Što tvoja profilna na društvenim mrežama govori o tebi - Monitor.hr
29.04. (14:00)

A u koju skupinu spadam ako uopće nemam profil?

Što tvoja profilna na društvenim mrežama govori o tebi

Korisnici društvenih medija mogu se grupirati u jednu od velikih pet osobina osobnosti modela – otvorenost, savjesnost, ekstrovertiranost, susretljivost i neuroticizam – samo na temelju njihove profilne slike. Na primjer, veća je vjerojatnost da će ekstroverti imati profilnu sliku s više ljudi na njoj – prijateljima, supružnicima ili rođacima. Oni koji signaliziraju otvorenost i savjesnost često imaju svoje lice u većoj skali, a fotke su obično ugodne i pažljivije isplanirane estetike. Susretljivi ljudi su oni koje krasi karakteristika društvene harmonije i suradnje, koji izbjegavaju konflikte. Njihove profilne obično su šarolike, iako slabijih oštrina i k tome ne baš najuglednije estetike. Zadnji su neurotičari, koji teže jednostavnosti, često reflektiraju negativne emocije, a ne vole baš pokazivati ni lice.  Bailwick Express


Slične vijesti

04.06. (21:00)

Još botova, welcome

Ex Twitter i službeno dopušta 18+ sadržaj, a to ne sluti na dobro

Kako je najavljeno, prvo se eksperimentiralo s NSFW sadržajima, pa izgleda da je eksperiment uspio. Završena je faza transformacije iz nekad respektabilno svjetskog “internetskog trga” gdje su se javljali državnici, znanstvenici, umjetnici, važne institucije i korporacije, običan puk, kad su imali nešto za reći. Danas, kad se velika većina preselila i raštrkala na druge mreže, Threads, Mastodon, BlueSky ili jednostavno se povukli, ostao je, zahvaljujući vlasniku samo kostur nekadašnjeg komunikacijskog diva. Konačno, na toj silaznoj putanji, na red je došlo da se formalizira pornografija, u ime nekog imaginarnog promicanja granica slobode i izražavanja. Ova politika predstavlja dvosjekli mač za bivši Twitter, koji se borio privući i zadržati oglašivače nakon što je Musk napravio brojne kontroverzne promjene. Izričito podržavanje pornografije, dok pornografski botovi i dalje predstavljaju problem na platformi, moglo bi udaljiti još više oglašivača. Bug

23.05. (22:00)

I to je zarazno

Mentalni poremećaji mogu se širiti društvenim mrežama

Valja napomenuti da se u ovom slučaju termin “društvene mreže” odnosio se na sve veze između polaznike neke škole i razreda, kako u direktom fizičkom kontaktu tako i putem aplikacija na računalima i pametnim uređajima, a adolescenti su praćeni od kraja devetog razreda, prosječno 11 godina. Prikupljeni podaci pokazuju da je broj školskih kolega kojima je dijagnosticiran mentalni poremećaj doista povezan s većim rizikom dobivanja dijagnoze mentalnog poremećaja kasnije u životu. Slične rezultate dale su i neke prethodne studije; tako su na primjer američki istraživači uočili znakove simptoma depresije koji se potencijalno prenose s jedne osobe na drugu putem društvenih mreža, misleći pritom isključivo na internetske servise. No, u tim prethodnim istraživanjima djeca su obično neovisno birala društvene mreže koje će koristiti, što je moglo utjecati na pristranost u podacima. Bug

21.05. (11:00)

Ukratko, što manje mobitela

Ideali ljepote, trendovi mršavljenja i jedenja izazivaju stres kod korisnika društvenih mreža, apstinencija poboljšava samopouzdanje

Društvene mreže, sa svojim fitnes guruima, naizgled besprijekornim ljepoticama i opasnim tjelesnim trendovima i veličanju mršavosti, mogu biti stresne. Kanadska studija tu daje jasnu preporuku. Ideale ljepote na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka, koji su stalno i svugdje prisutni, mnogi mladi teško da mogu izbjeći. Uz to, postoje i posebno opasni trendovi. Kako se apstinencija od socijalnih mreža odražava na mlade već nakon kratkog vremena, sada je otkrila jedna studija Sveučilišta York u Torontu. Već sedam dana pauze na društvenim mrežama poboljšalo je samopouzdanje i pozitivan odnos prema vlastitom tijelu kod mladih žena. Učinci su veliki, što je rijetko zabilježeno u psihološkim testovima, kažu autori studije. Međutim, moguće je da nije samo pauza dovela do boljih rezultata, nego i promijenjen odnos prema slobodnom vremenu i aktivnostima u slobodno vrijeme. DW

17.05. (18:00)

Živiš od reklama

Sad im se više nitko ne smije: ‘Influensanjem’ se može zaraditi i nekoliko prosječnih plaća, no posao nije lak

Rijetko tko si može priuštiti luksuz potpuno fleksibilnog radnog vremena, lokacije rada, godišnjih odmora po želji i zarade koja ovisi isključivo o vlastitom angažmanu. Sve u svemu, nije svima lako doći do toga. Svi influenceri iskreno su govorili o tome kako su počeci bili neprofitabilni te su morali biti uporni i vjerovati u svoj rad, bez obzira na podsmijehe i okolinu. Neki su počeli zarađivati sitan novac već nakon pola godine, a drugima je trebalo čak i do četiri godine. Čini se da se trud isplatio. Iako svi influenceri vješto skrivaju svoju zaradu i nitko zapravo ne zna koliko se zarađuje od “influensanja”, zarada ovisi o sadržaju kojim se pojedinac bavi, kažu pojedinci na događaju u organizaciji osječke studentske udruge META. Index

08.05. (22:00)

Vole fake news

Krajnje desne stranke dominiraju borbom za birače na društvenim mrežama

Stručnjaci upozoravaju da se ove stranke često koriste lažima i zavjerama kako bi manipulirale ključnim pitanjima poput migracija i okoliša. Istraživanja pokazuju da populističke stranke privlače znatno više pratitelja na platformama poput TikToka, gdje se dezinformacije brzo šire. Europska unija vidi takve kampanje kao ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima, dok stručnjaci ističu da je važno podići svijest o manipulaciji informacijama. (24sata)

28.03. (12:00)

I see bot people

Botovi u političkim kampanjama: digitalni fenomen koji izaziva zabrinutost

Botovi, automatizirani programi, postaju sve prisutniji u političkim kampanjama diljem svijeta. Nedavno je otkriveno da je službeni Facebook profil HDZ-a skupio značajan broj lajkova, među kojima su se istaknuli i Vijetnamci. Ovo izaziva sumnju: jesu li botovi kupljeni od strane stranke ili su dio pokušaja ismijavanja? Botovi su sve sofisticiraniji, mogu biti i ljudi koji su prisiljeni na to, poput slučaja u Srbiji gdje je jedna žena postala bot nakon prijetnji otkazom. Iako su botovi postali ključni politički alat, njihova upotreba izaziva zabrinutost. Kupnja botova može narušiti analitiku, doseg i angažman stranice, dok njihova upotreba za širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokraciji. Ključno je da vlasnici digitalnih platformi i političari preuzmu odgovornost za suzbijanje ovakvih manipulacija kako bi se osigurala integritet izbornih procesa. (Netokracija)

24.03. (00:00)

Ako one ne postoje, tko ubire lovu?

Sve popularnije virtualne influencerice postaju hit na Instagramu, uz zaradu koja doseže i do 30.000 dolara mjesečno

Nedavno je u Hrvatskoj predstavljena Laura Ris, nova influencerica koja planira osvojiti domaće tržište, poput svojih AI kolegica diljem svijeta. Izumitelj Laure Risa, koji želi ostati anoniman u testnoj fazi, ističe kako je cilj ove virtualne influencerice ispitati tržište te eventualno srušiti visoke cijene koje stvarni influenceri zahtijevaju za svoje objave. No, Laura Ris nije jedina virtualna ljepotica koja osvaja srca na internetu. Ovaj trend nije ograničen samo na Hrvatsku. Primjerice, Milla Sofia, 24-godišnja AI influencerica iz Helsinkija, skupila je impozantan broj pratitelja nudeći futurističku perspektivu u carstvu stila. Međutim, nisu svi sretni zbog uspjeha ovih virtualnih influencera. Kritičari ističu da su njihove objave nestvarne i često neodgovarajuće, dok se mnogi pratitelji pitaju tko se krije iza profila. Uz to, pojava AI influencera stavlja pod znak pitanja budućnost tradicionalnih influencera, čime se otvara prostor za raspravu o etici i integritetu u svijetu digitalnog marketinga. (Index)

11.03. (13:00)

Nema tog algoritma, kažu

Društvene mreže ne uspijevaju zaustaviti zlostavljanje djece

Na Instagramu i Facebooku još uvijek se pojavljuju ilegalni sadržaji, a broj snimki seksualnog iskorištavanja djece na internetu je u porastu. Istraživači upozoravaju da društvene mreže ne samo što ne uspijevaju zaustaviti pedofile, već im algoritmima zapravo i pomažu u bržem povezivanju. Novinari Wall Street Journala i znanstvenici s američkih sveučilišta u zajedničkom su istraživanju početkom prošle godine utvrdili da se korištenjem jednostavnih hashtagova vrlo brzo moglo doći do onih koji rasparčavaju ilegalne pedofilske sadržaje, a nekoliko mjeseci nakon toga, u novim analizama zaključeno je da unatoč opetovanim upozorenjima ni Facebook niti Instagram nisu bili u stanju zaustaviti problem. Brojke i podaci o pedofilskim sadržajima na internetu te o pokušajima napada na maloljetnike u digitalnom i u stvarnom prostoru su nažalost porazni. Prije tridesetak godina, u početcima širenja interneta, na digitalnoj je mreži bilo oko deset tisuća slika seksualnog iskorištavanja djece, da bi taj broj sada narastao na skoro pedeset milijuna. Medijska pismenost

08.03. (12:00)

News Feed mi je posebno živahan ovih dana

Predizborna kampanja ONline

Uoči nadolazećih parlamentarnih izbora, politička kampanja obilježena je nezapamćenom aktivnošću kandidata na društvenim mrežama. Ovaj vid političke promocije nudi raznolike načine interakcije s biračima, posebno mladima. Međutim, pitanje je jesu li svi političari jednako uspješni u ovoj areni. Ova kampanja obilježena je političkim govorima, pozivima na akciju te humorom, dok su političke poruke svima nadohvat ruke. Međutim, stručnjaci upozoravaju da kreativnost nije dovoljna – ključni su algoritmi društvenih mreža koji postaju sve zahtjevniji. Stoga, iako su društvene mreže prilika za promociju, uspjeh će ostvariti samo najbolje pripremljeni, a koliko će lajkova i komentara rezultirati glasovima će pokazati tko je bio uspješan. (HRT)