Prošla godina bila je najtoplija od početka mjerenja, a razine ugljikova dioksida dosegle su rekordnu razinu - Monitor.hr
08.01. (19:30)

Prošla godina bila je najtoplija od početka mjerenja, a razine ugljikova dioksida dosegle su rekordnu razinu

Europske prosječne površinske temperature tijekom 2020. porasle su 2,2 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina i gotovo pola stupnja iznad 2019., koja je bila rekordna godina do tog trenutka. Na Arktiku je zabilježeno sedam stupnjeva Celzija iznad razina zabilježenih sredinom 19. stoljeća. Šumski požari u Sibiru oslobodili su rekordnih četvrt milijarde tona ugljikova dioksida u atmosferu što odgavara godišnjoj emisiji Španjolske, Egipta ili Vijetnama te trećinu više nego u 2019. koja je do tada držala rekord. Razine ugljikova dioksida u atmosferi Zemlje dosegnule su rekordnu razinu od 413 čestica na milijun, izvijestila je Služba za klimatske promjene Copernicus. T-portal


Slične vijesti

28.08. (12:00)

Prirodno oružje protiv klimatskih promjena

Znate li koliko stabala treba zasaditi u gradovima da se nadoknadi emisija ugljika?

Zemlje diljem svijeta utrkuju se u pronalaženju rješenja za stakleničke plinove koji su rezultat ljudskih aktivnosti poput vožnje automobila i proizvodnje različite robe. I pokraj svih inovacija, nađe se i onih koji razmišljaju o sadnji drveća. Imajući to na umu, tvrtka Compare The Market predstavila je svoje najnovije istraživanje o broju stabala koje bi glavni gradovi diljem svijeta trebali saditi godišnje kako bi nadoknadili emisije ugljika koje doprinose atmosferi. Izvješće je kombiniralo podatke kako bi prikazalo ukupnu količinu ugljika proizvedenu uz broj stabala potrebnih da se to nadoknadi. Tako pet gradova u Aziji, koji uključuju Peking, Singapur, Hong Kong, Tokio i Seul, godišnje oslobađaju 219,506.539 tCO2, a gradovi bi morali posaditi 43,901.308 stabala svake godine kako bi nadoknadili te emisije. Peking bi prema istraživanju trebao zasaditi 15,020.976 stabala, zatim Singapur s 9,366.336 i Hong Kong s 8,975.292. Tokiju treba 5,522.200, a Seoulu 5,016.504. Na listi su se našli i gradovi poput Istanbula, Londona, Lagosa, Santiaga i drugih. Green

 

16.08. (12:00)

Crveni alarm za čovječanstvo

Imamo još samo par godina da izbjegnemo klimatsku katastrofu, izvješće UN-a navodi konkretna rješenja

Novi izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda prikazao je dosad najalarmantniju, ali i najjasniju sliku o stanju klimatskih promjena, njihovim uzrocima i mogućim rješenjima. Izvještaj je svijetu rekao ono što već zna, ali i dalo do znanja da je situacija još hitnija nego se činilo. Ako zaista mislimo ograničiti zagrijavanje na 1.5 Celzijevih stupnjeva, globalne emisije ugljika trebaju doseći vrhunac oko 2025. godine, a zatim se brzo spustiti prema nuli.

Konkretna rješenja za zaustavljanje kataklizme:

  • Zabrana nove infrastrukture fosilnih goriva. Nema novih elektrana na ugljen, nema novih operacija vađenja nafte i plina i nema proširenja zračnih luka
  • Postojeće elektrane na ugljen mogle bi se brzo zamijeniti obnovljivim izvorima energije poput vjetroelektrana
  • Radikalno bi se mogla poboljšati energetska učinkovitost zgrada
  • Prirodni plin bi se mogao eliminirati u zgradama, zamijeniti grijanjem i kuhanjem koje koristi električnu energiju
  • Kopneni promet mogao bi se dekarbonizirati (odstraniti emisije ugljika nastale izgaranjem fosilnih goriva) masovnim prelaskom na električna vozila (automobili, kamioni, autobusi, vlakovi) te s automobila na bicikle, pješačenje i javni prijevoz.

Tehnički gledano, sve bi se ovo moglo postići i u idućih 10 godina. Prave prepreke su u načelu političke. Index

13.08. (10:30)

Treba djelovati odmah

10 činjenica koje pokazuju da smo u klimatskom izvanrednom stanju

  1. U atmosferi je više ugljičnog dioksida nego ikada u ljudskoj povijesti
  2. Na putu smo da prijeđemo razinu zatopljenja od 1.5 stupnjeva Celzijevih
  3. Ekstremni toplinski uvjeti postali su češći i žešći
  4. Dvije trećine ekstremnih vremenskih uvjeta u posljednjih 20 godina bile su pod utjecajem ljudi
  5. Prosječne populacije divljih životinja pale su za 60 posto u samo 40 godina… RTL

11.08. (16:30)

Paklene vrućine: Sutra je cijela hrvatska obala u crvenom

Državni hidrometeorološki zavod je za sutra upalio crveni alarm za riječku, splitsku i dubrovačku regiju gdje će biti pakleno vruće s temperaturama i do 36 stupnjeva. Područje Mediterana proglašeno je žarišnom točkom jer je porast temperature u njemu izraženiji nego u većem dijelu Europe, to prati ljetno smanjenje oborina za 30-ak posto, što bi, zajedno s toplinskim valovima u Hrvatskoj, moglo značajno utjecati na vodne resurse, upozorava DHMZ. Ekstremne vrućine zabilježene su i u Tunisu – 49 stupnjeva, te 47 na Siciliji.

10.08. (17:30)

Užareni planet

Svi detalji alarmantnog izvješća: Bit će 10 puta više poplava i požara, stižu ekstremne plime

Izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji funkcionira kao Odbor za klimu Ujedinjenih naroda objelodanilo je zastrašujuće podatke istraživanja 14 tisuća znanstvenika koji su pregledali tisuće znanstvenih radova te donijeli zaključke o pokretačima klimatskih promjena, njezinim utjecajima i budućim rizicima. Tako je potpuno jasno kako je ljudski faktor presudan pokretač tih promjena te da je nužno ublažiti posljedice iskorištavanja ugljena i fosilnih goriva. Izvjestan je porast temperature od 1,3 stupnjeva Celzijusa, a do kraja stoljeća i 2,7 ne uspijemo li zaustaviti svoje djelovanje zbog kojega nas očekuju toplinski valovi, požari, poplave i druge katastrofe prouzročene zagrijavanjem Zemlje. Jutarnji list

09.08. (15:00)

Kuhanje žaba u velikom loncu, voda kipi

Najdramatičnije izvješće UN-a o klimatskim promjenama dosad: Toplinski udari postat će sve gori, Arktik će ostati bez leda

Znanstvenici su upozorili kako će kroz sljedeća dva desetljeća temperature najvjerojatnije narasti za 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina. Time će biti prekršen cilj iz Pariškog klimatskog sporazuma i to će dovesti do raširene devastacije i ekstremnih nevremena. Naglasili su da bi rast temperatura moglo stabilizirati veliko smanjenje emisija stakleničkih plinova. Istaknuli su i kako ne mogu isključiti da će morske razine narasti i do dva metra prije kraja stoljeća. “Ovo izvješće je crveni alarm za čovječanstvo. Zvona za uzbunu su zaglušujuća i dokazi su nepobitni. Emisije stakleničkih plinova zbog sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma guše naš planet i ugrožavaju milijarde ljudi”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. N1

09.08. (00:00)

Živjet ćemo na setu za film Dina?

Najgori scenarij: Ovako bi mogle izgledati kuće nakon klimatskih promjena

Neki stručnjaci razmišljaju unaprijed te postavljaju pitanje kako bi mogao izgledati život u doba postklimatskih promjena. Iz inovacijske arhitektonske tvrtke W-Lab projektirali su samoodržive kuće s niskim utjecajem na pustinjsku klimu i okoliš. Projekt se fokusira na zaštitu određenog opsega prostora okoliša radijalnom raspodjelom životnih jedinica i biljaka otpornih na sušu, stvarajući prepreku koja nudi zaklon i udobnost. Aerodinamički oblik kabina smanjuje trenje vjetra i poboljšava stabilnost, također minimizirajući zvukove, vibracije i eroziju mjesta. S trenutnim trendom emisije CO2 i porastom temperatura, budući arhitektonski prijedlozi za život morat će se nositi s ekstremnom klimom i aktivno raditi kao proizvođači resursa, a ne pasivni potrošači. Green

03.08. (20:30)

Gore je bolje

Istaknuti hrvatski klimatolog o tome što nas očekuje: ‘Želite kupiti kuću? Imam jedan savjet‘

Klimatolog dr. Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda u opsežnom prikazu klimatološkoga stanja Zemlje te budućnosti koja dolazi upozorava na sad već jasne pokazatelje klimatskih promjena, a gledamo ih i trenutačno u vidu poplava u Njemačkoj te povijesno visokih temperatura u umjerenu pojasu. Kao glavnoga krivca navodi ljudski faktor te iskorištavanje plina, nafte i ugljena, ali i akumulaciju ugljikova dioksida u atmosferi. Prvim korakom u borbi protiv klimatskih promjena koje će negativno utjecati na život smatra se smanjenje emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova, drugim korakom smatra se smanjenje ugljikova dioksida u atmosferi, a tek trećim povećanje temperature za najviše 2 stupnja Celzijusa. Ukazuje i na probleme koje će doživjeti otočne države te područja niže nadmorske visine te napominje kako ne bi ulagao u nekretnine na Floridi i sličnim mjestima. Jutarnji list

30.07. (13:30)

Nebriga koja nam se osvećuje

Znanstvenici upozoravaju: čekaju nas još ekstremnije vremenske prilike

Broj ekstremnih vremenskih (ne)prilika koje se događaju u cijelom svijetu povećava se kao posljedica klimatskih promjena, pokazalo je istraživanje. Situacija će biti sve gora, znanstvenici predviđaju kao će se oko dvije trećine kopna na Zemlji biti zahvaćeno vlažnijom i promjenjivijom hidroklimom, dok će s druge strane trećina svijeta biti sve suša. Novi list

24.07. (13:30)

Nova zgrada

U Danskoj otvoren ‘Klimatorium’, novi centar za istraživanje klime

U danskom gradiću Lemvigu ovih je dana dovršena gradnja klimatskog centra kojemu je glavni cilj suradnja privatnih i javnih tvrtki, obrazovnih institucija i civilnog društva te razvijanje novih rješenja za trenutne i buduće izazove koja se odnose na obalne klimatske izazove, zelenu energiju, kružno gospodarstvo, vodu i okoliš. Posebnog ovog centra je i sam način gradnje: korišteni su uglavnom prirodni materijali bez previše betona i čelika, a ujedno je istaknuta njezina prvotna funkcija koja se tiče istraživanja klime i klimatskih promjena te olujnih udara, ali i vode. Dizajnom je ujedno odana i počast tom lučkom gradiću, čije je ulazno pročelje konstruirano tako da podsjeća na val. Green