Srce na listu: špinat kao platforma za regeneraciju tkiva - Monitor.hr
Prekjučer (13:00)

Povrtno srce

Srce na listu: špinat kao platforma za regeneraciju tkiva

Zaboravite sve što ste mislili da znate o špinatu – ne zbog željeza, već zbog srca. Znanstvenici su uspjeli koristiti listove špinata kao prirodni skelet za uzgoj ljudskog srčanog tkiva zahvaljujući njihovoj mreži “vena” koja nalikuje kapilarama. Procesom decelularizacije biljni list postaje idealna podloga za rast i funkcioniranje srčanih stanica. Ovo otkriće otvara vrata regenerativnoj medicini i transplantaciji organa pomoću biljaka, a špinat možda uskoro dobijemo i na recept – ne za jače mišiće, nego za bolja srca. Bug


Slične vijesti

Srijeda (23:00)

Stisni play bez joysticka i daljinskog, samo uz pomoć misli

Berecki: Budućnost gaminga i medicine će nam se u budućnosti „uštekavati“ izravno u glavu

Dok Elon Musk paradira s Neuralinkom, projekt Starfish Neuroscience u tišini razvija manje invazivan BCI koji bežično komunicira s mozgom, bez baterije i s preciznim stimuliranjem moždanih regija. Sustav koristi napredne algoritme i TMS za liječenje stanja poput Parkinsona i depresije. U igru ulazi i Valveov Gabe Newell, koji tehnologiju vidi kao budućnost gaminga – gdje ne klikneš “Play”, već samo pomisliš. Prvi testovi na ljudima planirani su do kraja 2025., a entuzijasti već trljaju sinapse. Još da Half-Life 3 koristi tu tehnologiju – i svi bi ugradili čip. Igor Berecki za Bug

25.05. (17:00)

Kad jetra postane šef energetskog skladišta i napiše ti dijetu u genima

Postoji gen koji odlučuje hoćeš li biti sladak ili mastan

Nova studija otkriva da gen PPP1R3B u jetri igra ključnu ulogu u odluci hoće li višak energije biti spremljen kao glikogen ili mast. Pojačana ekspresija ovog “metaboličkog dispečera” potiče pohranu glukoze, dok njezin pad vodi do taloženja masnoće i rizika za bolesti poput NAFLD-a i dijabetesa tipa 2. Ovo otkriće otvara vrata personaliziranoj prehrani i terapiji, i nudi znanstveni kontekst za vječno pitanje: zašto neki jedu sve, a ne debljaju se. Igor Berecki za Bug

12.05. (13:00)

I anestezija je seksistička, samo toga nije bila svjesna

Zašto žene drugačije reagiraju na anesteziju? Hormoni, enzimi i stari (muški) standardi

Žene i muškarci različito reagiraju na anesteziju zbog hormonalnih, neurofizioloških i enzimskih razlika. Estrogen i testosteron utječu na osjetljivost mozga na anestetike, pri čemu žene često trebaju više lijeka za jednaku razinu nesvijesti, ali se iz nje brže bude. Uz to, žene jače reagiraju na opioide, ali i brže metaboliziraju lijekove, što otežava precizno doziranje. Tradicionalni anesteziološki protokoli, temeljeni na muškim uzorcima, ne uzimaju te razlike u obzir, no nova EEG-tehnologija obećava individualiziraniji i sigurniji pristup. Igor Berecki za Bug

05.05. (16:00)

Ministarstvo straha i širenja dezinformacija

Berecki o Trumpovom ministru zdravstva: Visoko pozicioniranje potpuno nestručnih i neinformiranih, ali politički moćnih osoba na najviša mjesta predstavlja tragično opasan čin terorizma nad vlastitim građanima

Dok Robert F. Kennedy Jr. preusmjerava sustav američkog zdravstva, znanstvenici upozoravaju na opasnosti od politikantskog širenja pseudoznanstvenih dezinformacija o autizmu i suvremenim tehnologijama. Jer, u očima prosječnog stanovnika SAD-a, kada ministar zdravlja izjavi da je „ultrazvuk tijekom trudnoće toksičan i uzrokuje autizam“, mnogi će to, nažalost, shvatiti sasvim ozbiljno. Nećak slavnog JFK-a, već se godinama profilira kao antivakserski i antiznanstveni aktivist (inače je pravnik koji je, usput rečeno, triput neuspješno polagao pravosudni ispit u SAD), a u svom političkom djelovanju ustrajno plasira i proširuje neargumentirane medicinske i znanstvene dezinformacije koje su se u više navrata dokazale kao opasne – ne samo za javno zdravlje, već i za elementarno povjerenje šire javnosti u medicinu i znanost. Igor Berecki za Bug

22.04. (16:00)

Ono kad mozak sprinta, a srce kasni

Standardni IQ testovi kakvi su osmišljeni prije 120 godina danas još uvijek postoje i koriste se, no manjkavi su

Već više od stoljeća IQ se smatra pouzdanim mjerilom inteligencije i mentalne sposobnosti. Ipak, sve više postajemo svjesni da je ‘klasično’ mjerenje IQ-a nesposobno obuhvatiti bogatu raznolikost ljudskog uma. Mensa-testovi mjere koliko brzo mozak prepoznaje obrasce. Ne mjere nečiju kulturnu, umjetničku, socijalnu i ljudsku vrijednost ili talent, ne ocjenjuje hoće tko li znati utješiti prijatelja, ni kako rastegnuti plaću do iduće, ni hoće li znati zašiti gumb na košulji. Bez emocionalne zrelosti, etičkog kompasa i dodira s realnošću, inteligencija može postati opasna poput noža u dječjim rukama ili bombe u poštanskom sandučiću. IQ testovi zapostavljaju ili posve ignoriraju druge mentalne karakteristike koje ljudski rod čini tako raznolikim, zabavnim i interesantnim – poput kreativnosti, emocionalne inteligencije, socijalnih vještina, intuicije, snalažljivosti… Igor Berecki za Bug

21.04. (20:00)

Sve vidi, ništa ne obećava: zjenica kao dijagnoza

Oči mogu otkriti i neke bolesti: uz pomoć tehnologije i AI, pogled u zjenicu može učinkovito zamijeniti niz skupih i složenih pretraga

Prevedeno na ‘domaći’ jezik: u nekoj udaljenoj jadranskoj otočkoj ambulanti bez laboratorija i magnetske rezonancije, liječnik koristi prijenosne uređaje kojima vam skenira zjenicu i za manje od minute može raspolagati informacijom postoji li u vas ozbiljna sumnja na patološke moždane procese ili krvožilne bolesti radi kojih bi vas trebalo hitno slati na daljnju obradu i liječenje. Povezanost oka i mozga nije samo poetska, već je razvojno-embriološka, anatomska, neurofunkcionalna i uzajamno zavisna – i sve to na nekoliko razina. Tako se uz pomoć AI, koja postaje sve preciznija i točnija u korištenju u medicinskoj dijagnostici, mogu otkriti rizici od srčanog i moždanog udara kao i drugi mogući poremećaji i bolesti. Igor Berecki za Bug.

21.04. (09:00)

Kokoši odahnule, ali Uskrs još nije spreman za veganski omlet

Biljna jaja sve bliže pravima – ali još nisu za tucanje

I dok Amerikanci i Japanci pojedu 300 do 320 jaja godišnje po glavi, Hrvati ih konzumiraju oko 210 – ipak dovoljno da industrijska proizvodnja jaja postane ozbiljan etički i ekološki problem. Kao odgovor na to, razvijaju se biljne zamjene za jaja, koje se temelje na proteinima iz mahunarki poput mungo-graha, lupine i vodene leće. Neke od najpoznatijih – Just Egg i Simply Eggless – uspješno oponašaju funkcionalnost jaja zahvaljujući dodacima poput biljnih ulja, prehrambenih guma i enzima RuBisCo.

No, unatoč napretku u teksturi i primjeni, okus je još uvijek kamen spoticanja – zamjene često imaju neželjene „zemljano-travnate“ arome zbog kompleksnih biljnih spojeva. Znanstvenici koriste fermentaciju i umjetnu inteligenciju kako bi optimizirali formule i eliminirali te okuse. Budućnost biljnih jaja je svijetla, ali sve dok ih ne možemo skuhati „na tvrdo“ i s njima se tuci za Uskrs, mnogima neće biti dovoljno dobra zamjena za „pravu stvar“. Igor Berecki za Bug.

14.04. (01:00)

I znanost ima svoje crvene tepihe – ali s puno više nade nego haljina

Multipla skleroza u raljama ovogodišnjih Oscara za znanost

Postoje filmski Oscari i postoje znanstveni Nobeli, a postoje i vrijedne nagrade za doprinos znanosti koje nisu Nobelove, ali nisu ništa manje glamurozne od godišnje dodjele nagrada Američke filmske akademije. “Oscar za znanost“ je najprestižnija nagrada za postignuća u znanstvenim disciplinama poput biologije, fizike i matematike. Utemeljena je 2012. godine. Breakthrough Prize iz bioloških znanosti za 2025. došao je u ruke dvojici znanstvenika koji su zauvijek promijenili način kojim se promatra etiologija i opcije liječenja jedne dugo vremena zagonetne bolesti – multiple skleroze.

Do 1993. uopće nije postojala ciljana terapija za multiplu sklerozu. Do tada su prognoze za osobe s multiplom sklerozom bile vrlo loše: većina oboljelih razvijala bi značajne neurološke invaliditete unutar 10 do 15 godina od postavljanja dijagnoze, a nakon 20 godina većina pacijenata više ne bi mogla hodati bez pomagala. Zahvaljujući novim otkrićima, imamo terapiju koja zaista mijenja tijek bolesti. Igor Berecki za Bug.

24.03. (20:00)

Ipak mu ne ide sve od ruke

AI zna svašta, ali ne zna razlikovati lijevu i desnu ruku

Igor Berecki je u opširnijem članku za Bug opisao svoj pokušaj da mu ChatGPT generira dvije lijeve ruke (šake) i nije u tome uspio: Naime, htio sam tekst o ljevorukim osobama namijenjen objavi na svojem Facebook profilu popratiti duhovitom slikom nespretne osobe „s dvije lijeve ruke“, i tu ilustraciju sam zatražio od svojeg ChatGPT 4o (kojega, uzgred budi rečeno, uredno plaćam radi korištenja napredne verzije).

Prvo što me je impresioniralo je količina samopouzdanja koju ChatGPT posjeduje unatoč tome što uporno griješi: ne samo što je na ilustraciju lijeve i desne šake ponosno ustvrdio: „Evo konačno dvije lijeve šake!“, nego je na ilustraciji nacrtao šake s trijumfalno podignutim palčevima, premda to od njega nitko nije tražio. Sada sam već pomislio: „Dobro, tko je ovdje lud?“, ali sam se sjetio da AI nije biće s razumom, pa stoga i ne može biti lud, što vodi k zaključku da sam ja jedini koji tu može biti poglašen neubrojivim…

22.12.2024. (17:00)

U krivom ogledalu

Stvaranje umjetnog „zrcalnog života“: potencijal za katastrofu

Napredak u sintetičkoj biologiji mogao bi omogućiti stvaranje zrcalnih verzija bioloških molekula i organizama, potencijalno opasnih za prirodne ekosustave. Znanstvenici upozoravaju da “zrcalni život” ima potencijal zaobići imunološku obranu prirodnih organizama, uzrokujući neviđene ekološke i zdravstvene prijetnje. Unatoč ograničenjima današnje tehnologije, stvaranje zrcalnih bakterija u skoroj budućnosti sve je izglednije. Autori apela pozivaju na oprez i strogu regulaciju takvih istraživanja prije nego što “život s one strane ogledala” postane stvarnost. Igor Berecki za Bug