Švedska - od siromašne zemlje do jedne od najbogatijih na svijetu - Monitor.hr
11.03.2018. (12:30)

Priča o uspjehu

Švedska – od siromašne zemlje do jedne od najbogatijih na svijetu

Sredinom 19. stoljeća Švedska je bila siromašna zemlja na periferiji Europe, preživljavalo se od poljoprivrede, no zahvaljujući brojnim reformama uspjeli su se “priključiti” globalnom razvoju, pratiti industrijske revolucije te se transformirati u jednu od najboljih zemalja svijeta. Danas Švedska ima oko 10 milijuna stanovnika, BDP po stanovniku iznosi preko 51 tisuću dolara, što je svrstava među najbogatije zemlje. Iako ima vrlo snažnu industriju, čak 65% BDP-a čine usluge dok industrija sudjeluje s 33%, a poljoprivreda sa samo 1,6%. Slično je i s radnom snagom koje čak 86% radi u sektoru usluga, u industriji 12%, a u poljoprivredi samo 2%. Index


Slične vijesti

05.06. (20:00)

Baltičko more postaje NATO-ovo jezero

Infografika: Što Finska i Švedska donose NATO-u?

Finska ima obvezni vojni rok za sve muškarce od 18 do 60 godina (žene mogu dobrovoljno služiti) i velik broj rezervista – čak 900.000. Aktivnih vojnika je 21.500, moderno su opremljeni i imaju veliku mehanizacijsku podršku – gotovo 200 tenkova, više od 900 komada artiljerije (bilo vučene ili samohodne) i 1800 oklopnjaka. Švedska ima profesionalnu vojsku od 30.000 vojnika, uz 34.500 rezervista. Vojni rok od 2010. godine nije obvezan, ali je zadržana mogućnost regrutacije u izvanrednim okolnostima. S više od 200 plovila, 240 letjelica, 270 komada artiljerije, 120 tenkova i više od 2700 oklopnih vozila, švedska vojska nastavlja modernizaciju i u posljednje vrijeme povećava izdvajanja. Al Jazeera

22.05. (14:00)

Rat nas može samo naučiti da sklopimo mir

Kakve su stvarne implikacije širenja NATO-a? Hoće li Europa zbog toga postati sigurnija?

Hoće, ako Rusija ne pobijedi, a Ukrajina ne izgubi! Naime, upravo o tome, tim riječima, u svom članku “War and Indignation. The West’s Red Line Dilemma” pisao je ovih dana i Jürgen Habermas, jedan od najpoznatijih suvremenih njemačkih filozofa. Upozoravajući na to da Rusija ne može izgubiti rat jer ima na raspolaganju nuklearno oružje, ističe i kako bi bilo nepravedno da se Ukrajina, kao žrtva agresije, ne može obraniti. Zato ovaj poznati mislilac preporučuje politiku koja bi trebala ukalkulirati ta dva cilja: da Rusija ne pobijedi, a da Ukrajina ne smije izgubiti! (…) Proširenje Saveza aktualizira i pitanje zajedničke europske vojske (hoće li Putin postići ono što brojni drugi nisu uspjeli), a prije svega nanovo otvara temu zajedničkog plana vojne potrošnje. Zato je sredinom tjedna Europska komisija predstavila prijedlog mjera za jačanje obrane, uključivo zajedničku nabavu vojne opreme, za što će se u sljedeće dvije godine izdvojiti 500 milijuna eura. Slobodna

17.05. (15:00)

Lovci u mutnom

Poruka iz Berlina: Milanović i Erdogan žele iskoristiti rat u Ukrajini

Predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP) za DW govori o mogućoj blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO. Kakav je stav njemačke vlade o proširenju Schengena i ulasku Hrvatske? – One zemlje koje žele postati dijelom Schengena moraju ispuniti određene uvjete. Sve je to na dnevnom redu. Ali ništa se neće dogoditi nepromišljeno ili preuranjeno. Jedna je stvar jasna: kada ste u krugu tih zemalja, morate biti pouzdan partner. Prihvatom novih članica se pomiču vanjske granice Schengena. I tu postoje visoke prepreke. Zato ne bismo sad trebali biti hektični, ne bismo trebali ni juriti u stilu: eto, sad je rat u Ukrajini pa hajde da ovo na brzinu riješimo. Ova je tema ipak previše kompleksna. Deutsche Welle

15.05. (22:00)

Taj famozni članak 5

Zašto se Finska i Švedska dosad nisu učlanile u NATO?

Dok su druge nordijske zemlje poput Norveške, Danske i Islanda bile članice NATO-a, Švedska i Finska u Savez nisu ušle zbog povijesnih i geopolitičkih razloga. I Finska, koja je 1917. proglasila neovisnost od Rusije, i Švedska su za vrijeme hladnog rata zauzele neutralan stav odbivši savez i sa SSSR-om i sa SAD-om. Za Finsku je to bilo posebno teško jer su s tadašnjim autoritativnim režimom dijelili golemu granicu dugu čak 1335 kilometara. N1

02.05. (01:00)

Podijeli pa vladaj

Segregacija u Švedskoj: “Imigranti i mi živimo u istoj zemlji, ali u posve različitim realnostima”

“Neuspjela integracija imigranata u posljednja dva desetljeća rezultirala je stvaranjem paralelnih društava i nasiljem uličnih bandi”, izjavila je švedska premijerka Magdalena Andersson. Zbog nereda i napada na policiju ona upire prst krivnje na kriminalce; tvrdi da je u Švedskoj omogućeno djelovanje i islamistima i krajnjoj desnici. – Dopušteno je da segregacija ode tako daleko da sada u Švedskoj imamo paralelna društva. Živimo u istoj zemlji, ali u potpuno različitim realnostima, rekla je Andersson. HRT O životu imigranata u podijeljenom švedskom društvu u intervjuu za Jutarnji govori nagrađivani švedski pisac Jonas Hassen Khemiri, sin Šveđanke i Tunižanina. Oba njegova romana Zovem svoju braću i Montecore, jedinstveni tigar  pripovijedaju o međusobnim predrasudama i nasilju u švedskom društvu, ali i pozivaju na novu definiciju švedskog identiteta.

30.04. (23:00)

Tko je oštar na riječima, sporo kopča

Kakve su posljedice Milanovićevih izjava o ulasku Finske i Švedske u NATO? Sve se glasnije spominje blokada ulaska Hrvatske u Schengen

Ako hrvatski predsjednik Zoran Milanović doista odluči u djelo provesti ideju o blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO, Hrvatska bi se mogla suočiti s neočekivanim problemom. Kao protumjeru, Finska i Švedska mogu blokirati ulazak Hrvatske u Schengen i tako dodatno otegnuti postupak našeg ulaska u najveću bezgraničnu zonu na svijetu. Upravo na takvu mogućnost upozorava vanjskopolitički analitičar Davor Gjenero, koji je uvjeren da te dvije zemlje neće prekriženih ruku čekati hrvatsku blokadu: Ako do toga doista dođe, realno je očekivati da se Finskoj i Švedskoj pridruži i Danska, koja je u posljednje vrijeme snažno podržavala Hrvatsku oko pitanja Schengena, ali koja je čvrsto vezana uz ove dvije skandinavske države. I Nizozemska često prati ono što rade na sjeveru Europe, a  ostale zemlje Beneluxa prate ono što radi – Nizozemska. Slobodna

30.08.2021. (20:00)

Eh, Švedska!

Dežulović: Tužna pripovijest o Berislavu R.

Koga više briga za bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića, rekli biste. E, ali Boris Dežulović (za N1) iz doslovce ničega može napraviti dobru priču. Možda vas čak ostavi zamišljene.
Svemu, međutim, jednom dođe kraj, pa tako i mandatima hrvatskih i švedskih gradonačelnika. Nakon što je završio gradonačelnički mandat, Berislav Rončević imenovan je u hrvatsku Vladu i postao, jasno, ministar obrane. Nakon što je pak gradonačelnički mandat istekao i Ann-Sofie, ona se povukla iz politike, pa u gradu kojemu je do jučer bila gradonačelnica – zahvaljujući onom davnom očevom savjetu – zaposlila kao vozačica kamiona gradske čistoće. Ako vam se učinilo da ste upravo pročitali kako se bivša gradonačelnica švedskog Göteborga zaposlila kao vozačica komunalnog smetlarskog kamiona, to je vjerojatno zato što zaista jest: nanese li vas put nekad u Göteborg, a pijani neki švedski vikend iznese do zore, i danas možete vidjeti Ann-Sofie Hermansson kako slobodna i nasmijana – za tri-četiri puta manju plaću od gradonačelničke – vozi zeleni kamion gradske čistoće i po susjedstvu prazni kante za smeće. Nedavno je tamo našli strani novinari, pa tri puta provjeravali je li to zaista bivša gradonačenica Göteborga…

12.05.2021. (11:30)

Kriza je

Šveđani stambenu krizu rješavaju rušenjem aerodroma i gradnjom 30 tisuća stanova

Zračna luka Bromma u Stockholmu bit će zatvorena, švedske vlasti na tom mjestu planiraju gradnju 30-ak tisuća novih stanova. Nedostatak stambenog prostora i visoke stanarine realnost su i u drugim velikim europskim gradovima. U bivšoj berlinskoj zračnoj luci Tegel, zatvorenoj u studenom prošle godine, gradske vlasti planiraju izgraditi više od 50.000 stanova. T-portal

25.01.2021. (15:00)

Sve rade naopako

Švedski odgoj sve je popularniji. Evo kako funkcionira i koje su prednosti

Švedski stil roditeljstva karakterizira riječ “lagom”. To znači “umjereno”, “savršeno jednostavno” ili “u ravnoteži”. Šveđani se te ideologije pridržavaju u gotovo svim aktivnostima, uključujući roditeljstvo. Roditelji u ovoj zemlji vole svoju djecu, međutim, oni također žele imati vrijeme za sebe. Prema švedskoj izreci, ne postoji loše vrijeme, samo odjeća možda neće biti dovoljno topla. Unatoč mogućem hladnom i lošem vremenu, djeca u vrtićima borave na otvorenom barem sat vremena u danu. Dopuštaju djeci da budu pustolovna. Zanimljivo je da se zemlja može pohvaliti jednom od najnižih stopa smrtnosti djece uzrokovanih ozljedama na svijetu. U većini švedskih obitelji muž i žena jednako dijele zadaće. Švedska je proglašena najboljom državom na svijetu po pitanju brige o djeci, a izvrsno je mjesto i za roditelje. Stil roditeljstva u zemlji stvara generacije zdrave, sretne djece. Index

19.12.2020. (13:30)

Jedan malo glasniji "no, no!!"

Švedska uvela najstrože mjere dosad

Bazeni, muzeji, sportske dvorane i knjižnice su zatvoreni; broj gostiju za jednim stolom u restoranima ograničen je na četiri (dosad osam); zabranjena je prodaja alkohola nakon 20:00; ograničava se broj osoba koje mogu istodobno boraviti u zatvorenim javnim prostorima; sve javne i državne ustanove, organizacije i poduzeća moraju omogućiti rad od kuće gdje god je to moguće; maske nisu obavezne, ali ih se preporuča u javnom prijevozu kad je gužva, inače se preporuča držanje distance. Reuters