'Sedmorica zatočenih': Odličan brazilski film o traffickingu i ropstvu - Monitor.hr
24.12.2021. (20:00)

Nisu veličanstveni

‘Sedmorica zatočenih’: Odličan brazilski film o traffickingu i ropstvu

Jurica Pavičić preporučuje film redatelja Alexandrea Moratta koji se može pogledati na Netflixu: Film je komad ljutitog sociopolitičkog agitpropa koji se ubrzo izvrgne u nešto kudikamo kompleksnije. Glavni junak je u moralnoj dilemi: žrtva je traffickinga, ali ga robovlasnik kao pametnijeg od ostalih uvlači u poslovanje i daje limitiranu slobodu. Ostatak zatočenika počne junaka zato prezirati. Jutarnji…


Slične vijesti

17.03. (22:00)

Sad vrh sablje kruna visi, sad vrh krune sablja pada

‘No Sudden Move’: Novi film Stevena Soderbergha o Detroitu 50-ih godina 20. stoljeća

U 20. stoljeću simbol uspona srednje klase bio je automobil, a središte razvoja automobilske industrije bio je  Detroit, rodni grad američkog kapitalizma. Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća u Detroitu je živjelo oko 1,5 milijuna ljudi, njegovi stanovnici imali su najveće prosječne plaće u SAD-u, najbolji obrazovni sustav i najveća ulaganja u kulturu. O zlatnom dobu “Motowna” govori najnoviji Soderberghov krimić: afroamerički ambiciozni kriminalac (Cheadle) 1954. dobije ponudu da se pridruži bijeloj ekipi (Del Toro, Culkin) u naručenoj otmici i iznudi. No uskoro se ispostavi da naručitelji imaju tajni plan te da se iza otmice krije krupna industrijska špijunaža. O filmu piše Jurica Pavičić. Jutarnji…

 

18.02. (23:00)

Novo u kinima

‘Janje’ – film o paru koji ne može imati djece pa usvoji dijete s janjećom glavom

Dio je kritike “Janje” žanrovski okarakterizirao kao horor, što baš i nije najtočniji opis. Islandski se film prije može opisati kao smjesa northern gothica, basne, bajke i grčkog mita s motivom hybrisa u središtu. Iz tog žanrovskog miksa islandski je režiser izveo efektnu ekološku parabolu o ljudskoj vrsti koja uzima sve i zato biva kažnjena. Ima nešto u tim ovcama: na koncu, pasli su ih i stari Grci – piše Jurica Pavičić. Jutarnji…

16.02. (23:00)

Glazba, film, keramika

Film ‘This much I know to be True’ – Kako je Nick Cave postao self-help filozof

Australski majstor mračnog, propovjedničkog rocka proveo je duge dvije lockdown godine bez turneja, bez stadionskih koncerata, dvorana, a dijelom i bez studijskih sesija s muzičarima. Taj period kontemplacije urodio je jednim od njegovih najkomornijih i najljepših albuma – “Carnage”. Ali, taj period donio je i još jedan usputni – filmski – proizvod. Taj proizvod u nedjelju je prikazan na filmskom festivalu u Berlinu. Riječ je o dokumentarnom filmu. Preporuku vlade o “promjeni profesije” Cave je – kaže sam na početku filma – shvatio zaozbiljno. U pauzi od muziciranja promijenio je umjetničko područje i počeo se baviti – keramikom. Jurica Pavičić s Jutarnjeg, a čiji tekst prenosi XXZ Magazin.

04.02. (18:00)

Frivolna mladost

Pavičić preporučuje: Najgora osoba na svijetu

‘Najgora osoba na svijetu’ treći je redateljski rad Joachima Triera. Naslovna junakinja filma je Julia, djevojka iz srednje klase koju na početku filma upoznajemo kao privilegiranu princezu skandinavske socijalne države. Kako joj se prohtije mijenja karijere: hoće biti liječnik, pa psiholog, pa fotograf. Jednako se frivolnom Julia čini i u ljubavnom životu, jurca iz veze u vezu, nalazi potpuno oprečne muškarce. Isprva se ne možete oteti dojmu da ste talac filma o razmaženoj kraljevni na zrnu graška. Ali- to je trik. Kako film teče, Julia iskazuje stvarne, temeljne ljudske kvalitete, tako da Trierov naslov treba shvatiti sa zrnom ironije – piše Jurica Pavičić. Jutarnji…

03.02. (21:00)

Nova napast

Novinarka: Japanska serija romantizira novine kao posljednji i viteški bastion demokracije

Kad vlada u bescjenje proda državno zemljište privatnoj školi za koju lobira premijer, novinari počnu istraživati skandal. Vlada se uplaši da će na vidjelo izaći kompromitirajući spisi i traže da se oni krišom preprave, a stari unište. Udovica činovnika koji se zbog toga ubio i glavna junakinja, novinarka Matsuda počnu čeprkati. Ako je prikaz medija u seriji romantiziran, politika se prikazuje ljigavom i beskrupuloznom do razmjera nevjerojatnih čak i za hrvatske pojmove – piše Jurica Pavičić. Jutarnji…

13.12.2021. (12:00)

Bosna europska

Jurica Pavičić: “Quo vadis, Aida?” je najveći uspjeh ex-YU filma

“Quo vadis, aida?” dosad je najskuplji, najambiciozniji redateljičin film, a i film s najvećim ulogom. Postojala je ozbiljna prijetnja da se taj film pretvori u još jedan od državotvorno-viktimomanskih filmova koje u Jugoslaviji snimaju sve tri strane, od hrvatskih primjera 90-ih, do bošnjačkog “Go Westa” i srpske “Dare iz Jasenovca”. Žbanić je inteligentno i promišljeno izbjegla tipične mane takvih filmova… piše Jurica Pavičić za Jutarnji.

09.12.2021. (18:00)

Aroma socijalnog realizma

Serija ‘Time’: Priča o učitelju alkoholičaru koji je ubio biciklista zavrijedila je hvalopsjeve

BBC-eva trodijelna TV serija izvan Britanije nije osobito razvikana, ali zaslužuje preporuku, piše Jurica Pavičić. Junak serije “Zatvor” (Time) je učitelj alkoholičar Cobden (Sean Bean) koji je pijan autom ubio biciklista i dobio četiri godine zatvora. Serija s dubinskom temeljitošću prikazuje mikrokozmos zatvora, prikazuje cijelu lepezu zanimljivih karaktera, te kritički, ali obzirno analizira slabosti sustava. Jutarnji…

01.11.2021. (13:00)

Kolumnisti u polemici

Šonje: Uistinu, propada li kapitalizam? Kako je kapitalizam ovladao duhom revolucije

Kolumnist komentira drugoga kolumnista, ovaj put Juricu Pavičića s tekstom Globalna javnost u nevjerici: Propada li kapitalizam? Ovakvi prizori u srcu razvijenog svijeta dosad su bili nezamislivi riječina: Naslovi poput spomenutog dio su spontanog pokreta koji kombinira vječitu civilizacijsku anksioznost i nadu u postojanje (mnogo) boljeg paralelnog svemira s pukom statističkom kalkulacijom privlačenja publike na internetu. Naslov „Propada li kapitalizam“ ističe se zbog nepogrešive kalkulacije profita koji identificira vjerojatnost klikbejta. Naslov je to koji potvrđuje tvrdokornost kapitalizma. Ona se ogleda u sposobnosti kapitalista da radi dobitka komuniciraju (i manipuliraju) čak i s vlastitu propast. Ljudi se na tu vrstu priča onda navuku kao muhe na lijepak, dajući solidarne doprinose prihodu nadležne (ups, privatne) medijske kuće. Drugim riječima, ono što je nekad bio razlog za komunističke revolucije, danas je instrument zarade tog istog kapitalizma (ako tako nešto uopće postoji kao nekakav pojam ili identitet/entitet). Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

23.09.2021. (19:30)

Posljednji Macho

Pavičić: Novi film Clinta Eastwooda ima mnogo problema

Scenarističkoj nesuptilnosti Eastwood je dodao i ponešto režijske: sporedni likovi su mu karikaturalno jednodimenzionalni, a nekim glumcima pušta previše glumatanja. Meksiko u filmu “Cry Macho” kao da postoji u dvije jednako stereotipne dimenzije: ili je kloaka nasilja i korupcije, ili ubava arkadija priprostih, plemenitih domorodaca. No ima poetičnih scena, lijepih emocionalnih mjesta, piše Jurica Pavičić. Jutarnji…

15.09.2021. (16:00)

Obožavanje idola

Književna Groupie (Pavle Svirac) ponovo zove Juricu Pavičića

Nastavljamo pratiti zapise Književne Grupie na Facebooku.
– Nego, ako hoćeš mogu te posjetit u Splitu, pa možemo šetat navečer po Žnjanju, oči u oči pričat o pisanju, tražit lokacije za tvoje nove krimiće. Shvatio sam da i ja kao i ti volim imat neku zadanu konstrukciju, samo ja konstruiram zgode iz svohg života. Konstrukcija mi služi da je u procesu pisanja razjebem, al moram imat šta razjebat. Zapravo i ja kao i ti pišem takozvanu popularnu književnost.
Začujem kako mu supruga nešto u pozadini govori.