Test iz 1935. otkriva što poričemo o sebi - Monitor.hr
04.06.2015. (09:33)

Mračne tajne

Test iz 1935. otkriva što poričemo o sebi

Internetom kruži test osobnosti koji je 1935. godine kreirao mađarski psihijatar Leopold Szondi. Test se sastoji od fotografija psihijatrijskih bolesnika koji su svrstani u osam grupa (sadist, epileptičar, katatoničar, šizofreničar, histeričar, depresivac, manijak, disocijativni poremećaj identiteta), a osoba treba odabrati jedno lice koje ne bi voljela susresti u mraku. Na temelju odabira vrši se analiza o tome što osoba potiskuje. Telegram


Slične vijesti

24.03. (22:00)

Drvosječe sa stilom

Što brada koju muškarac nosi govori o njemu

Stil vaše brade šalje jasnu poruku o vašem karakteru. Dok puna brada odiše zrelošću i samopouzdanjem, kozja bradica sugerira opuštenu, “srednju struju” predanosti (emocionalno suzdržan i prilagodljiv). Muškarci sa stilom brade od par dana (scruff) i “5 o’clock shadow” igraju na kartu urođenog šarma i imidža “loših dečki”. Ljubitelji retro stila biraju Magnum PI brkove (klasika ili hipsteraj), dok ekstremni individualci nose potkovu (prave brčine, za neke super hipsteri). Za neustrašive, tu su divlja boho brada za kreativce i legendarne zaliske (mutton chops) za maksimalnu dozu maskuliniteta. Zeus Beard

02.08.2025. (09:00)

Prije si bio sanjar, danas si disocijativan s anksioznim crtama

Gdje je nestala romantika? U zamjenu za dijagnozu dobili smo objašnjenje, ali izgubili sebe

Terapeutski govor preuzeo je svakodnevni jezik, pretvarajući osobnost u poremećaj, osjećaje u simptome, a identitet u dijagnostički list. U želji da sve objasnimo – od ljubavi do lijenosti – gubimo romantiku, karakter, spontanost i ljudsku neobjašnjivost. Umjesto simpatičnih osobina, danas imamo akronime. Umjesto duše – strukture. A možda smo upravo zato sve tjeskobniji i izgubljeniji. Mladi više ne žive, već forenzički analiziraju sebe, tražeći “što nije u redu”. A možda su jednostavno – ljudi. Najveći čin otpora danas nije samorazumijevanje, nego odustajanje od objašnjavanja i dopuštanje sebi da budeš samo osoba. Index

14.05.2025. (09:00)

Avatari lažu, algoritmi ne

Digitalni tragovi otkrivaju pravu osobnost, čak i kad se skrivamo iza avatara

Na Psihofestu je predstavljeno kako se osobine ličnosti mogu točno procijeniti na temelju digitalnih tragova, poput statusa i poruka. Psihološki modeli, uključujući umjetnu inteligenciju, analiziraju tekstove i izvode zaključke o tome koliko je osoba društvena, narcisoidna ili sramežljiva – ponekad točnije i od vlastite obitelji. Asistentica Iva Vukojević s FFZG-a istaknula je da za takvu procjenu nije potrebno puno podataka, a rezultati često iznenade i same autore. U virtualnom svijetu, osobnost ostaje vidljiva čak i kad se identitet skriva. HRT

09.07.2024. (18:00)

Bitno da se ne svađaju (previše)

Biti najstarije ili najmlađe dijete u obitelji ne utječe nužno na njihovu osobnost, kaže jedna novija studija

Prema psihologu Alfredu Adleru, rođenje brata ili sestre lišava najstariju djecu isključive roditeljske pažnje – i kao rezultat toga ona su neurotična, sklonija konzervativizmu i oponašanju starijih. Druga djeca natjecateljski privlače pažnju, dok najmlađa djeca često ispadnu razmažena i lijena. Adler je postavio teoriju prema kojoj ljudi koji odrastaju bez braće i sestara imaju “kompleks majke” i da su u rivalstvu sa svojim ocem. Iako danas najpouzdaniji test osobnosti, poznat kao “Big five”, ne potvrđuje dokaze kako redoslijed rođenja u obitelji ima nekog utjecaja na razvoj osobnosti djeteta, ipak je primijećena jedna karakteristika kod prvorođene djece, a to je pojačana verbalna inteligencija nego kod mlađe djece. To ne znači da su prva djeca pametnija i da lakše uče, to samo ukazuje kako su ona ipak provela najviše vremena s odraslim ljudima, što se ne može reći za djecu koja su rođena poslije. Nat Geo

 

29.04.2024. (16:00)

A u koju skupinu spadam ako uopće nemam profil?

Što tvoja profilna na društvenim mrežama govori o tebi

Korisnici društvenih medija mogu se grupirati u jednu od velikih pet osobina osobnosti modela – otvorenost, savjesnost, ekstrovertiranost, susretljivost i neuroticizam – samo na temelju njihove profilne slike. Na primjer, veća je vjerojatnost da će ekstroverti imati profilnu sliku s više ljudi na njoj – prijateljima, supružnicima ili rođacima. Oni koji signaliziraju otvorenost i savjesnost često imaju svoje lice u većoj skali, a fotke su obično ugodne i pažljivije isplanirane estetike. Susretljivi ljudi su oni koje krasi karakteristika društvene harmonije i suradnje, koji izbjegavaju konflikte. Njihove profilne obično su šarolike, iako slabijih oštrina i k tome ne baš najuglednije estetike. Zadnji su neurotičari, koji teže jednostavnosti, često reflektiraju negativne emocije, a ne vole baš pokazivati ni lice.  Bailwick Express

16.08.2017. (12:49)

Više slojeva

Zašto nas prvi dojam o osobi odvede u zabludu?

Ars Technica piše o pseudoznanosti zvanoj fiziognomika, a koja je tvrdila da se proučavajući vanjski izgled osobe, osobito lice, može otkriti karakter te osobe. Naravno da prvi dojam znatno utječe na prosuđivanje osobe, no ne može se sa sigurnošću tvrditi da je sud točan. Možda je točnije da sud koji stječemo na osnovi prvog dojma govori više o nama nego o osobi koju promatramo.

26.01.2017. (16:52)

Osobnost se može mijenjati: Dimenzije ličnosti poput ekstrovertiranosti, neurotičnosti i susretljivost mogu se promijeniti u relativno kratkom vremenu, uz pomoć psihologa

02.12.2016. (11:17)

Što vidite na slici otkriva vašu osobnost