U 78. godini preminuo Mustafa Nadarević, bard hrvatskoga glumišta - Monitor.hr
22.11. (20:00)

Posljednji pozdrav legendi

U 78. godini preminuo Mustafa Nadarević, bard hrvatskoga glumišta

Mustafa Nadarević glumac je staroga kova od kojega smo uvijek očekivali sjajne uloge, pratili ga kao vjerni obožavatelji i dočekivali sa salvama pljeska. Nakon teške borbe s karcinomom pluća preminuo je u 78. godini života ostavljajući za sobom golemu prazninu, o čemu svjedoče i broji posljednji pozdravi koji pristižu sa svih strana:

Malo kad, dok smo na ovom svijetu, možemo istinski reći da se zanat kuje. U smislu onog posvećenog oblikovanja i stvoriteljstva. Mustafa je bio posjednik baš takvog hefestovskog kovačluka. U njegov iskonski obrt mogli smo uvijek ući kao pribjegari, kao što se nekad pred zoru u pekaru ulazilo. Kod majstora Mustafe nikad pokvarene ili ustajale robe nije bilo, piše Davor Špišić za Telegram

Za sve nas zagrižene filmofile Mustafa Nadarević je, i uvijek će biti, jedan od dvojice glavnih protagonista priča “šta bi bilo da je ovo”. Zato, nemojte se čuditi ako ovih dana žalovanja od nekoga čujete kako kaže da je Bekim Fehmiu Al Paćino jugoslovenske kinematografije, a Mustafa Nadarević Robert De Niro jugoslovenskog filma, piše Jasmin Agić za Al Jazeeru

 


Slične vijesti

Subota (20:30)

Adio, majstore

Polimac: Bio je komičar prerušen u glumca, a Gavella ga je pitao ima li rezervnu karijeru. Nije je trebao!

Guberina je danas umro u 88. godini, prvenstveno je bio kazališni i televizijski glumac, a u nekim drugim uvjetima možda je mogao završiti i kao operni pjevač. Rođeni Šibenčanin u srednjoj glazbenoj školi učio je violončelo, nastupao u komedijama i operetama, no kad je 1952. došao u Zagreb, upisao je građevinu, odslušao jednu godinu, da bi se zatim prebacio na Prirodoslovno-matematički fakultet, gdje je studirao fiziku i matematiku… Na filmu ga nisu previše tražili, ali je zato bio jedan od najpopularnijih televizijskih glumaca, što je bilo puno važnije, budući da je to već šezdesetih bio najprisutniji i najpopularniji medij. Tamo je igrao što je htio. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

23.11. (00:30)

Pamte ga po Šojiću i Pantiću

Polimac: Smrt autora najvećeg YU filmskog hita: Osim ‘Tesne kože‘, režirao je i genijalan serijal o Titu

U ponedjeljak je umro u Beogradu Mića Milošević (razmjerno rijetko potpisivao se krsnim imenom Milivoje), prva filmska legenda u regiji koja je stradala od koronavirusa. Imao je 90 godina, no sudeći po prigodnim člancima u povodu njegove smrti, uz izuzetak odličnog eseja srpskog kritičara i scenaristaDimitrija Vojnovana RTS-u, nitko o njemu nije imao pojma, jer su svi prepisivali dvije-tri poznate činjenice iz njegove biografije, ponajprije onu da je 1982. režirao komediju “Tesna koža” koja je po slobodnim procjenama imala između milijardu i pol i dvije milijarde gledatelja u tadašnjoj Jugoslaviji. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

17.08. (22:00)

Neprežaljeni umjetnik

Ni nakon pet godina ne jenjava žal za preminulim Arsenom Dedićem

Multitalentiranost i multidisciplinarnost do kraja su ostali trajno obilježje Arsenova stvaralaštva. Uglazbljena i neuglazbljena poezija (koja mu je s pravom donijela i “Goranov vijenac”) tiskana u zbirkama, glazba za film, televiziju i kazalište, pop skladbe pisane za druge, albumi za djecu, vlastiti kantautorski opus, slikanje za dušu iz kućnog “tihog obrta”, koncerti (i oni samostalni i oni s Gabi, kojima se kasnije pridružio treći član genijalne obiteljske glazbene družine Dedićevih, sin Matija)… podjednako su važni za makar skicozan portret velikog umjetnika. 24 sata

16.08. (16:00)

Bez dlake na jeziku

Odlazak Josipa Kregara pogodio je znanstvenu i građansku zajednicu

Brojni kolege opisuju kako je za politiku kao kritički raspoložen intelektualac bio kontraindiciran: bez dlake na jeziku, nesklon dogmatiziranju. I prezirao je šutnju. Šutnji je posvetio cijelu jednu knjigu u čijem je predgovoru zapisao: “Kukavice će postati heroji, a laži istine. Još gore, heroji će biti proglašeni kukavicama… Bit će bolje šutjeti nego objašnjavati da su se ideje izjalovile, namjere pokvarile i da smo šanse propuštali najviše zato što nismo vjerovali da se ipak može bolje…” Jutarnji list

 

03.08. (17:00)

Reformator britanskog filma

Pavičić: Život i opus Alana Parkera: Hitmejker kojeg je publika voljela više od kritike

U okviru nove blairovske agende “Cool Britannije”, Parker je pokušao navesti britanske autore da se odmaknu od sivih realističkih drama i da pokušaju gađati globalno tržište. Teško je reći kolika je tu njegova zasluga, no njegovo vodstvo zbiva se u periodu kad će Britanija svijet zapljusnuti nizom atraktivnim hitova poput “Full Monty”, “Billy Elliot”, “Dnevnik Bridget Jones”, “28 dana poslije”, “Chicken Run”… Parker je za rad u UK Councilu dobio titulu lorda, a kad su konzervativci 2010. ukinuli ustanovu, bio je ogorčen. Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

25.07. (19:30)

Nekrolog velikanu

Polimac: Malo tko je imao tako uzbudljiv život kao Pero Zlatar – znao je gotovo sve poznate u bivšoj državi

Koja je bila tajna njegova uspjeha? Prvenstveno to što je bio šarmantan i komunikativan i lako se sprijateljio s ljudima s kojima je imao malo zajedničkog. Također, znao je što prodaje novine, ponajprije reportaže iz zemalja u koje se inače ne odlazi, kao što su Južna Afrika i Rodezija, ozloglašene zbog sustava aparthejda, ali i Španjolska i Portugal dok su njima vladali diktatori Franco i Salazar. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

25.07. (10:00)

Nezaboravno pero

Preminuo Pero Zlatar legenda novinarstva

Pero Zlatar je radio za svoje čitatelje, donosio je vijesti s terena i s ulice, a ne iz partijskih salona, bilo da je pisao o vanjskoj politici, sportu ili estradi. Ili pak o ratnim događajima. Pero Zlatar bio je ozbiljan novinar koji je ozbiljno pristupao temama, čak i onim neozbiljnima. Ali je i preozbiljnim temama pristupao s nužnom dozom ponekad i posprdne neozbiljnosti. No ono po čemu Zlatara treba pamtiti jest taj njegov neuništivi entuzijazam za novinarstvo. On ga je obavljao sa smiješkom i oduševljenjem koje je izbijalo iz njegovih tekstova i s naslovnica njegovih izdanja. 24 sata