U listopadu na Kvarneru 11% više turista, u godini 5% više

Na Kvarneru je u listopadu ostvareno 11% više dolazaka i 14% više noćenja u odnosu na listopad 2015. godine, a najveći je porast zabilježen među gostima iz Austrije (dolasci: +60%, noćenja: +59%), Švicarske (dolasci: +34%, noćenja: +43%) i Ujedinjene Kraljevine (dolasci: +49%, noćenja +45%). Nijemci koji su na prvom mjestu po broju ostvarenih noćenja bilježe porast od 16% u dolascima i 19% u noćenjima.

U listopadu Opatijska rivijera već tradicionalno preuzima prvo mjesto na Kvarneru po broju noćenja (udjel od 38,5% ostvarenih noćenja). Noćenja je na Opatijskoj rivijeri bilo 8% više u odnosu na listopad prošle godine. Na drugom mjestu je otok Krk (udjel od 24,1%, porast noćenja od 18%), a na trećem mjestu otok Lošinj s udjelom od 11% i porastom broja noćenja od 6%.

Prema vrsti smještaja naviše je noćenja ostvareno u hotelima: 70%. Privatni smještaj zastupljen je s udjelom od 16%, a kampovi s 10% u ukupnom broju noćenja. Čak 85% gostiju koji su u listopadu posjetili Kvarner su stariji od 30 godina.

U prvih 10 mjeseci 5% više turista

U prvih deset mjeseci na Kvarneru je ostvareno 2.507.061 dolazaka i 13.703.320 noćenja, što predstavlja porast od 5% u dolascima te od 6% u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. U odnosu na isto razdoblje 2014. porast u dolascima iznosi 7%, a u noćenjima 14%.

Kontinuirani rast turističkog prometa na Kvarneru rezultirao je time da se u posljednjih 5 godina broj noćenja ostvarenih od siječnja do listopada povećao za više od 2 milijuna. Gledano prema zemlji pripadnosti, prvo mjesto uvjerljivo pripada gostima iz Njemačke s gotovo 4 milijuna ostvarenih noćenja, što čini udjel od 31,1% u ukupnom broju noćenja. Nijemci se ističu i po porastu broja noćenja koji iznosi 9%, a i po dužini boravka koji u prosjeku traje 7,5 dana. Poredak po broju noćenja nastavljaju Slovenci, Austrijanci, Talijani te Mađari. Gosti iz prvih 5 zemalja ostvaruje glavninu ino prometa, točnije 73% ino-noćenja, uz napomenu da su sve nabrojene zemlje ostvarile porast u broju dolazaka i noćenja, od kojih najviše Mađari (12% više dolazaka i 13% više noćenja).

Najviše turista na Krku i u privatnom smještaju

Poredak kvarnerskih subregija po broju ostvarenih noćenja: Otok Krk (udjel: 32,3%, dolasci: +3%, noćenja: +6%), otok Rab (udjel: 14%, dolasci: +4%, noćenja: +7%), otok Lošinj (udjel: 13,4%, dolasci: +3%, noćenja -1%), Opatijska rivijera (udjel: 13,1%, dolasci: +4%, noćenja: +3%), Crikvenička rivijera (udjel: 12,1%, dolasci: +9%, noćenja: +8%), otok Cres (udjel: 6,2%, dolasci: +3%, noćenja: +3%), Rivijera Novi Vinodolski (udjel: 4,9% dolasci: +10%, noćenja: +11%), Riječko područje (udjel: 3,5%, dolasci: +9%, noćenja: +24%) te Gorski kotar (udjel: 0,5%, dolasci: +8%, noćenja: na razini prošlogodišnjih)

U privatnom smještaju je ostvareno najviše noćenja (6.570.014 noćenja). Hoteli su s 3.393.150 noćenja na drugom mjestu, a kampovi na trećem s 3.388.243 noćenja.

Nizozemci i Slovenci vole kampove

Ako se uz vrstu smještaja promatra i zemlja pripadnosti gosta, u prvih 10 mjeseci 2016. čak 66% noćenja gostiju iz Poljske i 68% noćenja gostiju iz Slovačke ostvareno je u privatnom smještaju. Nizozemci i Slovenci preferiraju kampove, a odmor u hotelima najviše prakticiraju Austrijanci (42% noćenja).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Kvarner raspolaže s 171.212 stalnih postelja što predstavlja udjel od 17,6% u smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske.

turistička sezona

Džabe nam avioni, ako nema tko ispeći lignje

Hrvatski turizam 2026: Tržišna stabilizacija uz kritičan manjak radne snage

Hrvatski turizam proživljava transformaciju: umjesto nekadašnjih auto-gostiju, sada dominiraju zračni putnici veće platežne moći (SAD, UK, Skandinavija). Ipak, sezona 2026. nosi neizvjesnost zbog geopolitičkih napetosti i gospodarskog usporavanja Njemačke, što rezultira “last-minute” rezervacijama. Ključni izazov ostaje kronični nedostatak radne snage. Unatoč velikom broju stranih radnika, procjenjuje se da će ove godine trebati dodatnih 5.000 sezonaca više nego lani. Najtraženiji su i dalje konobari, kuhari i čistači, a deficit kadrova ugrožava rad ugostiteljskih objekata unatoč stabilizaciji tržišta nakon pandemijskog buma. Poslovni

sezonski poslovi turistička sezona

Sunce, smještaj i minimalac. Ili kiša i duplo više eura

Sezonski rad 2026.: Hrvatska, Austrija, Njemačka ili SAD – gdje se studentima najviše isplati?

Regrutacije sezonskih radnika u Hrvatskoj su u punom jeku, a minimalna studentska satnica iznosi 6,56 eura. Poslovi u turizmu nude od minimalca do oko 12,50 eura po satu, često uz smještaj i obroke, ali plaće su nerijetko netransparentne. Procjenjuje se da će trebati 65 tisuća radnika, većinom stranih. U Austriji i Njemačkoj satnice i mjesečne plaće znatno su više, no traži se znanje jezika i dulje radno vrijeme. Dio studenata bira i Work and Travel u SAD-u, gdje zarada može biti visoka, ali ovisi o troškovima i angažmanu. DW

sezonski poslovi studentski poslovi turistička sezona

Molim vas meni. I prevoditelja

Nedostatak radne snage na obali sve izraženiji uoči sezone

Uoči turističke sezone na hrvatskoj obali ponovno dolazi do izraženog nedostatka radne snage, osobito u ugostiteljstvu. Poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz trećih zemalja, ponajviše s Filipina i iz Nepala, bez kojih bi poslovanje bilo otežano. Dio domaće radne snage otišao je u druge članice EU-a, a interes za teške sezonske poslove među lokalnim stanovništvom slabi. Strani radnici ističu dobre uvjete i sigurnost, no naglašava se potreba za boljom integracijom. Izmjene Zakona o strancima predviđaju učenje jezika i lakšu promjenu poslodavca radi stabilnijeg sustava zapošljavanja. HRT

strani radnici strani radnici u Hrvatskoj turistička sezona

Više gostiju, manje živaca - i svi gledaju u cjenik

Blagi rast dolazaka i noćenja u 2025. uz veće prihode, ali rast cijena i troškova ograničava profitabilnost i ulaganja

Hrvatski turizam u 2025. ostvario je blagi rast dolazaka i noćenja te očekivani porast prihoda, ponajviše zahvaljujući pred i posezoni, dok su srpanj i kolovoz zabilježili pad fizičkog prometa. Najbolje su prolazili hoteli i kampovi više kategorije, dok je privatni smještaj trpio zbog viših cijena bez dodatne kvalitete. Rast troškova smanjuje profitabilnost i investicije. U 2026. se ne očekuje snažan rast, već stabilizacija, s naglaskom na cjenovnu konkurentnost, kvalitetu i ravnomjerniju sezonu. Lider

hoteli privatni smještaj turistička sezona ugostitelji

Trebamo malo stati na loptu

Plava kamenica: Najviše deset ili dvanaest hotela opravdava svoje visoke sezonske cijene

Što je uzrok jako lošim turističkim trendovima? HNB je nedvosmislen: rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Hrvatska je postala preskupa u usporedbi s drugim mediteranskim turističkim destinacijama. HNB se naravno ne bavi kvalitetom usluga. No, ključno je da Hrvatska u 95 posto svih hotela i restorana nudi vrlo lošu vrijednost za novac. Hrvatska turizam koji vrijedi tri zvjezdice pokušava prodavati kao turizam koji košta četiri zvjezdice, a onaj s četiri po cijeni od pet zvjezdica. Hrvatskom turizmu neophodna je hitna preobrazba, prvo prema rastu osnovne kvalitete hotela i restorana, a zatim prema sustavnom razvoju gastronomskog, vinskog, kulturnog i shopping turizma. Kult plave kamenice

hoteli turistička sezona turizam

Sezona možda kraća, ali računi sve deblji

Hotelijeri ostvarili rast prihoda i dobiti unatoč troškovnim pritiscima

Financijski rezultati vodećih hotelijerskih kompanija za prvih devet mjeseci 2025. demantiraju glasine o slaboj turističkoj sezoni. Pet hotelijera izlistanih na Zagrebačkoj burzi povećalo je prihode u prosjeku za sedam, a čistu dobit za više od 11 posto. Najbolje rezultate ostvarila je Valamar Riviera, dok su Maistra i Plava laguna zabilježile umjeren rast, a Arena Hospitality Grupa znatno ojačala profitabilnost. Unatoč rastu troškova rada, sektor ostaje stabilan zahvaljujući višim cijenama smještaja, duljoj sezoni i kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju. tportal

hoteli turistička sezona

Kad plaža zjapi prazna, fiskalna blagajna ne

Turistička sezona 2025.: rast prometa, ali i cijena

Hrvatsku je u prvih osam mjeseci 2025. posjetilo 17,2 milijuna turista, uz 89,8 milijuna noćenja – tek neznatno više nego lani. No, podaci Porezne uprave otkrivaju jači rast: broj računa u šest glavnih županija porastao je 4,35%, a ukupni iznos dosegnuo 4,35 milijardi eura, gotovo 10% više. Najveći rast bilježi predsezona i posezona, dok su srpanj i kolovoz stagnirali. Stručnjaci upozoravaju da inflacija i nekomercijalni smještaj iskrivljuju dojam, a ministar prognozira 15,5 milijardi eura prihoda. Ukratko – sezona nije loša, ali ni bajkovita. Index

turistička sezona turizam

Kritičari u šoku: Turisti odbili poslušati prognoze

Šajatović: Nije bilo pametno prognozirati slom turističke sezone

Suprotno prognozama mnogih kritičara, ovogodišnja turistička sezona nije propala. Ako se i mogu s rezervom uzeti podaci eVisitora o jedan posto više dolazaka i noćenja, podaci Ministarstva financija o fiskalizaciji trebali bi biti pouzdani. A oni kažu da je u srpnju broj fiskaliziranih računa bio 1,2 posto veći nego u lanjskome srpnju, a iznos 6,1 posto veći. U prvoj polovini kolovoza izdano je 2,5 posto više računa, a iznos je bio 7,7 posto veći. To je još jedan primjer koji će dodatno pojačati frustraciju mnogih koji osjećaju da ekonomija ne ide u dobrom smjeru, a službeni podaci to demantiraju. Izgledno je da će BDP u 2025. biti iskazan rastom od oko tri posto. Što će premijer Plenković sa zadovoljstvom, selektivnim biranjem dodatnih podataka, nabijati na nos kritičarima. Miodrag Šajatović za Lider.

kolumne Miodrag Šajatović turistička sezona

Svi pobjegli s kontinenta, pa makar samo na roštilj u Crikvenicu

Ovogodišnja turistička sezona neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti

U prvih sedam mjeseci bilježi se rast od 2% u dolascima i noćenjima. Stranih je gostiju bilo 10,3 milijuna (+1%), a domaćih 1,86 milijuna (+8%), s 7,3 milijuna noćenja. Domaći turisti sve više „krpaju statistiku“, pa ih je danas gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Najviše noćenja ostvareno je na Viru, a najviše dolazaka u Zagrebu. Strance pak i dalje najviše privlači Dubrovnik. N1

turistička sezona turizam

Pošaljite nam te nepoželjne turiste malo na kontinent

Prekomjerni turizam je problem, ali samo u određenim destinacijama, stvara se dojam da turizam općenito nije dobar

U takvom medijskom ozračju, čitava Europa bavi se turističkom sezonom od koje, više-manje, živi. I nekakvo je pravilo da zemlje koje privlače velik broj turista ostvaruju najviše prihoda. Vijesti s poznatih destinacija ili njihova ponuda popularna su tema. Svi su, čini se, eksperti za probleme u turizmu, a problema naravno ima: bilo da su to velike hotelske kuće, loši gosti ili skupoća do generalno “neuspjele sezone”. Mediji vole naglašavati da “brojke skrivaju stvarnu sliku” jer, prema njima, prava slika je zapravo loša. Pitanje je, dakle, što te brojke doista znače? Jesu li one zaista mjerilo uspjeha ili postoji nešto dublje što nam promiče? Naravno, ove se teme ističu u ljetnim mjesecima kada ima minimalnog prostora za promjene jer su stvari već postavljene. U tom dualizmu posebno najpopularnijim destinacijama volimo tražiti negativne priče: od Barcelone, Venecije, Hvara ili spomenutog bisera Dubrovnika. No, pitanje je jesu li te priče zaista odraz stvarnih problema ili samo još jedan način da se popuni medijski prostor popularnom destinacijom. Poslovni

prekomjerni turizam turistička sezona turizam