U cijeloj je EU od 1990. do 2015. godine površina pokrivena šumom povećana za 90.000 kvadratnih kilometara (otprilike veličina Portugala, više, jasno, od Hrvatske), a u skoro svakoj državi pojedinačno povećane su površine pod šumama. Economist…
Pojam koji je 1980-ih skovao japanski liječnik i znanstvenik Qing Li. Svojim je istraživanjima potvrdio zašto se osjećamo toliko bolje nakon boravka u šumi, a njegovo otkriće i najtvrdokornije gradske tipove već desetljećima potiče da povremeno udahnu malo šumskog zraka. Zašto prolistale šume? Čini se da drveće putem svojeg lišća ispušta kemijske spojeve i obogaćuje šumski zrak fitoncidom. Drveću ovakvo ponašanje služi da se brani od napada nametnika. Cilja zapravo nema, osim biti u šumi i udisati šumski zrak. Lagano kretanje ubrzat će rad srca, no preporučuje se meditativna šetnja, a ne zahtjevni planinarski pothvat jer, kao što i samo ime govori, šumska kupka treba opuštati. Visit north Croatia
Europski parlament u travnju je izglasao propis protiv odšumljavanja – stavljanje na tržište robu i proizvode koji su povzeani s krčenjem šuma. Ona obvezuje tvrtke da, u sklopu borbe protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, u svoje proizvode koji se prodaju u EU-u ne ugrađuju sirovine koje su prouzročile deforestaciju. Goveda, kakao, kava, palmino ulje, soja, drvo, guma, drveni ugljen i proizvodi od tiskanog papira obuhvaćeni su novim pravilima. Kod nas ne postoji bojazan od povećanog uvoza zbog dovoljno vlastitih prirodnih resursa, iako neke kompanije smatraju da bi od Hrvatskih šuma trebale imati pravo kupovati više drvne sirovine nego inače. Negativna strana Uredbe svakako je povećanje administrativnih obveza kompanija jer će morati voditi računa o svemu što je navedeno u njoj kako bi izbjegle kazne. Lider
Vijeće Europske unije je napokon dalo zeleno svjetlo za uredbu koja ima za cilj minimiziranje rizika od krčenja i degradacije šuma povezanih s proizvodima koji se plasiraju ili izvoze na EU tržišta. Uredba postavlja obavezna pravila za sve trgovce i operatere koji plasiraju, stavljaju na raspolaganje ili izvoze proizvode kao što su palmino ulje, goveda, drvo, kavu, kakao, kaučuk i soju. Pravila se također primjenjuju i na niz izvedenih proizvoda kao što su čokolada, namještaj, proizvode od papira i odabrani derivati na bazi palminog ulja. Od distributera će se tražiti da prate robu koju prodaju, sve do parcele na kojoj su proizvedeni. Pravila uzimaju u obzir i zaštitu ljudskih prava te autohtonih naroda. Agroklub
Šume nas hrane, štite i liječe – okupajte se u njima
Treehotel u Švedskoj izgrađen je od prirodnih lokalnih materijala kao što su staklo i drvo, a fasada hotela služi kao kućica za ptice. Kako se pojavio problem smanjenja staništa za ptice, dizajneri hotela dosjetili su se u zidove hotela ugraditi brojne jedva primjetne kućice za ptice u kojima se one mogu gnijezditi i podići svoje ptiće. Hotel danas sadrži 350 kućica za ptice u svojoj fasadi! Iz zasebnih kućica koje se nalaze “u češeru” pruža se pogled na rijeku Lule i prirodna bogatstva švedske pokrajine Boden. Sobe su smještene na visini od četiri do 10 metara, ovisno o položaju kućice, a cijeli je hotel u potpunosti uronjen u prirodni ambijent okolne borove šume. Green
Ivor Kos je nesvakidašnji 21-godišnji bloger. Pristojan, pomalo povučen mladić vodi svoj osobni blog na Facebooku, a objavljuje i sadržaj na Youtube-u. No, njegov sadržaj je originalan, posebice za hrvatske prilike. On naime, živi u šumi i na društvenim mrežama objavljuje videe i fotografije svoje svakodnevice življenja u i sa šumom. Dnevnik
Kanadska znanstvenica 30 je godina provela proučavajući šume, a došla je do zapanjujućeg otkrića da su drveća sposobna razmjenjivati informacije. Ona, po sve sudeći, međusobno razgovaraju, a tijekom ovih razgovora povećava se otpornost cijele zajednice, odnosno šume. Riječ je o čarobnoj zajednici stabala koja se međusobno podržavaju. Znanost je uvijek smatrala da se stabla međusobno natječu za ugljik, sunce, vodu i hranjive tvari, no čini se kako si drveća putem korijenja znaju “slati” ugljik i druge potrebne hranjive tvari. Front Slobode
Gotovo pola površine Hrvatske pokrivaju šume, pa je ona jedna od najšumovitijih zemalja Europe. Ali aktivisti tvrde da su šume ugrožene i zato su državnu tvrtku Hrvatske šume prijavili Europskoj komisiji. Hrvatske šume godišnje zasade do devet milijuna sadnica, a krajem 2021. iz hrvatske je Vlade stiglo obećanje da će ta brojka narasti na deset. Istovremeno nas biolog Dušan Jelić upoznaje s pojmom takozvanih “praznih šuma“. Fizički stabala ima posvuda, ali ne postoji ekosustav koji bi uključivao dovoljnu bioraznolikost. Stoga zaziva usporavanje sječe. Ako dođe do vjetroizvale, stablo padne, neka istrune dolje. Jednostavno, radi tog truljenja, doći će do razvoja kukaca, druge flore… Tu će se razviti druga fauna u podnožju, to će omogućiti nekim vrstama kukaca, različitih životinja da se tu nasele. DW
Potomci indijanskih plemena na sjevernoj kalifornijskoj obali vraćaju dio svoje pradomovine, uključujući drevne sekvoje koje su stajale otkako su njihovi preci hodali zemljom. Save the Redwoods League, neprofitna grupa za očuvanje prirode, objavila je u utorak da prenosi više od 202 hektara u regiji Izgubljene obale na InterTribal Sinkyone Wilderness Council. Deset plemena bit će odgovorno za upravljanje područjem nazvanom Tc’ih-Léh-Dûñ. Hunter dodaje kako je prikladno da će oni biti skrbnici zemlje s koje su njezini preci bili uklonjeni ili su bili prisiljeni pobjeći prije nego što je šuma uvelike ogoljena radi drvne građe. Green
Tijekom 2020. godine šumarska inspekcija je obavila 2090 inspekcijskih nadzora (od čega 605 inspekcijskih nadzora po prijavi stranaka ili predstavci drugih tijela), donijela 50 rješenja, podnijela 443 optužna prijedloga i dvije kaznene prijave, a od početka ove godine do 30. studenog obavljeno je 1923 inspekcijska nadzora (od čega 755 inspekcijskih nadzora po prijavi stranaka ili predstavci drugih tijela), doneseno je 23 rješenja, podneseno je 435 optužnih prijedloga i pet kaznenih prijava te je doneseno šest prekršajnih naloga ukupnog iznosa 155.900 kuna i oduzeta imovinska korist u vrijednosti 99.874 kune. U članku Slobodne Dalmacije navedeno je da je dokumentaciju na ‘više od tisuću stranica izradio i dokazima s terena potkrijepio Zeleni odred – forum braniteljske udruge ViDrA, ne čijem čelu je Vesna Grgić, koja je i pokrenula cijelu akciju’. Riječ je navodno o koruptivnim radnjama u Hrvatskim šumama i najvišim državnim institucijama, a posljedica je da je u deset godina u dvije trećine Hrvatske devastirano čak sto tisuća hektara, ili milijardu četvornih metara šuma. Lider