Ptice ranije migriraju, biljke ranije cvjetaju zbog klimatskih promjena, što to znači? - Monitor.hr
24.04.2018. (20:34)

Uf, ništa gore od gosta koji je uranio...

Ptice ranije migriraju, biljke ranije cvjetaju zbog klimatskih promjena, što to znači?

Ptice su prije ubrzanja klimatskih promjena kasnije migrirale, životinje su se parile i rađale u drugo vrijeme, biljke su cvjetale kasnije – pokazalo je prvo istraživanje o tome koliko se vremenska interakcija među vrstama promijenila kao posljedica novijih klimatskih promjena. Dakle, u posljednjih 35 godina događaji u tim vezama biljaka i životinja prosječno se pojavljuju četiri dana ranije po desetljeću od početka 80-ih godina prošlog stoljeća, sveukupno prosječna promjena iznosi 14 dana, što nije beznačajno, kako pokazuju primjeri: migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja, morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kad je riba najobilnija, zbog manjka hrane u vrijeme kada se sobovi na Grenlandu rađaju raširenija je glad među tim životinjama itd. H-alter, Canadian Homesteading


Slične vijesti

05.05. (11:00)

Naš doprinos

Hrvatska znanstvenica na Institutu Ruđer Bošković istražuje kako ublažiti negativne posljedice klimatskih promjena

Iako je poljoprivreda jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene, vrlo je slabo istraženo kako će klimatološki ekstremi utjecati na proizvodnju hrane. Zbog potrebe da se ova tematika istraži kako bi se suočili s nadolazećim promjenama te osigurali sigurnost hrane u budućnosti, dr. sc. Ines Sviličić Petrić odlučila je svoj rad posvetiti proučavanju utjecaja ekstremnih oborina popraćenih poplavama na mikroorganizme u tlu. Ona je voditeljica projekta PERSPIRE (Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama), koji provodi Institut Ruđer Bošković, a u njemu sudjeluju i znanstvenici partnerskih institucija Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. Green

05.04. (20:00)

Žabice se kuhaju, a niš ne kuže niti mare

UN-ovo izvješće o klimi: akcije su potrebne sad ili nikad!

Kako bi svijet za to uopće imao šansu, potrebno je djelovati odmah, a vrhunac emisija stakleničkih plinova smije biti najkasnije 2025. godine. Za to će, kažu, biti nužne odlučne akcije vlada, kompanija i pojedinaca diljem svijeta – no, do sredine stoljeća ukupni trošak takvih akcija neće biti značajan. On će se zadržati na tek nekoliko postotnih bodova svjetskog BDP-a, što je mala cijena za spasiti klimu planeta i održati ga nastanjivim. Na crne prognoze o globalnom zatopljenju i štetnim emisijama nadovezao se i generalni tajnik UN-a António Guterres, izjavivši: “Neki vođe svjetskih vlada i kompanija govore jedno, a rade drugo. Jednostavno rečeno, lažu. A rezultati će biti katastrofalni”. Bug

Njegov jučer objavljeni video dosad je vidjelo zabrinjavajuće malo ljudi, ima tek 1,895 pregleda.

26.03. (11:00)

Zbog globalnog zatopljenja

Studija potvrdila: trećina ptica u Sjevernoj Americi polaže jaja 25 dana ranije nego prije 100 godina

Od 72 vrste ptica koje su praćene u okolini Chicaga, otprilike trećina položi jaja oko 25 dana ranije nego prije jednog stoljeća, navodi se u časopisu Journal of Animal Ecology. Među pogođenima su gugutka, vjetruša i jastreb. Klimatske promjene mogle bi biti jedan od glavnih razloga za drastično smanjenje populacije ptica u posljednjih pola stoljeća, pri čemu su Sjedinjene Države i Kanada izgubile otprilike trećinu svojih ptica – njih oko 3 milijarde, kažu znanstvenici. (Index)

23.02. (19:00)

CO2 banka

Slane močvare – pomoć u zastavljanju klimatskih promjena

Močvarna staništa su područja tla natopljena vodom i utočišta su biološkoj raznolikosti, a mogu se pronaći na svakom kontinentu osim Antarktike. One djeluju poput spužvi koje, ovisno o količini podzemne i površinske vode, otpuštaju ili zadržavaju vodu. One kontroliraju poplave, prazne vodene rezerve, zadržavaju i talože nanose te neutraliziraju razne otrove. Dok rastu, biljke hvataju ugljik iz atmosfere, a zbog izmjene plime i oseke ih more bogato sedimentima preplavljuje. More u tom procesu zatrpava lišće i korijenje u mulj koji se nalazi na dnu, pa tako doslovno možete vidjeti skladištenje ugljika. Nedostaje svijest o potencijalu ovih sustava za pohranu organskog ugljika što nam može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Green

20.02. (18:00)

Akcija '5 do 12'

EU planira do 2024. aktivirati fond za pomoć građanima u prelasku na čistiju energiju

Socijalni fond za klimu jedan je od elemenata paketa Fit for 55 koji obuhvaća zakonodavne prijedloge u okviru Zelenog plana s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. S obzirom na to da će te mjere kratkoročno donijeti značajno financijsko opterećenje brojnim kućanstvima, posebno u siromašnijim zemljama EU-a, Europska je komisija u srpnju prošle godine predstavila socijalni fond za klimu koji bi trebao pomoći građanima i malim i srednjim poduzetnicima pri ulaganju u čistiju energiju, što se primarno odnosi na nove sustave grijanja i hlađenja, izolaciju kuća te čišći cestovni prijevoz. Green

29.01. (06:45)

Ruski izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda mogao bi zbog klimatskih promjena za jedno desetljeće biti važan kao što je izvoz nafte i plina trenutno

15.01. (09:00)

Kipuća južna hemisfera

U Australiji izmjerena rekordna temperatura od 50,7 Celzijeva stupnja

Izvještaji lokalnih medija kažu da je ovogodišnja količina oborina bila između 0 i 50 milimetara do studenog i prosinca i to je znatno ispod normalne razine. Prosječna temperatura za ovo doba godine obično je oko 36 Celzijevih stupnjeva. Velike vrućine uzrokuju i požare, a zapadna Australija već je doživjela velike požare u prosincu prošle godine, kada je 6.000 hektara zemlje izgorjelo u blizini rijeke Margaret, izvan grada Pertha. Prijavljeni rekordni iznos dolazi nakon što je europska klimatska agencija Copernicus potvrdila da je posljednjih sedam godina bilo najtoplijih na svijetu. Green