora Dalija i čuvenog američkog poslovnog čovjeka i inovatora (i ‘posuđivača’ tuđih inovacija) Thomasa Edisona opisano je kako su obojica pokušavali „boostati“ svoju kreativnost korištenjem sličnog postupka kojim su kontrolirali ritam svojeg spavanja i buđenja. Kako im se u njihovim životima i karijerama štošta može predbacivati, ali nikako ne i nedostatak vizije i kreativnosti, čini se da je to njihov creativity-booster zaista i bio učinkovit… Bug