Raos: Milanović kao predsjednik pomno bira svoje bitke, ali na jednoj se ozbiljnije poskliznuo - Monitor.hr
26.08.2020. (10:30)

Pola godine prošlo

Raos: Milanović kao predsjednik pomno bira svoje bitke, ali na jednoj se ozbiljnije poskliznuo

Milanović je lukavo odabrao dati za pravo onim ustavnopravnim stručnjacima koji smatraju da je rad Stožera trebalo drugačije pravno urediti i operacionalizirati te naglašavaju ključnu ulogu Sabora u legitimiranju mjera koje zadiru u građanska i ljudska prava. Istovremeno, Milanović je u više navrata zajahao val prizemnog i empirijski neutemeljenog koronaskepticizma, samouvjerenoga garda kako je javnozdravstvena ugroza puno manja nego li se čini i službeno predstavlja. Podilaženjem takvim razmišljanjima on radi nauštrb svojih napora u stvaranju slike predsjednika kao trezvenog, natpolitičkog mudraca hladne glave, piše Višeslav Raos.


Slične vijesti

Ponedjeljak (16:00)

Bit će gusto

Raos: Što će se događati nakon izbora? Ustavni sud vjerojatno neće trebati reagirati, predsjednik Milanović bi mogao odugovlačiti

Da rezimiramo, na temelju ovako razmotrenih anketnih podataka, nije nerazumno očekivati da HDZ i partneri mogu osvojiti nešto preko 60 mandata (ne računajući mandate iz inozemstva), a SDP i partneri oko 45 mandata, dok Možemo, Most i Domovinski pokret mogu svaki očekivati broj mandata koji se kreće u rasponu od 8-12. Ono što možemo pretpostaviti jest da će predsjednik Milanović pokušati proces određivanja mandatara oduljiti ako procijeni da postoji šansa da SDP s partnerima, uz suradnju s drugim strankama, okupi većinu. Iz Možemo su već rekli da ne misle biti dio izvršne vlasti ako u njoj budu stranke desno od centra, no da bi ipak digli ruku za vladu koja ne bi bila HDZ-ova. Također, Domovinski pokret je kategorički isključio suradnju sa SDSS-om te s Možemo, no ostavio je mogućnost podržavanja i vlade predvođene HDZ-om i one predvođene SDP-om. Višeslav Raos za tportal.

01.04. (19:00)

Šarolika, bez previše teškaša

Raos: Manje imena, više buke: Kakva nam je zapravo izborna ponuda?

SDP je ponovno bio izrazito velikodušan prema manjim koalicijskim partnerima, poglavito stranci Centar. Uz to, na Iblerovom trgu su uvelike posegnuli za ministarskim i inim kadrovima za vremena Milanovićeve vlade. Tu su i neke poznate osobe, što im dosad nije bila uspješna strategija. Dio manjih stranaka očito ima problema s kadrovskim popunjavanjem, pa su na liste u jednom dijelu zemlje stavili ljude koji žive u sasvim drugoj županiji ili se pak, kao i prethodnih godina, na listama pojavljuju kandidati koji su, kada se pobliže pogledaju prezimena, godišta i adrese, očito svi članovi bliže ili daljnje obitelji. Uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva imamo tako i obiteljska izborna gospodarstva. Ono što upada u oči nakon predaje kandidacijskih lista jest velika razlika između broja žena na pojedinim listama. Tu je podbacio HDZ koji bi mogao platiti kaznu, Most ima oko 43 posto ženskih kandidatkinja, dok se SDP i Možemo tu kreću oko 50 posto. Više nema nositelja lista, već onih koji su jednostavno označeni kao prvi na listi. Nadalje, s predsjednikom očito problema nema – niti je na listama, niti se Ustavni sud naknadno javljao. Višeslav Raos za tportal.

17.03. (15:00)

Previše pitanja, premalo odgovora

Raos: Kriza dobrog političkog ukusa – Milanović kao ‘peti ortak’ ili ‘tihi komšija’ otvorio je Pandorinu kutiju

Odabir srijede otvara pitanje hoće li poslodavci trebati tretirati tu srijedu jednako kao i neradnu nedjelju sukladno zadnjim izmjenama zakona o radu, a činjenica da utorak i srijeda (izvan zemlje se uvijek glasuje dva dana) nisu neradni dani u inozemstvu, bitno će otežati izlazak na birališta biračima koji ne žive u Hrvatskoj. Kome odgovara baš ta srijeda, izrazito rani datum od onih koji su predsjedniku bili na raspolaganju? Oporba je zazivala što skorije izbore, no kada se sagleda kompleksna situacija oko dogovora o zajedničkom izlasku centra, lijevog centra i ljevice, može se reći da raniji datum ustvari odgovara stranci na vlasti.

Nadalje, Milanovićeva kandidatura i ujedno sprječavanje Jandrokovića kao aktualnog predsjednika Sabora da preuzme njegove dužnosti je u suprotnosti s idejom parlamentarne demokracije. Njegovo nebivanje na listama je svakako čišća situacija od one koju je izvorno predsjednik najavio (biti istodobno kandidat i predsjednik), no i dalje ostaje pitanje kako on može biti nadstranački, nestranački, neutralni arbitar tijekom izborne kampanje.

Na bi bila kompletirana preobrazba u parlamentarnu demokraciju, predsjednik treba imati uske, ceremonijalne ovlasti te biti biran tajnim glasovanjem, dvotrećinskom većinom, u Saboru. Ta osoba onda doista može biti nadstranački, nestranački, neutralni arbitar. Višeslav Raos za tportal.

06.03. (08:00)

Oko toga se nitko ne prepucava

Višeslav Raos: Tema za sam vrh političkoga dnevnog reda – tko će nas liječiti za godinu, dvije?

Navodno silno visoke plaće (da su doista toliko visoke, vjerojatno ne bi bio toliki egzodus medicinskog osoblja u zapadnu Europu) zaposleni u zdravstvu postižu jedino tako da rade prekovremeno preko svake mjere dobrog ukusa i zdravog razuma. Premoreni, iscrpljeni i, naravno, upitno adekvatno kompenzirani, ponekad rade i greške ili ne stižu pružiti skrb u kratkom roku. Međutim, umjesto da se otvaraju pitanja o dubinskim problemima održivosti ovoga javnog sustava, medicinsko osoblje je u dijelu medija redovito vreća za šutanje, krnjo na kojeg će se projicirati različite frustracije i društveni problemi te paušalno upirati prstom.

Pitanje održivosti javnoga zdravstvenog sustava i zdravstva općenito u Hrvatskoj neraskidivo je vezano uz pitanje demografije, jednakosti pristupa javnim uslugama i ravnomjernog razvoja zemlje. Sustavno rješavanje otvorenih pitanja u ovom sustavu moralo bi doći na vrh političkoga dnevnog reda te se trebamo nadati da će nadolazeća proljetna predizborna kampanja za parlamentarne izbore stvoriti priliku da se konačno i o ovim pitanjima povede računa. Višeslav Raos za tportal.

08.02. (18:00)

I još im netko da sto eura, kao za sklekove

Raos: Treba li pustiti tinejdžere da glasaju na izborima? Ovo su dobre i loše strane

Zašto bi dob, odnosno punoljetnost, bila uvjet za ostvarivanje biračkog prava? Zato što se punoljetnost temelji na dosezanju dobi koja jamči dovoljnu samostalnost u odlučivanju i promišljanju, a što proizlazi iz razvoja kognitivnih sposobnosti. Zagovaratelji spuštanja dobne granice obično ističu da su stariji srednjoškolci već dobro upoznati s društvenim problemima oko sebe, da se glasanjem sa 16 godina odgaja nova demokratska generacija, da se time širi krug građana koji odlučuju o odlukama što se odnose na sve u nekoj zemlji te da su zahvaljujući dostupnim tehnologijama i obrazovanju današnji 16-godišnjaci puno zreliji u političkom smislu od ranijih naraštaja.

No, uzevši u obzir da 16-godišnjaci nisu zakonski u mogućnosti donositi niz samostalnih odluka bez svojih roditelja (od tetoviranja do stupanja u brak) upravo zato što još kognitivno i emotivno sazrijevanju, stoga njihove odluke (uključujući one političke) mogu lako biti plod nečijeg pritiska ili trenutnog hira. Višeslav Raos za tportal.

24.01. (11:00)

Skupljaju poene

Raos: U Njemačkoj vrije – Koliko su realne radikalne ideje ekstremne desnice i tko se na njih zakačio?

Weidel i AfD pitanje imigracije i integracije vide kao pitanje svih pitanja u suvremenoj Njemačkoj, stoga periodično u javnosti podižu buru idejama kao što je zabrana nošenja islamskog vela u javnosti (bilo koje vrste, uključujući puku maramu na glavi), kao i komentarima koji daju naslutiti da stranka podržava skup ideja i objašnjenja geopolitičkih implikacija skoka u izvaneuropskim migracijama prema Europskoj uniji posljednjih godina, a što se među teoretičarima zavjera počesto naziva ‘velika zamjena stanovništva’.

Pored toga, AfD ima vrlo egzotične ideje oko europske politike, od izbacivanja pojedinih članica iz eurozone (primjerice, Španjolske i Portugala) do povratka na zlatni standard te – naposljetku izlaska same Njemačke iz eurozone. Ako Scholz i Lindner ubrzo ne smisle način da zaokrenu njemački brod u neke mirnije vode, najesen će AfD biti na vlasti u barem jednoj istočnonjemačkoj pokrajini, a lukavac iz Kremlja moći će zadovoljno trljati ruke zbog toga što je uspio dati poticaj urušavanju europskog jedinstva iznutra. Višeslav Raos za tportal.

15.12.2023. (13:00)

Može li barem za Božić malo mira?

Raos: Pola svijeta u plamenu – Ukrajina i Gaza zasjenili su tempirane bombe

Kako se približava kraj godine, postajemo sve više svjesni toga da je svijet ušao u razdoblje pojačane nesigurnosti te povećavanja broja i intenziteta oružanih sukoba diljem planeta. Ovakvo stanje naličje je multipolarnog svijeta u kojemu su Sjedinjene Države nesigurne oko svoje daljnje globalne uloge, Europska unija i dalje nije sposobna govoriti jednim glasom na međunarodnoj sceni, Rusija ratom prikriva unutarnje probleme, a Kina i Indija natječu se za poziciju gospodarske velesile. Osim dva već spomenuta rata, u ovoj godini se ratovalo i, nažalost, i dalje se ratuje diljem svijeta. Građanski ratovi traju u Mjanmaru, Somaliji, a nije gotov ni onaj u Siriji. Pobuna džihadističkog pokreta Boko Haram na sjeveru Nigerije proširila se i na okolne zemlje – Čad, Niger te Kamerun, a gotovo nitko više ne spominje ni rat u Jemenu. Pitanje je hoće li buknuti rat u Venezueli, gdje su na referendumu praktički izglasali aneksiju regije Esequibo. Višeslav Raos za tportal.

16.11.2023. (19:00)

Pusta zemlja

Raos: Što će biti s Gazom ako Izrael otjera Hamas

Stara latinska poslovica kaže da nakon kiše dolazi sunce. Međutim, nažalost, dosadašnja povijest izraelsko-arapskih i izraelsko-palestinskih odnosa i sukoba uči nas da nakon rata ne dolazi nužno mir. Netanyahua na Zaapadu kritiziraju jer je debelo prešao granice ratnog i humanitarnog prava, a izraelska javnost optužuje ga za korupciju, nesposobnost, bezobzirnost prema sudbini talaca. Iako je najavio da će Izrael upravljati sigurnošću Gaze, izraelske oružane snage  nisu spremne na ponovnu okupaciju tog prostora i upravljanje civilnim stanovništvom koje broji dva milijuna. Može se očekivati da bi uprava nad Pojasom Gaze trebala opet prijeći u ruke Palestinske samouprave, iako je vodstvo pod Mahmudom Abasom upitnog legitimiteta među samim Palestincima. Mirovni planovi, koji polaze od ideje dvije države nizali su se cijelo prošlo stoljeće, no nikad nisu uspjeli.  Nekoliko je glavnih prijepora – pitanje granice, pitanje sigurnosti, pitanje Jeruzalema i pitanje povratka. Višeslav Raos za tportal.

03.11.2023. (19:00)

Morali su im se dodvoriti

Raos: Zašto je Hrvatska glasala protiv rezolucije o Gazi

Kod ovog glasovanja, kao i kod mnogih drugih u Ujedinjenim narodima, pojedine države šalju poruke tko im je važan kao saveznik i partner ili pak uzimaju u obzir svoje specifične unutarpolitičke potrebe i izazove. Zemlje poput Belgije i Francuske imaju mnogobrojno stanovništvo islamske vjere, mahom s područja Sjeverne Afrike te manjim dijelom iz Jugozapadne Azije, tj. Bliskoga istoka. U Španjolskoj je jedna od stranaka u vladi – Sumar (izdanak Podemosa) izrazito propalestinski nastrojena. Hrvatska, kao uostalom i druge članice Unije koje su bile protiv, već godinama njeguje dobre odnose s Izraelom. Pored toga, hrvatska vanjska politika stavlja naglasak na strateško partnerstvo s Washingtonom. Sve to prevagnulo je pri odabiru glasovati protiv ili biti suzdržan. Ova rezolucija neće imati praktičnog učinka, kaže Višeslav Raos za tportal.

28.06.2023. (00:00)

Ruske mućke

Višeslav Raos: Što se dogodilo u Rusiji i što je, ustvari, vojni udar

Vojni režimi često propadaju upravo zbog vanjskog faktora (poraza u ratu), no vojska često i reagira, odnosno svrgava vlast kako bi načelno zaštitila suverenitet, ustav, red i mir. Do vojnih udara u pravilu dolazi u državama u kojima postoji slabo povjerenje u predstavničke institucije, a vojska je jedina institucija koja integrira vrlo heterogeno stanovništvo. Pitanje je je li Prigožin Putinova batina protiv elita te smije reći ono što drugi ne smiju ili se doista odmetnuo. Ako je Prigožin doista mislio da može srušiti vlast, onda se preračunao. No, ostaje i opcija da je Putin dopustio cijelu akciju kako bi mogao dovršiti već započetu operaciju rasformiranja raznih neslužbenih formacija, ako ne i zamaskiranu operaciju prebacivanja vagnerovaca u Bjelorusiju. Višeslav Raos za Tportal.