Ukrajinski rat, koristi i štete: Budućnost pomoći Ukrajini ovisi o SAD-u - Monitor.hr
11.10.2023. (22:00)

Bit će kako u Washingtonu kažu

Ukrajinski rat, koristi i štete: Budućnost pomoći Ukrajini ovisi o SAD-u

Od siječnja ove godine do danas, od 1200 kilometara duge fronte, tek je nešto manje teritorija od površine Kijeva izmijenilo ruke: Bahmut je otišao Rusima, a Robotine Ukrajincima. Uz ogromne žrtve na obje strane. No, bez neke prekretnice u toku rata. U međuvremenu, Ukrajina propada: uništena joj je luka Odesa, razorena im je industrija čelika u Mariupolju, uništena je brana Harkovka… Ukrajina, i njena sposobnost da se brani od Putina, uvelike ovise o novčanoj i vojnoj pomoći SAD-a. Ukoliko se Trump vrati na vlast, što je Zelenski uspio vratiti, vratio je. Bidenova administracija je pod pritiskom republikanskih zastupnika povukla prijedlog za 6 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Koji je plan? Kakvi su čiji interesi? Sankcije Zapada su zapravo neučinkovite dok god Rusija može računati na Kinu. Od rata jedino profitiraju malobrojne korporacije u SAD-u, koje proizvode oružje i izvoze fosilna goriva. Ostatak društva pati i dublje ulazi u dug. H-alter


Slične vijesti

Danas (19:00)

Kako se samo nisu ranije sjetili

Novi plan Von der Leyen: “Kupovat ćemo oružje Ukrajini ruskim novcem”

“Vrijeme je za početak razgovora o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku kupnju vojne opreme za Ukrajinu”, rekla je zastupnicima u Europskom parlamentu. Krajem siječnja zemlje članice pristale su preseliti prihode od ruske imobilizirane imovine u Europi na poseban račun, a sada se drže u briselskom depozitoriju Euroclearu. staknula je da se Europa mora hitno probuditi jer je puno toga na kocki – “naša sloboda i prosperitet i moramo početi djelovati u skladu s tim”. Očekuje se da će Komisija predložiti plan korištenja dobiti za potporu Ukrajini sredinom ožujka, rekla su dva dužnosnika za Politico, govoreći pod uvjetom da ostanu anonimni. Index

Danas (11:00)

Ima li kraja ovome?

Pripreme za potencijalni budući rat velikih razmjera protiv NATO-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dva ključna dokumenta koja jasno signaliziraju intenziviranje priprema za mogući sukob s NATO savezom, izvijestio je Institut za istraživanje rata (ISW). Dekreti, potpisani 26. veljače, označavaju obnovu Moskovske i Lenjingradske vojne oblasti te stvaranje Južne vojne oblasti koja uključuje okupirane dijelove Ukrajine, uključujući Krim. Ovi potezi sugeriraju maksimalističke ciljeve Rusije u Ukrajini i ambicije da se cijeli teritorij pripoji Ruskoj Federaciji. Osim toga, postavljanje vojnih okruga omogućava Rusiji bolju kontrolu nad vojnim operacijama, posebno u regijama koje graniče s NATO-om. Odluka o ponovnom uspostavljanju Moskovske i Lenjingradske oblasti izravan je odgovor na promjene u geopolitičkom okruženju, poput pristupanja Finske NATO-u. Analitičari upozoravaju da ovi potezi mogu dodatno zaoštriti tenzije između Rusije i Zapada te otvoriti put prema konfliktu šireg opsega. (Tportal)

Subota (09:00)

We have failed you

Galić: Prošle su 2 godine rata, ulazimo u zadnju. S ovakvim saveznicima Ukrajina nema šanse

Iako je ruska agresija iz veljače 2022. bila tek nastavak rata započetog 2014. godine, ukrajinske oružane snage dočekale su je potpuno nespremne. Ukrajinci su se pomirili s gubitkom Krima i djelomičnom okupacijom Donbasa vjerujući, ili se barem nadajući, da će tu Putinove želje stati. Izdvajanja za obranu su s 2.25% BDP-a 2014. godine porasla na 3.81%, a iako su porasla na 33 nakon početka rata, bilo je prekasno. Izravna posljedica toga je da ukrajinska obrana skoro isključivo ovisi o pomoći sa Zapada, koja nije bila mala. U dvije godine Ukrajina je dobila više od 100 milijardi dolara vojne pomoći. Bez pomoći Zapada, posebice SAD-a, borbena moć ukrajinske vojske vrlo brzo će degradirati. Žalosna je činjenica da bogata Europska unija nije sposobna isporučiti ni obećanu pomoć. Istovremeno neusporedivo manja i siromašnija Sjeverna Koreja Rusiji je odjednom isporučila milijun granata. Istovremeno ruska vojna proizvodnja naglo raste. Onog trenutka kad ruske tvornice počnu isporučivati više tenkova i borbenih vozila nego što ih Ukrajinci mogu uništiti, rat će zapravo biti gotov. Mario Galić za Index.

26.01. (08:00)

Not good

Analiza Instituta za rat: U ovom scenariju NATO se ne bi mogao obraniti od Rusije


U slučaju da Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine i potpuno okupira državu, ruske bi se snage u takvom scenariju mogle probiti sve do zapadne ukrajinske granice i uspostaviti nove vojne baze na granicama s Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Rumunjskom, što bi prestavljalo prijetnju i za NATO. Rusi u tom scenariju mogli zaprijetiti kratkotrajnom mehaniziranom ofenzivom protiv jedne ili nekoliko država NATO-a s najmanje osam divizija, uz potporu pričuva, a pritom bi još mogli zaprijetiti i baltičkim državama i Finskoj. Uz to, Rusija bi imala i značajnu zračnu podršku. NATO se ne bi mogao obraniti od takvog ruskog napada sa snagama koje su trenutno u Europi. N1

25.01. (08:00)

Bez mogućnosti za preokret, ovaj put

Galić: Ukrajinsku vojnu industriju nisu uništili Rusi, nego njihovi vlastiti oligarsi

U trenutku raspada SSSR-a 1991. godine ukrajinska ratna industrija po mnogočemu je bila bolja od ruske, naročito na području proizvodnje tenkova. A onda je krenula pljačka i korupcija u kojoj su se malobrojni obogatili, a svi ostali osiromašili. Kad Zelenski optužuje Zapad da nije dao dovoljno (Ukrajina je u dvije godine dobila više od 100 milijardi dolara/eura pomoći), neka prvo krene “čistiti po vlastitoj kući”. Kakve su šanse da Rusija pobijedi? Oko 60% s jako dobrim izgledima za rast. Zašto? Zato što ukrajinskoj vojsci ponestaje oružja, streljiva i ljudstva. I još gore, Ukrajini ponestaje novca. Ruska vojna industrija u međuvremenu se prestrojila i povećava proizvodnju. Mario Galić za Index.

12.01. (15:00)

Prezimljavanje u tijeku

Ukrajina – umorna od rata, ali nije demoralizirana

Svaki treći ispitanik (32 posto) smatra da je bolje prekinuti neprijateljstva pod uvjetom zaista ozbiljnih sigurnosnih jamstava sa Zapada, čak i ako bi se oslobađanje okupiranih teritorija odgodilo na neodređeno vrijeme. U prethodnoj anketi kijevskog instituta 80 posto Ukrajinaca je odbacilo trajno odricanje od ukrajinskog teritorija. I to u situaciji u kojoj su vojnici na bojištu mjesecima morali racionalizirati streljivo, posebno artiljerijske granate – jer su isporuke zapadnih zemalja bile mnogo manje od obećanih. Ali, poraz od ruskog agresora očigledno nije opcija za ogromnu većinu u zemlji. U Kijevu se često održavaju demonstracije. U prosincu, dok se unutra raspravljalo o proračunu za 2024. godinu, nekoliko desetaka ljudi je ispred zgrade gradske uprave skandiralio: „Novac za vojsku!”. Prosvjednici su tražili da se odustane od infrastrukturnih projekata u gradu i da se novac upotrebi za vojnike na bojištu. Predsjednik Zelenski nedavno je pozvao na mobilizaciju 500.000 novih vojnik, a na Zelenskom se vrši pritisak da se rastereti dugogodišnje borce. DW

03.01. (12:00)

Bitno da ne smiju nastupati na Euroviziji

Zašto Rusi pobjeđuju? Jer su sankcije Zapada promašile glavnu točku ratnog stroja

Za početak, sankcije koje Zapad koristi prema Rusiji su široke i djelomično svrsishodne, ali suštinski ne gađaju na odgovarajući način glavnu točku ruskog ratnog stroja – proizvodnju municije. I u toj točki se može vidjeti sva trulost i kolebljivost Zapada da smanji vojne mogućnosti Rusije. U kontekstu proizvodnje oružja u Rusiji, lijevanje i kovanje su postupci koji su zastarjeli, odnosno procesi koji su uspostavljeni još u SSSR-u. Sama tehnologija zahtijeva puno, puno veća početna kapitalna ulaganja od modernije tehnologije. I fiksni troškovi su veći, no prednost je ta što je to SSSR-u omogućilo proizvodnju oružja u ogromnim količinama i, što je možda još važnije, puno jeftinije po komadu nego s modernijim tehnologijama, pod uvjetom da se radi o masovnoj proizvodnji. Lako je bilo maknuti McDonald’s, Hugo Boss ili neki drugi veliki brend iz Rusije u svrhu promocije sankcija, no suštinski Zapad nije puno toga napravio kako bi onemogućio Rusiji ono najvažnije – proizvodnju oružja. Index

15.12.2023. (09:00)

A taman su mislili da ih je krenulo

Počeli pregovori za članstvo Ukrajine u EU, Orban blokirao 50 milijardi eura pomoći

Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično ovisi o financiranju EU i SAD-a dok se nastavlja boriti protiv okupacijskih ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji. Ukrajina također očajnički traži odobrenje američkog paketa obrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka također odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika. Index

11.12.2023. (09:00)

Ostavljeni na cjedilu

Ovo bi mogao biti presudan tjedan za Ukrajinu

Zelenski će se sutra uputiti u Washington kako bi pokušao spasiti američki paket obrambene pomoći vrijedan 60 milijardi dolara. Američki predsjednik Joe Biden poziva zakonodavce da odobre sredstva, ali pomoć se uplela u domaću, stranačku politiku. Bit će to drugi posjet ukrajinskog čelnika Bijeloj kući od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Prethodni je bio u rujnu prošle godine. Paket je trenutačno zapeo u Kongresu, suočen s protivljenjem republikanaca koji tvrde da bi više novca trebalo ići na domaću sigurnost na američko-meksičkoj granici. Glasanje u Senatu prošlog tjedna dovelo je do blokade paketa koji je uključivao financiranje za Ukrajinu. Tu je i Orbanova prijetnja da će spriječiti paket financijske pomoći od 50 milijardi eura – u zajmovima i bespovratnim sredstvima, što stvara frustraciju kod EU, a bijes u Kijevu. Index

30.11.2023. (08:00)

Primirje za izbore

Galić: Rat u Ukrajini se bliži kraju

Prvi razlog namjera je Putina da proglasi pobjedu prije predsjedničkih izbora u ožujku iduće godine. Pritom će naravno prešutjeti da je agresija pokrenuta s ciljem deukranizacije i denacifikacije cijele Ukrajine. S druge strane isticat će se da je na početku agresije Ukrajina bila na sjevernim granicama Krima, a sada je granica na Dnjepru. Što se tiče Ukrajine, Zelenski ne pokazuje da je spreman za bilo kakve pregovore. Dapače, najavljuje nove ofenzive iako nikome nije jasno s kojim oružjem i streljivom. Zelenski ima jako važan osobni razlog zbog kojeg ne želi primirje – predsjedničke izbore koji bi se trebali održati u ožujku 2024., a na koje mu se baš i ne ide. Najviše ga je strah da bi mu protukandidat mogao biti trenutni glavni zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, koji ionako govori o neuspjehu ukrajinske ofenzive . Index