Sricanjem protiv ekrana: Nove metode i stroga disciplina vraćaju djecu knjizi - Monitor.hr
Danas (19:00)

To bee, or not to spell

Sricanjem protiv ekrana: Nove metode i stroga disciplina vraćaju djecu knjizi

Dok se SAD bori s “recesijom čitanja” kod djece i mladih koja je započela i prije pandemije, primjeri iz Kalifornije, Detroita i s Juga daju nadu. Dok nacionalni prosjek pokazuje da su učenici gotovo pola razreda iza pretpandemijskih rezultata, gradovi poput Modesta bilježe rast zahvaljujući povratku fonetici (tzv. science of reading) i dodatnoj podršci (AP News)

Ključ uspjeha leži u sustavnim reformama:

  • Fonetika umjesto pogađanja: Države poput Louisiane i Alabame predvode oporavak strožim fokusom na izgovaranje riječi.
  • Prisutnost u klupama: Detroit je smanjio izostanke, što je izravno koreliralo s boljim rezultatima.
  • Motivacija: Učitelji koriste nekonvencionalne metode, poput disco kugli, kako bi podigli samopouzdanje učenika prije ispita.

Unatoč napretku u matematici, čitanje ostaje izazov zbog utjecaja društvenih mreža i pametnih telefona.


Slične vijesti

Prekjučer (13:00)

Intelektualni chic

Književni klubovi slavnih: Čini se da ljudi zapravo ne čitaju knjige, ali ne prestaju govoriti o čitanju

Književni klubovi se mijenjaju. Hobi koji se doživljavao dosadnim i pomalo staromodnim doživio je veliki preobražaj. Danas gotovo svatko tko je svjetski poznat (a zbog prirode moderne slave i mnogi koji su slabo poznati) ima svoj književni klub, bilo u obliku podcasta, web-stranice, YouTube kanala ili newslettera, od Reese Witherspoon, Gwyneth Paltrow, Kaie Gerber do Due Lipe, književni klubovi slavnih popularni su već gotovo cijelo stoljeće, i to s dobrim razlogom; pomažu riješiti mnoge probleme u književnom svijetu. Izdavači ih vole jer pomažu prodaji knjiga. Knjige koje odabere Oprah Winfrey dožive takozvani “Oprah efekt” i brzo nestaju s polica knjižara. Čitatelji vole književne klubove jer im pomažu prepoznati koje su knjige doista vrijedne čitanja, a stvara im manji osjećaj samoće. Današnji kritičari propituju motive slavnih osoba, njihove kvalifikacije i njihovu stvarnu posvećenost književnosti, od preporuke drugorazrednih naslova do toga da oni samo jačaju svoj vlastiti brend, koristeći knjigu kao modni dodatak. Jutarnji prenosi The Economist.

29.04. (09:00)

Klik manje, list više – ali tko će ugasiti Wi-Fi?

Švedska vraća knjige i papir u škole kako bi zaustavila pad pismenosti, ograničava digitalne alate

Švedska vlada okreće se tradicionalnoj nastavi, uvodeći više knjiga, papira i pisanja rukom kako bi poboljšala pismenost učenika nakon pada rezultata na PISA testovima. Ograničava se uporaba digitalnih alata, zabranjuju mobiteli u školama i ulaže u udžbenike. Vlasti tvrde da ekrani ometaju koncentraciju, dok kritičari iz tehnološkog sektora i obrazovanja upozoravaju da bi takav pristup mogao smanjiti digitalne vještine učenika i dugoročno štetiti tržištu rada. Mišljenja su podijeljena između zagovornika fokusa i onih koji ističu nužnost digitalne pismenosti. BBC, Index

28.04. (01:00)

Listanje je novo skrolanje

Hrvati se vraćaju knjizi: Čitanost u porastu, ekranima unatoč

Istraživanje za 2026. godinu pokazuje pozitivan trend: 44% Hrvata pročitalo je barem jednu knjigu, što je značajan skok u odnosu na prethodnu godinu (37%). Najvjerniji čitatelji i dalje su visokoobrazovane osobe, žene te stanovnici Istre i Zagreba. Dok kupovina u knjižarama blago opada, online kupnja raste, a internet sadržaje konzumira čak 77% populacije. Iako beletristika stagnira, raste interes za dječju književnost i priručnike. Manifestacije poput „Noći knjige“ i akcije čitanja djeci uspješno motiviraju građane, dok zadovoljstvo uslugama knjižnica bilježi rekordan porast. Express

16.04. (18:00)

Piši globalno, prosi lokalno

Književnost je prestala biti isključivo stvar talenta i postala je borba za pozornost

Suvremena književnost nastaje u procjepu između tržišnih pritisaka i državnih potpora, dok se autori za vidljivost bore na društvenim mrežama, često neovisno o nakladnicima. Iako je sustav demokratiziran lakšim izdavanjem, nestali su globalni bestseleri, a pozornost čitatelja fragmentirana je utjecajem algoritama. Domaći pisci suočavaju se s novim izazovom: globalizacijom i mladom generacijom koja sve više čita na engleskom jeziku. Književna vrijednost tako se neprestano nadmeće s trendovima s TikToka, dok budućnost nacionalnih književnosti ovisi o prilagodbi novim digitalnim navikama i infrastrukturnim ulaganjima. HRT

16.04. (10:00)

Knjiga izgleda cool

Postnikov: Novi trend čitanja, naime, nalaže da knjige uglavnom čitaju žene, a viralne kampanje promocije čitanja odgovor su na manosferu

Dok navika čitanja opada, pregažena profitima i algoritmima, zapadni mediji javljaju – evo još jednog paradoksa – da je čitanje u trendu kao nikada ranije. Štoviše, toliko je u trendu da svaki celebrity koji drži do sebe sada u ruci drži i knjigu. Dua Lipa je pokrenula book club Service95, svakog mjeseca preporučuje novi naslov – Margaret Atwood, David Szalay, Patti Smith, ukratko: sasvim solidni izbori – a u oktobru nastupa kao gostujuća selektorica Londonskog književnog festivala.

Današnji čitalački trendovi galopiraju digitalnim prostranstvima, društvenim mrežama i novim medijima. Instagram je imao svoj bookporn: knjige na policama, police na fotografijama, sve u kombinaciji s odgovarajućim filterima. S pauze se vraćamo – znate nas, jebiga – s lošim vijestima. Rodna emancipacija samo je jedna strana velikog čitalačkog trenda: u redu, žene čitaju, ali tko trend diktira? Modne kompanije, dakle. Holivudski studiji. Supermodeli, glumice, popularne pjevačice. Trend čitanja djeluje kao odgovor na algoritamski horor manosfere i na sve one influencere za koje ne znaš jesu li jadniji ili opasniji dok bildaju bicepse, rearanžiraju klavikule i sriču abecedu mizoginije. Boris Postnikov za Novosti

22.02. (18:00)

Raspored im je ionako slobodan

Knjižnica u Remetincu: 6128 knjiga za rehabilitaciju i vezu s obitelji

Knjižnica Zatvora u Zagrebu, točnije Remetincu, raspolaže s 6128 knjiga u 16 kategorija, a između 20 i 30 posto zatvorenika redovito ih posuđuje. Najčitaniji su krimići, ljubići, i psihološka literatura, self-help ili pak o sportu, a dostupni su i zakoni, vjerske knjige te naslovi na stranim jezicima. Zatvorenici mogu raditi kao knjižničari uz naknadu, a čitanje je dio rehabilitacijskog programa. Poseban projekt omogućuje roditeljima da čitanjem bajki ostanu povezani s djecom, čime knjiga postaje most između zatvorskih zidova i obiteljskog života. tportal

26.01. (15:00)

Više skrolanja, manje listanja

Post-literarno društvo: kad algoritmi čitaju bolje od nas

Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug

13.12.2025. (22:00)

TikTok ili Tolkien? Izbor između skrolanja i čitanja

Iako dječje izdavaštvo cvjeta, udio mladih koji čitaju iz užitka dramatično pada

Od 1984. do 2023. godine, udio 13-godišnjaka koji „nikada ne čitaju“ porastao je s 8% na 31%, dok je broj svakodnevnih čitatelja pao s 35% na 14%. Uzroci su društvene mreže, pametni telefoni, preopterećenost školskim obavezama i smanjena važnost beletristike u obrazovanju. Ipak, grafički romani i platforme poput BookToka pokazuju da strastveni čitatelji još postoje. Preporučuju se knjige poput Harryja Pottera, Narnije, Elmera i blagdanskih priča za poticanje ljubavi prema čitanju. Index… komentiraju na Forumu

24.09.2025. (16:00)

Bitno je da čitaš – format je samo začin

Knjiga na papiru jača mozak, e-čitač ubrzava oči, a audioknjiga mazi uši

Način na koji unosimo tekst – čitanje knjige, e-čitač ili audioknjiga – utječe na različite kognitivne procese. Papirnate knjige potiču „duboko čitanje“, empatiju i razvoj teorije uma, uz dokazane zdravstvene koristi. E-čitači olakšavaju pristup, ali često potiču površnije čitanje, dok audioknjige nude slično razumijevanje uz emocionalni sloj pripovjedača, no bolje prate multitasking nego analitičko razmišljanje. Kombinacija čitanja i slušanja pomaže početnicima i učenicima, ali zbunjuje iskusne čitatelje. Ključna razlika ipak nije u mediju, nego u pažnji: najvažnije je da mozak dobiva priče i ideje, bez obzira na format. Igor Berecki za Bug

24.04.2025. (09:00)

Knjige se jednako (ne) čitaju, ali barem smo dosljedni

Status quo trenda čitanja: Knjige u Hrvatskoj ostale na pauzi

Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal