14.02.2019. (12:00)
Grad Zagreb je krajem 2025. godine u knjigama zabilježio imovinu vrijednu gotovo četiri milijarde eura. Od toga 3,04 milijarde čini nefinancijska imovina (nekretnine, infrastruktura), a 945,4 milijuna financijska imovina, uglavnom udjeli u tvrtkama poput Zagrebačkog holdinga. Rast vrijednosti rezultat je novih ulaganja, ali i boljeg popisivanja stanova i poslovnih prostora. Unatoč velikim brojkama, sustavom se upravlja otežano: više od petine poslovnih prostora zjapi prazno, stotine se koriste bez ugovora, a sličan nered s bespravnim korisnicima vlada i u više od 500 gradskih stanova. Jutarnji
Od 7. srpnja na snagu stupaju ključne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama s ciljem uvođenja reda i transparentnosti na tržište (HRT):
Cijene nekretnina u Europi rastu drastično brže od plaća, a Split i Lisabon predvode listu gradova u kojima je najteže kupiti stan. S omjerom cijene i prihoda od 18,7, oba su grada gotovo dvostruko premašila granicu problematičnog tržišta, pretekavši metropole poput Pariza i Londona. Primjerice, u Portugalu su cijene u deset godina skočile za 240 %, a plaće tek za 59 %. Glavni uzroci krize, koja najviše pogađa mlade, jesu kronični nedostatak gradnje, slabo razvijeno socijalno stanovanje, ali i povijesni rast prihoda te niže kamatne stope koje su napuhale tržište. Euronews, N1.
U Europskoj uniji 68,5% kućanstava posjeduje vlastitu nekretninu, no situacija varira od 47,2% u Njemačkoj (gdje je najam društveno prihvaćen i siguran) do čak 93,8% u Slovačkoj. Prema podacima RE/MAX-a, prosječna dob kupca prvog doma u Europi iznosi 31,3 godine. Najmlađi kupci su na Malti (28 godina), u Ujedinjenom Kraljevstvu i Luksemburgu (28,4 godine), gdje ključnu ulogu igra snažna financijska potpora obitelji kroz darove i nasljedstvo. Nasuprot tome, Švicarci i Grci najkasnije postaju vlasnici (34,7 godina). Talijani i Španjolci štede dulje živeći s roditeljima, dok se u Hrvatskoj prvi dom kupuje s prosječno 32,1 godinom. N1
Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada prošao je ocjenu ustavnosti, a suvlasnici imaju jasan rok: sve zgrade s četiri ili više stanova moraju prilagoditi svoje međuvlasničke ugovore do 31. prosinca 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. stari ugovori više ne vrijede. Ako se stanari ne dogovore na vrijeme, gube pravnu osnovu za naplatu pričuve, a zgradama prijeti prinudna uprava koja će upravljati njihovim novcem. Uz to, uvode se obvezni godišnji pregledi zgrada, a za prijavu na javne pozive zgrade moraju hitno izvaditi vlastiti OIB, koji trenutno ima tek trećina zgrada u Hrvatskoj. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik za N1
Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni
Zbog skokovitih cijena kvadrata i želje za mirom, sve više kupaca u Hrvatskoj važe između stana u gradu i kuće na periferiji. Rasprave na mrežama pokazuju da život u zgradi mnogima postaje izvor stresa zbog buke, pričuva i nedostatka privatnosti. Iako kuća nudi neusporedivu slobodu, vlastito dvorište i komfor, korisnici upozoravaju da ona donosi i stalna financijska ulaganja te fizički rad oko održavanja. Konačna odluka ipak ovisi o prioritetima: stan nudi praktičnost i blizinu sadržaja, dok kuća pruža neovisan mir, ali uz status vječnog gradilišta. Poslovni
Iz HNB-a su predstavili novu publikaciju Financijska stabilnost, upozorivši na jačanje cikličkih ranjivosti, ponajviše zbog situacije na tržištu nekretnina. Cijene stambenih kvadrata lani su skočile za 14,1%, što povećava rizik od oštrog pada u slučaju makroekonomskih šokova. Unatoč visokoj profitabilnosti banaka, rekordne isplate dividendi smanjuju njihove kapitalne viškove i otpornost. Ipak, makrobonitetne mjere uvedene prošlog srpnja uspješno su usporile kreditnu aktivnost i smanjile udio visokorizičnih kredita, usmjerivši kreditiranje prema održivijim uvjetima bez blokade tržišta. Index
Hrvati tradicionalno ulažu u nekretnine, no bilježi se tiha promjena na tržištu kapitala. Zahvaljujući javnim ponudama dionica (IPO), narodnim obveznicama i trezorskim zapisima, tisuće novih investitora po prvi je put zakoračilo u svijet ulaganja. Investicijski stručnjak Krešo Vugrinčić za HRT ističe da su ovi manje rizični državni proizvodi odigrali ključnu ulogu u financijskom opismenjavanju građana. Dok mlađe generacije sve više diversificiraju portfelj preko digitalnih platformi i svjetskih ETF-ova, u tijeku je i projekt povezivanja osam regionalnih burzi kako bi se privukli veliki strani investitori. Poslovni
Gradovi po sili zakona nasljeđuju ošasnu imovinu – to je imovina umrle osobe koja nema zakonskih nasljednika ili je se oni odreknu, najčešće zbog dugova koji premašuju njezinu vrijednost. U tom slučaju, jedinica lokalne samouprave preuzima nekretnine i obveze, ali za dugove odgovara samo do visine procijenjene vrijednosti imovine. Iako cijene kvadrata variraju ovisno o uređenju, ošasne nekretnine često zahtijevaju dodatna ulaganja. Danica donosi primjere nekih kuća i vinograda koji se prodaju na takav način.