Predsjednik sindikata novinara prijavio kolegu jer mu se nije dopala kolumna - Monitor.hr
28.03.2017. (10:50)

O, struko, bijedna li si

Predsjednik sindikata novinara prijavio kolegu jer mu se nije dopala kolumna

Predsjednik Sindikata novinara Hrvatske i novinar sportske redakcije Večernjeg Anton Filić prijavio je svoga redakcijskoga kolegu Gorana Gerovca glavnom uredniku Večernjaka Draženu Klariću i vodstvu tvrtke. Razlog: nije mu se dopala njegova kolumna ‘Roditelji ne šaljite djecu u vojsku. Klinci, ako vas pozovu – dezertirajte’… Forum


Slične vijesti

28.03. (14:00)

Digitalna močvara

Društvene mreže evoluirale su iz platformi za druženje u sustave za političku i ekonomsku manipulaciju

Društvene mreže danas povezuju internetske bizarnosti i političku manipulaciju u sustav u kojem algoritmi, umjetna inteligencija i monetizacija oblikuju našu percepciju stvarnosti, kažu na Kulturpunktu. Autor Vlado Vince ističe kako Facebook danas prioritet daje bizarnom, AI-generiranom sadržaju (poput “Shrimp Jesusa”) radi čiste monetizacije, dok je X (bivši Twitter) pod Elonom Muskom postao poligon za radikalnu ideologiju i nekontrolirane AI botove poput Groka. Sve je počelo s Facebook feedom – Facebookova taktika manipulacije formatom sadržaja već je tada počela utjecati na distribuciju vijesti, sve kako bi zadržali korisnike na mreži. Prioritizacija video sadržaja radikalno je transformirala novinske redakcije, koje su stihijski ulagale velika sredstva u produkciju videa kako bi se bolje pozicionirale na društvenim mrežama… a nismo još ni došli do pojave ChatGPT-a…

12.03. (20:00)

Živi bili pa vidjeli

Pavić: Portale čeka težak udar zbog AI pretrage i promjene navika korisnika

Vlasnik Telegram Media Grupe upozorava da medije, posebno portale, očekuje teško razdoblje jer će AI sažeci u tražilicama sve češće davati informacije bez potrebe za otvaranjem članaka. Uz to, sve više ljudi sadržaju na internetu pristupa preko chatbotova i novih digitalnih sučelja, što dodatno smanjuje posjećenost portala. Kao odgovor na te promjene, Telegram Media Grupa širi poslovanje na audio formate i radio. Pavić ističe i da brend Story ima stabilan model prihoda jer dio poslovanja temelji na događajima, koncertima i drugim manifestacijama uživo. Telegram

24.02. (18:00)

Ako AI već čita sve, red je da i ona plati pretplatu

Europa traži obvezno plaćanje medijskog sadržaja za treniranje umjetne inteligencije

Mediji bilježe pad internetskog prometa i prihoda, dodatno pogođeni sažecima i chatbotovima koje razvijaju AI tvrtke. Glavni problem je što tehnološke kompanije koriste novinarski sadržaj za treniranje modela bez sustavne i pravedne naknade, dok su pojedinačne tužbe spore i neučinkovite. U Europi se raspravlja o izmjenama Direktiva o autorskom pravu kako bi se uvelo zakonsko licenciranje i obvezna naknada izdavačima i autorima. Cilj je zaštititi novinarstvo, osigurati kolektivno pregovaranje i spriječiti daljnju koncentraciju moći velikih AI kompanija. Poslovni

18.11.2025. (21:00)

I stvarnost piše nekrologe

Požar Vjesnikovog nebodera: bilo je to kao da gori sam temelj jedne profesije

Vjesnik je nestao mnogo prije noćašnjeg požara. Izdahnuo je polako, tiho, gušen dugovima, politikom, nebrigom i potpunim gubitkom smisla. Današnjim društvom upravlja buka, a ne glas; brzina, a ne jasnost; propagandni refleksi, a ne novinarski instinkt. U takvom svijetu, zgrada Vjesnika bila je relikt – mrtvo tijelo koje je ostalo uspravno samo zato što ga nitko nije srušio. Požar je, zapravo, bio jedina iskrena rečenica o sadašnjem stanju novinarstva. U plamenu se ogoljela njegova smrt: nestanak uredničke hrabrosti, nestanak odgovornosti, nestanak profesije koja je nekada svijetlila, a sada samo tinja u pepelu vlastitog zaborava. Ono što je gorjelo nisu zidovi, nego iluzija da je išta od toga još živo. I zato požar nije tragedija – on je brutalna, neumoljiva istina. Željko Marković za Ravno do dna

22.09.2025. (14:00)

Ovaj sadržaj nije generirala umjetna inteligencija, očito

AI prijeti novinarstvu: manje klikova, manje poslova, više bućkuriša

Umjetna inteligencija mijenja medijski krajolik, smanjujući posjećenost portalima kroz Googleove AI preglede i zero-click pretraživanja te ugrožavajući radna mjesta, osobito početnička. Novinari i stručnjaci upozoravaju da AI koristi autorski sadržaj bez naknade, nudi kompilacije često netočnih podataka i uništava prilike za mlade u redakcijama. Dok portali koji se oslanjaju na copy-paste riskiraju nestanak, jedinu dugoročnu šansu imaju mediji s originalnim pričama i provjerom činjenica – jer AI još uvijek “halucinira” i ne može stvoriti istinsku novost. tportal

10.08.2025. (16:00)

Novine na ledu, a država bez klizaljki

Ivica Đikić: Mislim da je tiskano novinarstvo u Hrvatskoj propalo

Ali se po nekoj inerciji ta santa leda kliže, doslovce po inerciji, po gravitaciji, a ne zato što se tu nešto poduzima i događa. To je i na moju veliku žalost, a ako se ovim ritmom nastavi i ako se nešto ne poduzme, a poduzetna je samo država, nećemo imati ni ozbiljni ni neozbiljne novine na papiru za nekoliko godina – smatra Đikić. Tiraže dnevnih listova su već sad na granici rentabilnosti ili ispod njih. Mislim da je jedini spas to da se novinarstvo proglasi javnim dobrom kao što je proglašeno zdravstvo i školstvo, iako su i školstvo i zdravstvo kod nas u krizi. Ravno do dna

18.06.2025. (11:00)

Ekrani vode, papir tone

Nastavlja se pad povjerenja u medije, blagi rast digitalnog tržišta, Hrvati neskloni plaćanju online vijesti

Index.hr je prema Reutersovom istraživanju i dalje najčitaniji portal, slijede ga 24 sata, Dnevnik i Jutarnji. Hrvatsko medijsko tržište u 2024. bilježi blag rast i veću svijest o digitalnoj tranziciji, ali i dalje se suočava s izazovima. Online medije slijedi televizija, preko koje se informira 64 posto građana. Najgledaniji Nova TV, RTL pa tek onda HRT. Najčitaniji tiskani mediji su 24 sata, iza njega Jutarnji. HRT, iako ga tjedno gleda 45% odraslih, u sve je težoj financijskoj situaciji – pristojba se nije mijenjala 15 godina, a vlada ga dodatno financira. Planira se smanjenje broja zaposlenih za 30%, uz ulaganja u digitalnu produkciju. U 2024. zabilježene su 752 tužbe protiv novinara, 41% njih ima obilježja SLAPP tužbi, usmjerenih na zastrašivanje novinara. Većina presuda bila je u korist novinara. Stanje medijskih sloboda ocjenjuje se kao “problematično”. Index

28.03.2025. (13:00)

Vijesti iz zahoda? Dobrodošli u novu eru novinarstva

News influenceri: Kako su digitalni kreatori preuzeli informativnu scenu

News influenceri postaju sve moćniji oblikovatelji javnog mnijenja, često nadmašujući tradicionalne medije. Koristeći društvene mreže, oni pružaju vijesti u pristupačnom i osobnom formatu, bilo iz studija, trgovine ili čak aviona. Dok ih neki optužuju za širenje teorija zavjere, mlađa publika im vjeruje više nego mainstream medijima. Njihova neovisnost i prilagodljivost mogli bi biti ključ za budućnost informiranja, pa čak i spas za tradicionalne novinske kuće – ako nađu način da surađuju. News influenceri su tu, rastu i ne planiraju stati. Lider

26.03.2025. (19:00)

Pokraj svih laži, neki se i dalje boje istine

Ivica Đikić: Novinarstvo treba tretirati kao javno dobro na koje građani imaju pravo

Stvari su rapidno krenule nizbrdo nakon velike svjetske financijske krize 2008.-2009., smatra Đikić. U tom trenutku novinarstvo je počelo gubiti snagu i utjecaj. Nakon te krize redakcije tiskanog novinarstva su se počele osipati, rezati budžeti, dolazi do otpuštanja. I od tada novinarstvo nije našlo način da povrati ugled i utjecaj. Istovremeno je tu i došlo do uspona društvenih mreža, koje postaju glavni izvor informiranja za mnoge korisnike. Zato bi važnost novinarstva nešto što bi trebala prepoznati i vlada. Vlada treba shvatiti da joj nije u interesu da kontrolira medije, da politici nije u interesu da mediji objavljuju samo ono što joj ide u korist. Podupiranje novinarstva je stvar od općeg interesa i općeg dobra. HRT

19.02.2025. (14:00)

Novinarstvo bez duše, a to se osjeti

Novinarstvo generirano umjetnom inteligencijom ne ispunjava očekivanja publike

Trogodišnja australska studija pokazuje da su i čitatelji i novinari sve više zabrinuti zbog upotrebe umjetne inteligencije u novinarstvu. Novinari su slabo opremljeni za prepoznavanje sadržaja generiranog ili uređenog umjetnom inteligencijom, što ih čini ranjivim na nesvjesno promicanje takvog sadržaja publici. Većina novinara nije svjesna u kojoj se mjeri AI sve više i često nevidljivo integrira u kamere i softver za uređivanje i obradu slika ili videa. AI se ponekad koristi, a da novinari ili novinska kuća uopće ne znaju za to. Čitatelji nemaju problema kad novinari koriste AI ako su je i sami koristili u slične svrhe, kao što je zamućivanje dijelova slike. I publiku i novinare, pokazuje istraživanje, brine način na koji novinske kuće koriste i na koji bi mogle koristiti generativnu umjetnu inteligenciju. Bug