14.02.2019. (12:00)
Hrvatsko tržište nekretnina bilježi pad broja realiziranih kupoprodaja, osobito u obalnim županijama, no cijene i dalje rastu. Stručnjakinja Lana Mihaljinec Knežević za HRT objašnjava da je razlog tome kroničan nedostatak ponude – nedostaje novogradnje, stanova po priuštivim cijenama, ali i rabljenih nekretnina. Na obali je na smanjenje kupoprodaja utjecalo i usporavanje tržišta u zemljama iz kojih dolaze strani kupci. Cijene ipak ostaju visoke zbog ograničenih građevinskih zemljišta, nerazvijene infrastrukture izvan većih središta te sve češćeg ulaganja u nekretnine radi zaštite novca od inflacije. tprotal
Kupnja nekretnine zahtijeva izniman oprez jer pravni propusti mogu uzrokovati dugogodišnje probleme. Javni bilježnik Vjekoslav Arambašić upozorava da građani moraju razlikovati katastar, koji prikazuje položaj i površinu, od zemljišnih knjiga koje definiraju pravno stanje. Prije kupnje nužno je provjeriti zemljišnoknjižni izvadak, točnost podataka i OIB vlasnika, ali i potencijalne terete poput bračne stečevine. Također, nekretnina mora imati uporabnu dozvolu i energetski certifikat. Budući da sve izgrađeno na zemljištu dijeli njegovu pravnu sudbinu, detaljna analiza dokumentacije ključna je za sigurnu investiciju. HRT
Većina društva i dalje funkcionalno ovisi o linearnoj ekonomiji, što u zgradarstvu uzrokuje ogromne gubitke resursa, zagađenje i nedostatak sirovina. Snježana Turalija (GREENiKA) naglašava potrebu za prelazom na kružnu ekonomiju kroz cjelokupni životni ciklus zgrada. To uključuje korištenje trajnijih i reciklabilnih materijala, sprječavanje nastanka otpada, dijeljenje opreme te fleksibilno projektiranje koje omogućuje prenamjenu umjesto rušenja. Primjeri poput Austrije i Mađarske pokazuju uspjeh urbane revitalizacije zapuštenih prostora, dok Ministarstvo donosi smjernice za razdoblje 2021. – 2030. kako bi se povećala ekološka i ekonomska vrijednost. Zgradonačelnik
Nakon 30 godina neodržavanja višestambenih zgrada i manjka javnih sredstava, model “zadnji kat za obnovu” nudi rješenje. Suvlasnici ustupaju tavan ili mogućnost dogradnje investitoru, koji zauzvrat financira kompletnu obnovu zgrade – od statike i fasade do ugradnje dizala. Model spaja interese stanara, investitora i gradova. Ipak, ključne prepreke ostaju sporost administracije i potreba za 100 % suglasnosti svih suvlasnika. Zgradonačelnik donosi inicijativu.
Cijene stanova u Hrvatskoj početkom 2026. precijenjene su za oko 15% u odnosu na plaće, najamnine i troškove gradnje. Ipak, zahvaljujući niskim kamatnim stopama koje su nakon uvođenja eura pale ispod prosjeka eurozone, rate kredita trenutno su znatno podnošljivije nego uoči krize 2008. godine. Ovaj raskorak ne znači nužnu najavu pada cijena; visoka štednja građana, jeftini krediti i spora novogradnja mogli bi i dalje održavati pritisak na tržištu nekretnina. Nenad Bakić za Pokazatelji. Index
Grad Zagreb je krajem 2025. godine u knjigama zabilježio imovinu vrijednu gotovo četiri milijarde eura. Od toga 3,04 milijarde čini nefinancijska imovina (nekretnine, infrastruktura), a 945,4 milijuna financijska imovina, uglavnom udjeli u tvrtkama poput Zagrebačkog holdinga. Rast vrijednosti rezultat je novih ulaganja, ali i boljeg popisivanja stanova i poslovnih prostora. Unatoč velikim brojkama, sustavom se upravlja otežano: više od petine poslovnih prostora zjapi prazno, stotine se koriste bez ugovora, a sličan nered s bespravnim korisnicima vlada i u više od 500 gradskih stanova. Jutarnji
Od 7. srpnja na snagu stupaju ključne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama s ciljem uvođenja reda i transparentnosti na tržište (HRT):
Cijene nekretnina u Europi rastu drastično brže od plaća, a Split i Lisabon predvode listu gradova u kojima je najteže kupiti stan. S omjerom cijene i prihoda od 18,7, oba su grada gotovo dvostruko premašila granicu problematičnog tržišta, pretekavši metropole poput Pariza i Londona. Primjerice, u Portugalu su cijene u deset godina skočile za 240 %, a plaće tek za 59 %. Glavni uzroci krize, koja najviše pogađa mlade, jesu kronični nedostatak gradnje, slabo razvijeno socijalno stanovanje, ali i povijesni rast prihoda te niže kamatne stope koje su napuhale tržište. Euronews, N1.
U Europskoj uniji 68,5% kućanstava posjeduje vlastitu nekretninu, no situacija varira od 47,2% u Njemačkoj (gdje je najam društveno prihvaćen i siguran) do čak 93,8% u Slovačkoj. Prema podacima RE/MAX-a, prosječna dob kupca prvog doma u Europi iznosi 31,3 godine. Najmlađi kupci su na Malti (28 godina), u Ujedinjenom Kraljevstvu i Luksemburgu (28,4 godine), gdje ključnu ulogu igra snažna financijska potpora obitelji kroz darove i nasljedstvo. Nasuprot tome, Švicarci i Grci najkasnije postaju vlasnici (34,7 godina). Talijani i Španjolci štede dulje živeći s roditeljima, dok se u Hrvatskoj prvi dom kupuje s prosječno 32,1 godinom. N1
Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada prošao je ocjenu ustavnosti, a suvlasnici imaju jasan rok: sve zgrade s četiri ili više stanova moraju prilagoditi svoje međuvlasničke ugovore do 31. prosinca 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. stari ugovori više ne vrijede. Ako se stanari ne dogovore na vrijeme, gube pravnu osnovu za naplatu pričuve, a zgradama prijeti prinudna uprava koja će upravljati njihovim novcem. Uz to, uvode se obvezni godišnji pregledi zgrada, a za prijavu na javne pozive zgrade moraju hitno izvaditi vlastiti OIB, koji trenutno ima tek trećina zgrada u Hrvatskoj. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik za N1