U prosječni iznajmljivač apartmana godišnje zaradi 70.707 kn, ali...

Članak kao da ga je Zdravko Marić pisao

U prosječni iznajmljivač apartmana godišnje zaradi 70.707 kn, ali…

Slobodna donosi izračun koji mnoge zanima, koliko zarađuje prosječni hrvatski iznajmljivač. Prosječni domaćin ima po dvije smještajne jedinice – sobe ili apartmana – s ukupno šest osnovnih i jednim pomoćnim ležajem. Prosječna cijena apartmana je 63 eura ili 21 euro po ležaju. Prošle godine je prosječni broj dana iznajmljivanja bio 65. Dakle, 7 ležajeva * 21 € * 65 dana = 9555 eura, odnosno 70.707 kuna. I dok prihodovna strana možda u grubo i stoji, članak ne donosi troškovnu stranu (režije, održavanje, spremanje, dočekivanje gosta, cijena kapitala…), već samo poreze – za broj ležaja ispod deset se plaća paušalni porez od 300 kuna po ležaju godišnje = 1.800 kn godišnje. Boravišna taksa u prosjeku stoji još 1.800 kn godišnje. Zaključak članka je tendenciozan da iznajmljivači plaćaju najmanji porez, međutim, ako bi se dodale samo režije i održavanje i boravišna taksa koja nije uključena u porez dolazi se do iznosa poreza koji je usporediv sa onim na trajni najam stana.

porezi

Porezna magija: kako uzeti više, a da ne izgleda tako

Zagrebački proračun buja, a da nitko ne zna koliko plaća

Građani Zagreba plaćaju sve veći porez na dohodak, iako stope nisu rasle – zahvaljujući skromnom povećanju osobnog odbitka i rastu plaća. U sjeni inflacije i rasta bruto mase, grad je bez dizanja poreznih stopa došao do 74% većih prihoda, a da većina radnika ni ne zna koliki porez uopće plaća. To političarima omogućuje da hvale stabilne financije, dok se „skriveno“ više uzima iz plaća. Viktor Viljevac za Ideje.

porezi Viktor Viljevac Zagreb

Kripto je cool – dok ti ne zakuca poreznik na wallet

Zbog Porezne se mora čuvati evidencija stjecanja kripto imovine

Zarada na kriptovalutama u Hrvatskoj podliježe porezu na kapitalnu dobit, a porezni obveznici dužni su sami obračunati i prijaviti porez do kraja veljače za prethodnu godinu. Ključno je čuvati dokaze o ulaganju i vođenje detaljne evidencije svih transakcija, uključujući staking, rudarenje i airdropove. Bez vjerodostojnih dokaza o podrijetlu sredstava Porezna uprava može smatrati zaradu neprijavljenim dohotkom. Plaćanja kripto karticama, poput Binance kartice, također su oporeziva. Stručnjaci upozoravaju: bez uredne dokumentacije – dolazi porezni nered. Lider

kriptoimovina kriptovalute porezi

Zaviri pod haubu države – tko sve toči iz tvojeg spremnika?

Primjer računa za gorivo iz Argentine: Milei pokazuje što sve plaćate kroz poreze

Example of a receipt in Argentina, in this case a fuel bill, after Milei has requested to list all taxes separately. It shows the voters how much central state, province or municipality take from them. Would you like your government to follow this transparent approach as well? pic.twitter.com/9kbliHGWY4

— Michael A. Arouet (@MichaelAArouet) June 5, 2025

Primjer računa za gorivo u Argentini, u ovom slučaju za kupnju goriva, nakon što je Milei zatražio da se svi porezi posebno prikažu. Time birači mogu vidjeti koliko im uzimaju središnja država, pokrajina ili općina. Biste li i vi voljeli da vaša vlast uvede ovakav transparentan pristup? X

Javier Milei porezi

Porez – europski sport s nacionalnim pravilima

Najveći porezi u Danskoj, najmanji u Poljskoj i Slovačkoj: pogled na europski dohodovni mozaik

Porezi na dohodak u Europi znatno variraju: Danska uvjerljivo prednjači s najvišim stopama (do 35,7 %), dok su Poljska i Slovačka među zemljama s najnižim opterećenjem (čak i negativnim za obitelji). Hrvatska spada u skupinu s umjerenim do niskim porezima – oko 10–12 % za samce, manje od 5 % za obitelji s djecom. Nordijske zemlje tradicionalno imaju visoke poreze, dok istočna Europa nudi fiskalno povoljnije uvjete. Većina zemalja provodi progresivno oporezivanje, s iznimkom Mađarske, gdje svi plaćaju isto – bez obzira na plaću ili obiteljsku situaciju. Lider

porez na dohodak porezi

Portugal dijeli bonuse, mi dijelimo isprike

Kako zadržati mlade? Možda poreznim olakšicama, a ne skupljim zdravstvom

Portugal je mladima do 35 godina ponudio deset godina poreznih olakšica kako bi ih zadržao u zemlji, dok Hrvatska skraćuje postojeće olakšice i time smanjuje atraktivnost domaćeg tržišta rada. Uz stopu zaposlenosti mladih od samo 43%, značajno ispod prosjeka EU, Hrvatska riskira daljnji odljev talenata. HUP predlaže povećanje olakšica, poticanje stalnog zaposlenja i reformu obrazovanja kako bi mladi imali bolje izglede na tržištu rada. U suprotnom, visokoobrazovani će se i dalje seliti u zemlje koje im nude bolje uvjete – i manje poreze. Lider

mladi porezi porezne olakšice tržište rada

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

plaća porez porez na plaće porezi

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

bojkot trgovina ekonomija gospodarstvo porezi potrošnja zamrzavanje cijena

Na mladima kredit ostaje

Vlada u saborsku proceduru šalje paket poreznih izmjena

Vlada predlaže uvođenje poreza na nekretnine od 0,6 do 8 eura po kvadratu, uz izuzetak za stalno stanovanje. Osobni odbitak raste na 600 eura, a granica za veću poreznu stopu se povećava. Iseljenici koji se vrate oslobođeni su poreza na plaće pet godina. Prag za ulazak u PDV sustav podiže se na 60 tisuća eura. Olakšice za mlade do 30 godina ostaju, uz dodatke za poslodavce koji zapošljavaju na neodređeno. Premijer naglašava fokus na stambenu politiku i jačanje kreditne sposobnosti mladih za lakše rješavanje stambenog pitanja. Lider

porez na nekretnine porezi porezna reforma

Porez svima, a ne samo nama

Viktor Viljevac: Zašto i Hrvatska ne uvede dodatan porez bankama?

Rekordna profitabilnost banaka posljedica je toga što je Hrvatska ušla u eurozonu, odnosno, uvela euro. Ulaskom u eurozonu (nju čine sve države članice EU-a koje imaju euro) Hrvatska se odrekla monetarnog suvereniteta koji je imala prije uvođenja eura, a odluke o monetarnoj politici koja se provodi u Hrvatskoj sada se donose u Frankfurtu, na razini ECB-a. Tako smo u Hrvatskoj od početka 2023. godine vidjeli, na primjer, rast kamatnih stopa na gotovinske nenamjenske kredite, kredite poduzećima, kao i oročene depozite.

Devet od dvadeset država članica eurozone uvelo je od 2023. godine dodatne poreze bankarskom sektoru radi snažnog rasta profitabilnosti, a neke koje to nisu učinile, kao što je Cipar, javnosti su pružile argumente protiv dodatnog poreza. S druge strane, u Hrvatskoj je javna rasprava o snažnijem oporezivanju banaka bila slaba. U rujnu prošle godine ministar financija je izjavio kako „Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju banaka“, ali bez navođenja argumenata zašto je tako odlučeno. Vidjeli smo da su banke 80 posto rekordne dobiti iz 2023. godine isplatile dioničarima, a HNB očekuje slična kretanja i za 2024., kao i naredne godine.

Stoga je teško pravdati izjavu ministra financija iz rujna ove godine kako se „stav Vlade po pitanju dodatnog oporezivanja banaka nije promijenio“, ponovno bez argumentiranja takvog stava. I Vlada i HNB su prije uvođenja eura govorili da će uvođenje negativno utjecati na profitabilnost banaka. Treba li netko snositi političku odgovornost za odstupanje od najavljenog? Viktor Viljevac za Nacional.

banke porezi Viktor Viljevac

Dio si zadrže

Gotovo pola milijuna umirovljenika plaća porez, država samo prošli mjesec uprihodovala više od 15 milijuna eura

Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo 500.000 umirovljenika. Poreznih platiša među umirovljenicima je tako ovoga mjeseca oko 70.000 više, jer su mirovine rasle usklađivanjem u prosjeku za oko 40 eura. Iznos koji država uprihoduje će se mijenjati ovisno o daljnjoj poreznoj politici države, ali i lokalne samouprave, navodi Mirovina. Prije srpanjskog usklađivanja mirovina porez na mirovinu plaćalo je oko 35 posto umirovljenika, njih 364.000. Poreznih platiša nakon svakog usklađivanja sve je više, jer rastom mirovina prelaze osobni odbitak od 560 eura. Poslovni

mirovine porez na mirovinu porezi umirovljenici

Članak kao da ga je Zdravko Marić pisao