Računala mogu predvidjeti sklonosti osobe izravno iz njenog mozga - Monitor.hr
10.06.2021. (15:30)

Sugar and spice and everything nice

Računala mogu predvidjeti sklonosti osobe izravno iz njenog mozga

Istraživači sveučilišta u Kopenhagenu i Helsinkiju pokazali su da je moguće predvidjeti individualne preferencije na temelju toga kako se reakcije mozga osobe podudaraju s drugima. Princip je funkcionirao, baš kao što streaming usluge predlažu nove filmove ili serije na temelju povijesti gledanja. Bug


Slične vijesti

Srijeda (07:00)

I feel good

Što se sve događa u mozgu dok slušamo glazbu

Music and the Brain. Listen Closely. - Guardian Nurses Healthcare Advocates

Zvuk igra ulogu u razvoju mozga čak i dok je beba još u majčinu trbuhu. Sluh je jedno od prvih osjetila koje se razvija – bebe mogu prepoznati zvuk majčina glasa prije bilo kojeg drugog zvuka. Glazba aktivira obje hemisfere u mozgu i stvara nove veze među njima. Ljudski se mozak sastoji od dvije hemisfere – lijeva je odgovorna za logiku, razum, brojeve i jezik, a desna upravlja onim intuitivnijim, maštovitim i kreativnim funkcijama. Glazba desnu hemisferu našeg mozga aktivira tako što potiče maštu i emocije, a lijeva strana mozga paralelno analizira partituru i fokusira se na elemente poput notnog zapisa, ritma i značenja stihova. Male bebe imaju jako prilagodljiv mozak – dokazano je da im slušanje glazbe pomaže u razvijanju memorije, usvajanju ritma, razvoju koordinacije i fine motorike te potiče maštu i kreativnost. Glazba blagotvorno utječe i na mozak odrasle osobe iako su te promjene sporije i manje izražene što smo stariji. Tportal

16.06. (16:00)

Hoću obrazovanje koje uključuje cijeli mozak

Keserić: Nitko normalan ne bi pristao na operaciju koja bi nam umrtvila jednu moždanu polutku

Lijeva moždana polutka se, ugrubo, smatra u većoj mjeri odgovornom za procese koji spadaju u kategoriju linearne obrade informacija. To su formalna pravila jezika, matematike, logike, dakle, inžinjerning i programiranje. Desna moždana polutka pak, u većoj mjeri se smatra odgovornom za one manje linearne procese, a jače je utemeljena u vizualnom jeziku. Recimo umjetnost, kreativnost, dizajn. Corpus callosum je most koji spaja jedno i drugo. I dok on u većine ljudi funkcionira sasvim normalno, moje duboko uvjerenje je da kao društvo, a onda i kao poslovno okruženje, blokiramo prijelaz informacija preko tog mosta i učimo ljude razmišljati samo jednom polutkom. To je velika nepravda koja smanjuje užitak života, a ujedno i učinkovitost pojedinca. O tome kako se društvo dijeli na lijevi i desni dio mozga piše Liana Keserić za Tportal.

02.08.2021. (13:00)

Vježbaj, pizda ti materina

Mozak je jedini organ u tijelu koji postaje sve bolji s godinama, ali potrebno ga je vježbati. Pet vježbi

To kaže kognitivna neuroznanstvenica dr. Caroline Leaf (Purewow / 24 sata)

  • Čitajte – čitati s entuzijazmom, uživati ​​u riječima, dopustite umu da uđe u drugi svijet. To stvara odličan protok krvi u mozgu i aktivira ravnotežu frekvencija u mozgu koje mogu potaknuti zdravu neuroplastičnost
  • Rješavajte složene zagonetke s drugima – Dobra zagonetka potiče gama aktivnost u mozgu što je izvrsno za kreativnost i održavanje mozga mladim
  • šetanje i sanjarenje – mogu uključiti 200 različitih dijelova mozga na kreativan i poticajan način
  • Promijenite način na koji slušate glazbu – slušanje glazbe, dopuštajući joj da vas ‘ponese’, može imati regenerirajući učinak na ukupni protok energije u mozgu
  • Promatrajte sebe i svoj utjecaj na druge – To vam može pomoći u identificiranju toksičnih obrazaca koji su vam potrebni zaVježbaj, pizda ti materina detoksikaciju, što doista može utjecati na dob i zdravlje mozga
25.06.2021. (00:30)

Ljepota iznutra

Pogledajte fascinantnu trodimenzionalnu mapu komadića ljudskog mozga

Nedavno objavljena mapa djelića ljudskog mozga prvi put razotkriva nevjerojatnu složenost njegove strukture, kao i načina na koji funkcionira. Komadić mapiranog mozga stigao je od pacijenta kojemu je operacija trebala spriječiti intenzivne napade epilepsije. Premda je sam uzorak otprilike velik kao sjemenka sezama, u njemu se nalazi više od 50.000 moždanih stanica (neurona) i 130 milijuna aksona neurona koji među njima prenose signale. Sve ovo otprilike je milijunti dio cijelog ljudskog mozga koji čini oko 100 milijardi stanica. T-portal

22.05.2021. (09:30)

A gdje su Simpsoni?

Otkrili što se događa s našim mozgom kod umiranja pa se iznenadili da je to već bilo prikazano u Zvjezdanim stazama

Tim znanstvenika u području neurologije prije nekoliko mjeseci objavio je istraživanje u kojem otkrivaju da je prilikom umiranja, nakon prestanka rada srca, mozak neko vrijeme još aktivan. Nakon otprilike 40 sekundi, ako se krv i dalje ne pumpa, nastupa tzv. “cerebralna ishemija” u kojoj se neuroni prebacuju u stanje nalik snu. U toj je fazi mozak neaktivan, ali ga je teoretski još uvijek moguće oživjeti. Ono što je iznenadilo znanstvenike kako je proces već opisan u jednoj epizodi Zvjezdanih staza još 1988. godine i k tome vrlo precizno. Znanost

25.03.2021. (18:30)

Palo mrtvacu na pamet

Stanice u mozgu aktivne – 12 sati nakon što čovjek umre

Nakon smrti, kad tijelo u cjelini nije živo, postoje stanice koje se odupiru smrti. – tkz. “zombi-stanice” ubace u višu brzinu i pokušavaju nastaviti sa svojim zadacima. Glije (jedna od glavnih vrsta stanica u živčanom sustavu, uz neurone) pojačavaju svoju gensku ekspresiju i procese, budući da one reagiraju u trenucima kad nešto nije u redu u mozgu. Zimo

14.11.2020. (12:10)

Prednost paradoksalnog uma – prihvaćanje kontradiktornih ideja tajna je kreativnosti i liderstva

31.07.2020. (19:30)

Mudri majmuni

Ugradnja ljudskog gena uzrokuje ubrzan evolucijski napredak mozga u primata

Tim njemačkih i japanskih znanstvenika objavio je rezultate zanimljivog eksperimenta u časopisu Science. Fetusima majmuna iz roda marmozeta ugradili su gen koji je u ljudi odgovoran za stimulaciju rasta i razvoja napredne moždane kore, zbog kojeg su razvili veće mozgove s naprednijim neokorteksom. Ovaj genetski mehanizam odgovor je na pitanje kako su se ljudski mozgovi uspjeli evolucijski razvijati brže od mozgova drugih primata. Bug

17.07.2020. (17:30)

Misli kao crvi

Znanstvenici uspjeli ‘izmjeriti’ misao: Imamo ih 6200 dnevno

Prosječan čovjek ima oko 6200 misli kroz dan, pokazuju istraživanja ljudskog mozga provedena na Sveučilištu Queen u Kanadi. Stručnjaci su opisali metodu izoliranja specifičnih trenutaka kad je čovjek fokusiran na jednu ideju, fenomen koji su istraživači opisali kao ‘crv u mislima’. Kad osoba krene u novu misao, ona stvara nove misaone crve koji se pojavljuju upravo kao što se pojavljuju novi događaji na ekranu dok gledamo neki film. 24sata

13.07.2020. (20:30)

Opasne posljedice

Primijećene teška oštećenja mozga nakon prebolijevanja koronavirusa

Britanski neurolozi su sad objavili šokantne podatke u časopisu Brain prema kojima virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pacijenata koji su već ozdravili… Posljedice mogu biti psihoze, paralize i moždani udari, a opasnost se često može prekasno prepoznati… Ta oštećenja se često prepoznaju jako kasno ili nikad… Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga. Deutsche Welle