Svjetlost iznutra: kad stanice zasjaje pod stresom - Monitor.hr
Prekjučer (20:00)

Ne, to nije aura nego oksidativni kaos

Svjetlost iznutra: kad stanice zasjaje pod stresom

Živa bića zrače vidljivu svjetlost dok god su živa, pokazalo je jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Physical Chemistry Letters. Znanstvenici su otkrili da žive stanice emitiraju izuzetno slabu svjetlost (UPE) zbog djelovanja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) nastalih uslijed stresa. Eksperimenti na miševima i biljkama pokazali su da se emisija fotona smanjuje nakon smrti, potvrđujući vezu s vitalnim funkcijama. UPE se razlikuje od Kirlijanove “aure” jer je riječ o stvarnom biokemijskom fenomenu, nevidljivom golim okom. Potencijalne primjene uključuju ranu dijagnostiku bolesti i praćenje biljaka pod stresom. Index


Slične vijesti

13.04. (14:00)

Kad su hipiji uzeli kalkulatore i rekli da smo gotovi, nisu se zezali

Granice rasta: studija koja je predvidjela kolaps civilizacije do 2040. prvo je bila ismijavana, a sada je realna

Studija Granice rasta iz 1972., upozorila je da bi nastavak rasta populacije, industrije i potrošnje mogao dovesti do kolapsa civilizacije sredinom 21. stoljeća. Iako su je kritičari ismijavali, brojna ažuriranja i nezavisne analize potvrdile su točnost njenih scenarija, osobito “business as usual”. Unatoč manama, poput ignoriranja inovacija i tržišnih mehanizama, studija ostaje snažno upozorenje o posljedicama ignoriranja ekoloških i ekonomskih granica planeta. Index

09.04. (09:00)

Zaron u ledeni kaos: Wim Hof, neuroznanost i kako smo se opet rodili pod tušem od 7 stupnjeva

Hladni tuš za vruću glavu: kako nas ledena voda vadi iz mentalnog gliba

Studija objavljena u PubMed Centralu pokazala je da kratkotrajno izlaganje tijela hladnoj vodi potiče aktivaciju dijelova mozga zaduženih za emocionalnu regulaciju i kognitivnu kontrolu. To znači da se smanjuje aktivnost tzv. mreže u stanju mirovanja (DMN), koja je često preaktivna kod ljudi s depresijom i tjeskobom, posebice kod onih sklonih ruminaciji – neprekidnom prežvakavanju negativnih misli. Iako je uzorak sudionika bio malen, a istraživanje kratkoročno, rezultati se uklapaju u širi trend sve većeg interesa znanosti za koristi kontroliranog izlaganja hladnoj vodi. U kombinaciji s postojećim spoznajama o utjecaju hladne vode na raspoloženje, upalne procese, metabolizam i imunosni sustav, nova istraživanja sve više potvrđuju ono što su mnogi ljubitelji hladnog kupanja znali i bez laboratorija – da hladna voda, ako se koristi pametno, može biti ozbiljan saveznik psihičkog i fizičkog zdravlja. Index

06.04. (17:00)

Carine, kauboji i korporativni snovi – kad država navuče čelične čizme i puca sebi u nogu

Učinkovitost carina kroz povijest ovisila je o kontekstu, ciljevima i načinu provedbe, ove su donesene hirovito

Koristile su se za zaštitu domaće proizvodnje, poticanje industrijalizacije i smanjenje ovisnosti o uvozu. U nekim slučajevima pomogle su izgradnji snažne domaće industrije, dok su u drugima izazivale trgovinske ratove i velike gospodarske probleme. Južna Koreja koristila ih je za svoj industrijski razvoj 60-ih i bile su privremene. Uspjeli su zaštititi tvrtke poput Hyundaia i Samsunga koje su dobile vremena za razvoj. Slično je postigla Kina sve do ulaska u WTO 2001. godine. Ključ uspjeha tih carina bio je u strateškom planiranju i kontroli. SAD pamti nekoliko debakla carinskih ratova, a neki uspjeh nije postigao ni Trump u prvom mandatu. Iako ovim carinama žele smanjiti državni deficit i vratiti proizvodnju u SAD, one nisu dio neke koherentne industrijske strategije i uvedene su bez dogovora sa saveznicima, zbog čega je i njihov uspjeh upitan, kazuje Boris Podobnik za Index.

03.04. (16:00)

Kad AI ode doktoru: 'Prepisao bih vam grešku, tri puta dnevno'

Nedostaci umjetne inteligencije: Moramo naučiti kako zaključuje i gdje joj je granica

Većinu današnjih AI-ja trenira se na velikim količinama podataka. Što više informacija imaju, to bolje prepoznaju obrasce. No generalizacija – ono što ljudi intuitivno rade – zahtijeva više od ponavljanja uzoraka. Ljudski mozak ne uči samo iz primjera; on zna kad pravilo vrijedi, a kad ne, odnosno analoško razmišljanje – sposobnost da se razumije kako se jedno pravilo može primijeniti u drugačijem kontekstu. Kad se koriste za analizu pravnih slučajeva, dijagnostiku u medicini ili procjenu rizika u financijama, donesu odluke koje “na papiru” djeluju ispravno, ali zapravo promašuju bit u stvarnim uvjetima. U tim slučajevima AI ne griješi zbog nedostatka znanja, već zbog pogrešnog “razmišljanja”. Tako postoji opasnost da na temelju dobivenih podataka propiše pogrešan lijek ili donese krivu sudsku odluku. No, srećom, zasad se ionako ne koristi u takvim presudnim odlukama. Index

01.04. (21:00)

Kad ni vlastita jezgra više ne zna kamo ide

Zemljina jezgra se okreće unatrag – posljedice su nama neprimjetne, no otkriće je važno

Znanstvenici su otkrili da se unutarnja jezgra Zemlje, golema kugla željeza i nikla, počela okretati sporije od kore i plašta, što znači da se relativno gledano vrti unatrag. Do ovog su zaključka došli analizirajući seizmičke valove potresa i nuklearnih testova. Ova promjena može utjecati na magnetsko polje, a time i na navigaciju te klimatske procese. Također sugerira da jezgra nije potpuno kruta, već se može deformirati. Iako ne donosi neposredne katastrofe, ovo otkriće potvrđuje da naš planet ostaje misteriozan i dinamičan. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

30.03. (19:00)

Život u Hrvatskoj – kraći, ali intenzivan

Hrvati žive kraće od prosjeka EU, Zagrepčani najduže

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj iznosi 78.6 godina, dok je u EU 81.4. Najdulje žive Zagrepčani (79 godina), dok su muškarci generalno u lošijem položaju od žena. Uzrok kraćeg života su nezdrave navike, slabiji zdravstveni sustav i gospodarske okolnosti. Pandemija je dodatno skratila životni vijek, ali se trend sada popravlja. Stručnjaci ističu da bi poboljšanja u zdravstvenoj skrbi, ranom otkrivanju bolesti i zdravijem načinu života mogla produljiti životni vijek Hrvata. Index

30.03. (00:00)

Vitaminom B protiv drhtanja

Parkinsonova bolest mogla bi se izliječiti, tim istraživača dokazao povezanost s probavom

Prema podacima Hrvatskog društva za Parkinsonovu bolest i druge poremećaje pokreta iz travnja 2023., u Hrvatskoj je Parkinsonovu bolest imalo oko 16.500 ljudi. Ako se trend porasta koji predviđa WHO preslika na Hrvatsku, očekuje se da bi broj do 2050. mogao narasti do 35.000. Novija istraživanja sugeriraju da bi crijevni mikrobiom (bakterije u crijevima) mogao igrati bitnu ulogu u razvoju Parkinsonove bolesti. Studija objavljena u svibnju 2024. u časopisu npj Parkinson’s Disease analizirala je uzorke stolice 94 pacijenta s Parkinsonovom bolešću i 73 zdrave osobe u Japanu.

Nedostatak vitamina B može oslabiti zaštitni sloj crijeva, izložiti živčani sustav toksinima i potaknuti nakupljanje alfa-sinukleina, što je povezano s Parkinsonovom bolešću. Istraživanja sugeriraju da suplementacija riboflavinom i biotinom može pomoći pacijentima kod kojih crijevna disbioza igra ključnu ulogu. Uz to, razmatraju se i druge terapije, uključujući transplantaciju mikrobiote te primjenu probiotika i prebiotika. Stručnjaci ističu važnost daljnjih kliničkih studija prije preporuke konkretnih tretmana, ali naglašavaju da prehrana i životni stil mogu imati značajan utjecaj na tijek bolesti. Index

24.03. (13:00)

Ako želiš biti zdrav, plati

Ivica Đikić (znanstvenik): Privatne klinike se bogate, državne bolnice propadaju

U razgovoru za Index Đikić upozorava kako se “političkom odlukom favorizira privatno ulaganje na uštrb javnog, i to tako da se odabranim privatnicima omogućava puno benefita s niskim rizikom jer su oni sigurni da će za neke svoje dijagnostičke metode dobivati financiranje HZZO-a”. Ne bi se smjelo događati da pacijenti dođu u bolnicu u dva popodne i da ondje nema liječnika kojih bi trebalo biti. Također je nedopustivo da oni često iz interesa, a i zbog činjeničnog stanja, pacijentima govore da u bolnici nemaju potrebne opreme pa ih šalju u privatne gdje se to jako dobro naplaćuje… Danica

15.03. (14:00)

Kad RNA postane (ne)prijatelj raka

Nova meta u borbi protiv raka: RNA koja popravlja tumore

Znanstvenici su otkrili da nekodirajuća RNA molekula NEAT1 igra ključnu ulogu u popravku DNA, čime pomaže preživljavanju tumorskih stanica. Blokiranjem NEAT1 moglo bi se oslabiti tumore i povećati učinkovitost terapija poput kemoterapije i zračenja. Studija s JMU-a pokazala je da metilacija NEAT1 pomaže prepoznavanju oštećenja DNA, a smanjenje njezine razine usporava popravak i povećava smrtnost stanica raka. Ovo otkriće otvara vrata novim terapijama, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se rezultati potvrdili na složenijim modelima tumora. Index

12.03. (09:00)

Besplatna struja? Samo još par desetljeća...

Njemački stelarator: revolucija ili još jedna fuzijska fatamorgana?

Njemački startup Proxima Fusion tvrdi da je riješio ključne prepreke za komercijalizaciju fuzijske energije pomoću stelaratora – naprednog reaktora koji može raditi neprekidno, za razliku od tokamaka. Zahvaljujući AI-u i preciznoj proizvodnji, njihov prototip bi trebao proraditi do 2031. godine, otvarajući put neograničenoj, čistoj energiji. No, izazovi ostaju – od kompleksnosti konstrukcije do održavanja stabilne plazme u većim reaktorima. Fuzijska energija možda jest budućnost, ali pitanje je kad će ta budućnost konačno stići. Index