Trebamo li programiranje uvesti u hrvatske osnovne škole? - Monitor.hr
21.10.2015. (14:50)

Vrijediš onoliko koliko jezika znaš

Trebamo li programiranje uvesti u hrvatske osnovne škole?

Isto kao što djeca od malena uče strane jezike, javila se ideja da tako mogu učiti i programske jezike. Australija je primjerice uvela predmet programiranje u osnovne škole. No dok jedni smatraju da je to korisno znanje, drugi se pitaju je li to nužno i zašto djecu tjerati da se bave nečim tako dosadnim, jer ona nekolicina talentiranih će to ionako svladati sama, kod kuće. Netokracija


Slične vijesti

02.04. (19:00)

Da ostanemo optimistični, možda će trebati posao nadzornika

Želimir Periš: Kad je umjetna inteligencija došla po programere

S pojavom UI-ja mnogi su se ljudi počeli bojati za svoje poslove. Ne i programeri – nedodirljiva bogomdana kasta tehnoloških stručnjaka. Ironičnim kopernikanskim obratom umjetna inteligencija prvo je došla po programere. No neće na njima i stati, podsjeća Želimir Periš za Novosti. U veljači 2026. odlučio sam napraviti eksperiment: sljedeći projekt u potpunosti prepustiti UI-ju. Davao sam zadatke, agent je pisao kod. Prvog ožujka 2026. dogodilo se nešto neobično – ja, programer plaćen za kreiranje programskog koda, dobio sam plaću za mjesec u kojem nisam napisao ni jednu liniju koda. Moju je plaću zaradio UI. Posao mi se preokrenuo preko noći. Od onoga koji kreira, postao sam onaj koji orkestrira.

Svaka budućnost plaši, jer čovjek nikad uistinu ne zna što ga čeka. No razlika je u brzini. Budućnost koja dolazi za dvadeset godina plaši nas odmjereno. Budućnost koja dolazi u travnju vrlo je uznemirujuća. Budućnost koja jaše na umjetnoj inteligenciji galopirajuća je. Mjera stvari nije više dogodine već – sutra…

20.03. (19:00)

Slot-mašina u VS Codeu

Kodiranje postaje kockanje, a developeri tek domari tuđih grešaka

Pojava moćnih AI alata pretvorila je programiranje u opojnu, ali ispraznu igru na sreću. Umjesto dubokog razmišljanja i kreativnog rješavanja problema, developeri sve češće samo “povlače polugu” generatora koda, nadajući se jackpotu. Iako AI povećava samopouzdanje u istraživanju novih okvira, on oduzima ono što je “dobro za dušu”: radost otkrivanja pametnih rješenja. Autor upozorava da smo od kreatora postali čistači površnih AI rezultata. Pravo zadovoljstvo leži u svjesnom otporu vlastitoj lijenosti i povratku autentičnom, promišljenom stvaranju koda. Visaint Space… stranicu koju smo pronašli preko TLDR-a (nešto kao Monitor za tech i IT publiku)

09.08.2025. (10:00)

Kod nije mrtav, samo se druži s chatom

Hibridno kodiranje: kad se engleski i Python počnu miješati u istoj rečenici

Generativna AI mijenja način na koji stvaramo aplikacije, no kodiranje nije nestalo – samo se razvija u hibridni oblik koji spaja klasični kod i prirodni jezik. Dr. Rania Khalaf ističe da “prompting” sam po sebi nije dovoljno pouzdan te da ga zamjenjuje “context engineering”, koji traži dublje tehničko znanje. Budućnost programiranja vidi kao višemedijsku suradnju čovjeka i stroja, gdje se logika može izražavati mješavinom jezika, koda, pa čak i slika ili zvuka. Forbes

18.05.2025. (21:00)

AI piše, ti glumiš developera

Kod s vibrom: kad ne znaš programirati, ali znaš što želiš

Vibe coding označava novi, intuitivni pristup programiranju pomoću AI asistenata, gdje korisnik putem jednostavnih uputa stvara aplikacije bez znanja programiranja. Iako je pojam mlad, već se koristi za izradu raznih rješenja, štedi vrijeme i otvara vrata digitalne kreativnosti svima. Autor teksta testirao je proces i, unatoč tehničkom neznanju, uspješno izradio funkcionalnu aplikaciju. Vibe coding obećava demokratizaciju razvoja softvera, ali i potencijal za površnost. Unatoč tomu, njegov utjecaj na posao, edukaciju i inovaciju ne treba podcijeniti. Lider

19.09.2022. (20:00)

Hobi koji je teško pretvoriti u posao

Videoigre između zanosa i radničkih prava

Videoigre kao polje djelatnosti na našem su se teritoriju razvile isključivo zaslugama šačice entuzijasta koji su se okuražili raditi svoje igre – istih onih koji su najvjerojatnije provodili svoja ljeta (i druga godišnja doba) udubljeni u šarolike i imerzivne svjetove. Dok je s jedne strane ta samoniklost i samodostatnost romantična i zavodljiva, ona ujedno ima svoja ograničenja i kamene spoticanja. Od visoke rizičnosti samog ulaska u proizvodnju videoigre, koja se vrlo često bazira i na osobnom kapitalu, do neizvjesnosti hoće li se uloženo vrijeme i novac povratiti, u industriji koja je mahom tržišno i globalno orijentirana i raznorodno stasala, prava radnika su uvelike nestandardizirana i – ono najopasnije – obavijena dječačkim zanosom. Neadekvatni uvjeti rada najčešće se manifestiraju kao tzv. “crunch time” (ili nesigurnost oko zadržavanja pozicije u studiju) i cijena su koja se plaća za ostvarivanje ultimativnog sna: raditi na videoigri. Kulturpunkt

04.07.2022. (21:00)

Posao za mlade

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Rok trajanja programerima produžuju stalne i brze promjene u tehnološkoj industriji. Ili skraćuju, ovisi o tome koliko je netko spreman na stalno učenje i na činjenicu da ono što zna danas za koju godinu možda više neće biti potrebno. Koliko traje fitilj onima s ograničenim rokom trajanja ovisi o poslu i projektima koje rade. Nekima je to samo jedna od brojnih stepenica u karijeri, nisu previše vezani za programiranje. Neki od njih računaju na to da će netko zaključiti da nisu učinkoviti kao programeri pa će im dati neku drugu poziciju, nekada čak i postanu šefovi programerima. Oni s malo dužim fitiljem često se nađu zaglavljeni na poslu programera, možda im to nije životni poziv, ali su dobro plaćeni pa guraju dok ide, dok ne izgore. Netokracija

06.05.2019. (10:30)

Kako izgraditi uspješnu developersku karijeru i koliko se može zaraditi programiranjem u Hrvatskoj?

Na ta pitanja odgovaraju Domagoj Pavlešić (dizzy.hr), Tomislav Tipurić (Nephos) te Skypeom iz Beča Sead Ahmetović, organizator najveće developerske konferencije u Europi, WeAreDevelopers. Također odgovaraju na pitanja – freelanceati kroz vlastiti obrt ili firmu ili biti nečiji zaposlenik? Raditi za veliku korporaciju ili mali studio? Iseliti u Dublin, Muenchen ili Dubai ili ostati u Hrvatskoj? Koliko naplatiti svoj rad? Koje su minimalne, a koje maksimalne cifre koje programeri mogu zarađivati u Hrvatskoj? Tech Radar emisiju o tehnologiji na N1 vodi Dragan Petric.

15.10.2016. (22:59)

Ponovno kreću ZIP-ove besplatne radionice programiranja za žene