14.02.2019. (12:00)
Nakon sedam godina podstanarstva, Katy i Michael Krebs s dvije su kćeri odlučili iskoristiti naslijeđeno imanje u Teksasu. S ograničenim budžetom od 16.000 dolara, sami su obnovili oronulu šupu iz 1980-ih veličine svega 25 četvornih metara. Zadržavši originalni pod i dobru izolaciju, postavili su nove prozore, pregradne zidove i uredili prostor za privremeni život, dokazavši da skromna kvadratura uz trud i viziju može pružiti topli dom. Jutarnji, Business Insider
Analiza portala Nekretnine.hr za rujan 2026. pokazuje da Zagrepčani nemaju samo jedan stil potrage za stanom. Najpopularnije lokacije su Sesvete i Dubrava, dok se među konkretnim kvartovima ističu Knežija, Špansko i Gajnice. Novogradnja se traži na dva načina: na južnom rubu grada (Blato, Sveta Klara, Odra) prati širenje novih zona, dok se u etabliranim kvartovima ugurava u postojeće urbano tkivo. Rubna područja istodobno privlače kupce kuća i zemljišta. Jutarnji
Nemajući novca za skupi stan, 35-godišnji Ivan iz bugarskog glavnog grada Sofije kupio je parcelu za 9.400 eura i samostalno sagradio malu kuću, učeći gradnju putem YouTubea. Danas živi u svojoj drugoj, komfornijoj kući od 39 kvadrata, potpuno neovisan o javnoj mreži. Struju dobiva iz solarnih panela, vodu iz vlastitog bunara, a jedini račun koji plaća je internet. Prvu kuću prodao je s profitom, a novac je uložio u novi dom. Danas svoje iskustvo želi prenijeti drugima kroz besplatne lekcije te pokazati da je život bez stanarine i režija moguć. Index
Hrvatsko tržište nekretnina bilježi pad broja realiziranih kupoprodaja, osobito u obalnim županijama, no cijene i dalje rastu. Stručnjakinja Lana Mihaljinec Knežević za HRT objašnjava da je razlog tome kroničan nedostatak ponude – nedostaje novogradnje, stanova po priuštivim cijenama, ali i rabljenih nekretnina. Na obali je na smanjenje kupoprodaja utjecalo i usporavanje tržišta u zemljama iz kojih dolaze strani kupci. Cijene ipak ostaju visoke zbog ograničenih građevinskih zemljišta, nerazvijene infrastrukture izvan većih središta te sve češćeg ulaganja u nekretnine radi zaštite novca od inflacije. tprotal
Kupnja nekretnine zahtijeva izniman oprez jer pravni propusti mogu uzrokovati dugogodišnje probleme. Javni bilježnik Vjekoslav Arambašić upozorava da građani moraju razlikovati katastar, koji prikazuje položaj i površinu, od zemljišnih knjiga koje definiraju pravno stanje. Prije kupnje nužno je provjeriti zemljišnoknjižni izvadak, točnost podataka i OIB vlasnika, ali i potencijalne terete poput bračne stečevine. Također, nekretnina mora imati uporabnu dozvolu i energetski certifikat. Budući da sve izgrađeno na zemljištu dijeli njegovu pravnu sudbinu, detaljna analiza dokumentacije ključna je za sigurnu investiciju. HRT
Većina društva i dalje funkcionalno ovisi o linearnoj ekonomiji, što u zgradarstvu uzrokuje ogromne gubitke resursa, zagađenje i nedostatak sirovina. Snježana Turalija (GREENiKA) naglašava potrebu za prelazom na kružnu ekonomiju kroz cjelokupni životni ciklus zgrada. To uključuje korištenje trajnijih i reciklabilnih materijala, sprječavanje nastanka otpada, dijeljenje opreme te fleksibilno projektiranje koje omogućuje prenamjenu umjesto rušenja. Primjeri poput Austrije i Mađarske pokazuju uspjeh urbane revitalizacije zapuštenih prostora, dok Ministarstvo donosi smjernice za razdoblje 2021. – 2030. kako bi se povećala ekološka i ekonomska vrijednost. Zgradonačelnik
Nakon 30 godina neodržavanja višestambenih zgrada i manjka javnih sredstava, model “zadnji kat za obnovu” nudi rješenje. Suvlasnici ustupaju tavan ili mogućnost dogradnje investitoru, koji zauzvrat financira kompletnu obnovu zgrade – od statike i fasade do ugradnje dizala. Model spaja interese stanara, investitora i gradova. Ipak, ključne prepreke ostaju sporost administracije i potreba za 100 % suglasnosti svih suvlasnika. Zgradonačelnik donosi inicijativu.
Cijene stanova u Hrvatskoj početkom 2026. precijenjene su za oko 15% u odnosu na plaće, najamnine i troškove gradnje. Ipak, zahvaljujući niskim kamatnim stopama koje su nakon uvođenja eura pale ispod prosjeka eurozone, rate kredita trenutno su znatno podnošljivije nego uoči krize 2008. godine. Ovaj raskorak ne znači nužnu najavu pada cijena; visoka štednja građana, jeftini krediti i spora novogradnja mogli bi i dalje održavati pritisak na tržištu nekretnina. Nenad Bakić za Pokazatelji. Index
Grad Zagreb je krajem 2025. godine u knjigama zabilježio imovinu vrijednu gotovo četiri milijarde eura. Od toga 3,04 milijarde čini nefinancijska imovina (nekretnine, infrastruktura), a 945,4 milijuna financijska imovina, uglavnom udjeli u tvrtkama poput Zagrebačkog holdinga. Rast vrijednosti rezultat je novih ulaganja, ali i boljeg popisivanja stanova i poslovnih prostora. Unatoč velikim brojkama, sustavom se upravlja otežano: više od petine poslovnih prostora zjapi prazno, stotine se koriste bez ugovora, a sličan nered s bespravnim korisnicima vlada i u više od 500 gradskih stanova. Jutarnji
Od 7. srpnja na snagu stupaju ključne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama s ciljem uvođenja reda i transparentnosti na tržište (HRT):