Rak u brojkama i pod mikroskopom: zašto raste, zašto se vraća i što znanost tek otkriva - Monitor.hr
Nedjelja (12:00)

Nije gotovo dok nije gotovo

Rak u brojkama i pod mikroskopom: zašto raste, zašto se vraća i što znanost tek otkriva

Unatoč napretku medicine, broj oboljelih i umrlih od raka globalno raste, uz zabrinjavajući porast među mlađom populacijom. Hrvatska je po učestalosti karcinoma pri samom vrhu EU-a, dijelom zbog otežanog pristupa ranoj dijagnostici. Moderna istraživanja otkrivaju sofisticirane mehanizme širenja bolesti, uključujući krađu mitohondrija iz imunoloških stanica i postojanje „spavajućih“ stanica raka koje mogu uzrokovati relaps i nakon više godina. Fokus terapija sve se više pomiče prema ranom otkrivanju i ciljanim molekularnim procesima. Milorad Milun za Novosti


Slične vijesti

21.01. (20:00)

Dogovor za more, more?

Ugovor o otvorenom moru stupio na snagu: globalni okvir za zaštitu oceana

Na snagu je stupio Ugovor o otvorenom moru (BBNJ), prvi sveobuhvatni međunarodni sporazum koji regulira zaštitu biološke raznolikosti mora izvan nacionalnih jurisdikcija. Pokriva dvije trećine svjetskih mora i polovicu Zemljine površine. Nakon desetljeća pregovora i ratifikacije 60 država, ugovor uvodi obveze zaštite ekosustava, ograničavanja destruktivnog ribolova i sprječavanja rudarenja morskog dna. Omogućuje uspostavu zaštićenih područja otvorenog mora i veću transparentnost projekata, s ciljem očuvanja oceana i njihove ključne uloge u regulaciji klime. Milorad Milun za Novosti

13.01. (23:00)

Mozak je preuzeo kuhinju

GLP-1 revolucija: kako tableta mijenja odnos prema hrani

Hrvatska je zemlja debelih ljudi. Jedan, i to veći dio, debeo je zbog toga što nema novca da se zdravo hrani. Drugi su debeli jer nemaju vremena da kuhaju pa jedu što stignu. Treći su pak debeli jer jedu po banketima, službenim ručcima i marendama i nemaju vremena da se bave trčanjem, planinarenjem ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću. Istovremeno, djeca idu u školu bez doručka, ali s malim džeparcem za pecivo u obližnjem dućanu. Pecivo po pecivo, prehrana bez dovoljno povrća i proteina, mobitel umjesto sporta i kretanja, i eto okruglaste dječice po školama. Ozempic smanjuje apetit i stalno razmišljanje o hrani, što je problem kod mnogih pretilih osoba.

Optimist bi pomislio da se nakon nekoliko injekcija i postizanja željene težine s tretmanom može prestati, a pesimist bi odmah znao da to nije tako. Da bi se zadržali efekti ovih lijekova, terapija se ne smije prekidati. Drugim riječima, trebaju se uzimati čitav život. Zbog toga se ljudima koji nisu pretili, ali su debeli, preporuča promjena životnih navika u smjeru zdrave, umjerene prehrane kombinirane s mnogo fizičke aktivnosti. Upornim držanjem tih mjera oni će se naviknuti na nov režim života i moći će bez napora i patnje nastaviti s njim. Ali velik gubitak težine u kratkom vremenu nosi sa sobom i neke posljedice. Milorad Milun za Novosti

09.12.2025. (18:00)

Kad ti se život rastapa - doslovno

Hlađenje bez plinova: umjesto freona, voda i sol kao klima-uređaj budućnosti

Nakon zabrane freona zbog ozonske rupe, industrija je prešla na nove rashladne plinove koji su moćni staklenički plinovi i često cure u okoliš. Novo istraživanje Y. T. Kanga, objavljeno u Scienceu, predlaže potpuno drukčiji pristup: korištenje endotermnih reakcija otapanja soli u vodi. Amonijev nitrat hladi za više od 37°C, a kalijev nitrat oko 19°C. Sustav se zatvara regeneracijom soli elektrodijalizom, bez kompresora i plinova. Tehnologija bi mogla smanjiti emisije, ali pitanje je hoće li spor tempo promjena biti dovoljan za klimatske izazove. Milorad Milun za Novosti

26.11.2025. (20:00)

U labu dvostruka spirala, izvan laba dvostruki standardi

James Watson: Genij koji je otvorio dvostruku spiralu – i poneku Pandorinu kutiju

Nekoliko tjedana nakon smrti Jamesa Watsona, suotkrivača strukture DNK i jedne od ključnih figura u razvoju molekularne biologije, Milorad Milun se osvrće na njegov lik i djelo, za Novosti. Watsonov rad s Francisom Crickom 1953. omogućio je razumijevanje replikacije, gena i sinteze proteina, uz golem doprinos Rosalind Franklin. Watson je kasnije modernizirao Cold Spring Harbor Laboratorij i poticao sekvenciranje ljudskog genoma. No kasnu karijeru obilježile su rasističke i antisemitske izjave koje su mu donijele smjene i gubitak ugleda. Unatoč kontroverzama, ostaje pionir čije je otkriće promijenilo biologiju.

15.10.2025. (18:00)

Kako isprati mozak i zagrijati planet

Milun: Tri su indikatora povjerenja u znanost – teorija evolucije, cijepljenje i klimatske promjene. Na udaru su svi

Pandemija je ubrzala urušavanje povjerenja u znanost, koje su već godinama potkopavali vjerski fundamentalisti, populisti i medijski algoritmi. Od odbacivanja cjepiva i evolucije do negiranja klimatskih promjena, širi se val antiznanstvenih narativa koji hrane polarizaciju i ekstremizam, osobito u SAD-u. Cilj je jasan: oslabiti sekularnu državu i školstvo temeljeno na kritičkom mišljenju, dok plutokrati i naftni lobiji likuju nad profitom. Znanost, nekoć simbol napretka, sve češće postaje meta ideoloških križarskih ratova. Milorad Milun za Novosti

28.09.2025. (01:00)

Znanost koja ne spašava svijet, ali barem pokušava krave od muha

Ig Nobel: Kakve pizze preferiraju gušteri duginih boja?

Na Sveučilištu Boston dodijeljeni su Ig Nobelovi – nagrade za neobična, ali ozbiljna istraživanja. Među dobitnicima su studije o gušterima koji preferiraju pizzu s četiri sira, dojenčadi koja više vole mlijeko kad miriše na češnjak, kravama obojenim u zebrine pruge kako bi izbjegle muhe i o fizici savršenog jela cacio e pepe. Nagrađena su i istraživanja alkohola kao pomagača u stranim jezicima, levitiranja žaba te rasta nokta tijekom 35 godina. Ig Nobel podsjeća da i „čudna pitanja“ mogu dovesti do važnih otkrića. Milorad Milun za Novosti

22.09.2025. (10:00)

A zato me ne bodu, jer sam trijezan, sam i namazan

Milun: Komarcima pašu pivo i seks

Na muzičkom festivalu Lowlands istraživači su na dobrovoljcima tražili odgovor na pitanje koga više bodu komarci. Tko je pio pivo 12 sati prije testiranja imao je 44 posto veću privlačnost za komarce, spolni odnos povisuje privlačnost za 46 posto, a pušenje marihuane 35 posto. Oni koji bi se istuširali i zaštitili kremom od sunca imali su 46 posto manje uboda na ruci. Istraživanje nije pokazalo nikakvu preferenciju komaraca za neku krvnu grupu. Naime, postoji nedokazano stajalište da su komarci u tom pogledu izbirljivi i da preferiraju pojedine grupe. Ovi rezultati pokazuju suprotno. Milorad Milun za Novosti

08.09.2025. (22:00)

Kao klima, samo obrnuto

Pitka voda iz zraka – tehnologija koja može spasiti svijet

Dok milijarde ljudi nemaju pristup pitkoj vodi, znanstvenici razvijaju nove tehnologije koje hvataju vlagu iz zraka. Od mreža Inka do modernih hidrogela i metalno-organskih struktura, cilj je dobiti što više vode uz što manju potrošnju energije. Najnoviji prototipi već daju litre vode dnevno, a istraživanja obećavaju stotine litara po kilogramu materijala. Ako cijena padne ispod desalinizacije, ove tehnologije mogle bi osigurati jeftinu, čistu vodu i u najsušim dijelovima svijeta. Milorad Milun za Novosti

23.08.2025. (20:00)

Znanost čita misli

Proboj BCI tehnologije vraća glas osobama s invaliditetom

Istraživači sa Sveučilišta Stanford razvili su brain-computer interface (BCI) uređaj koji misli pretvara u govor i tekst u stvarnom vremenu. Opisano u časopisu Cell, ovo revolucionarno otkriće omogućuje osobama koje su izgubile sposobnost govora, primjerice nakon moždanog udara, da ponovno komuniciraju. Uređaj koristi AI treniranu na neuronskim signalima zamišljenog govora, dekodirajući ih u foneme i zatim u rečenice, s uspješnošću od oko 74%. Za zaštitu privatnosti, uređaj se aktivira samo putem mentalne lozinke. Iako nudi nadu za pacijente “zarobljene” u vlastitom tijelu, autor izražava zabrinutost zbog potencijalne zloupotrebe tehnologije u distopijskim režimima. Milorad Milun za Novosti

01.08.2025. (16:00)

Mozak na struju, talent na čekanju

Za učenje matematike važni su neki dijelovi prednjeg lateralnog korteksa u mozgu

Ukoliko ti centri nisu aktivirani bilo iz bioloških (geni) ili nekih drugih razloga, dolazi do ozbiljnih poteškoća u učenju. Do sada su istraživanja bila fokusirana na biološke odnosno genske faktore. Međutim, jasno je da moraju postojati i uzročni nebiološki faktori. Stražnji parijetalni korteks gotovo da i nema neku ulogu. Neurostimulacija prednjeg lateralnog korteksa može pomoći i onima koje smatramo netalentiranima. Ostaje otvoreno pitanje koliko su trajni efekti neurostimulacije. Ali čak i kratkotrajno induciranje sposobnosti rješavanja zadataka za mnogu djecu bi moglo značiti skok preko barijere. No, treba zapamtiti, matematika nije jedino i nužno mjerilo kreativnosti i inteligencije. Milorad Milun za Novosti.