Varaždinci to znaju, a zašto Zagreb ne povlači novac iz EU - Monitor.hr
04.02. (17:30)

Varaždinci to znaju, a zašto Zagreb ne povlači novac iz EU

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok iznio je podatke o 23 projekta vrijedna više od 157 milijuna kuna. “Sve to danas radimo s 20 zaposlenih ljudi manje nego kad smo preuzeli vlast, a učinkovitiji smo 200 posto. To pokazuje radišnost i sposobnost ljudi”, rekao je Čehok. HRT



Slične vijesti

11.05. (19:30)

Neki su već odustali

Komunalne tvrtke spremne bojkotirati projekte EU fondova, ne žele plaćati penale

Domaća komunalna vodovodna poduzeća razmišljaju o tome da privremeno obustave rad na projektima vodno-komunalnih projekata financiranih iz fondova Europske unije zbog “gorućih problema u provođenju tih projekata”. Jutarnji neslužbeno doznaje da su neka komunalna poduzeća u većim gradovima, od Rijeke do Splita, već sasvim odustala ili znatno usporila te projekte zbog toga što ih je strah od plaćanja penala zbog pogrešaka u provođenju javne nabave i projekata za koje, tvrde, nisu odgovorni. Zbog tih penala bi moglo doći ili do stečajeva nekih poduzeća ili do poskupljenja vode za građane, stoga traže od države da preuzme dio troškova tih “financijskih korekcija”.

17.04. (12:00)

Obnova dvorca Pejačević u Virovitici i okolnog Gradskog parka bliži se kraju. Investicija je vrijedna više od 80 milijuna kuna, od kojih 66,7 milijuna kuna dolazi iz europskih fondova. Ovo je prva temeljita obnova dvorca u njegovih 200 godina, a gradske vlasti nadaju se da će postati magnet za turiste [foto]

20.02. (08:30)

Late starter

Brkljača: Povlačenje EU fondova – sporo, zabrinjavajuće, ali ništa nije izgubljeno

Ekonomski lab analizira stvarno povlačenje sredstava EU fondova, dakle cash flow, i zaključio da smo i dalje veoma loši, najlošiji dapače. Ali, ima i dobra vijest: još ništa nije izgubljeno. Hrvatskoj je do 4.2.2019. isplaćeno 1,76 mlrd. eura odnosno 16% od ukupne alokacije za ovo sedmogodišnje razdoblje. S takvim slabašnim postotkom nalazimo se uvjerljivo na začelju ljestvice… – piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab.

13.02. (01:19)

Čaša je, pa, skoro prazna

Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske.

11.02. (09:30)

Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.

16.01. (10:00)

Biljana Borzan pozdravlja najavu raspisivanja natječaja za pilot program sufinanciranja ugradnje dizala iz EU-ovih fondova

14.01. (20:30)

Žalac: Od mogućih 10,7 milijardi eura dosad smo kroz natječaje alocirali 8,5 milijardi

U 2018. godini putem 152 natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova na raspolaganje je stavljeno 2,9 milijardi eura, čime je sa ranijih 5,6 milijardi eura, dosegnuto 8,5 milijardi eura ili 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura koliko nam je na raspolaganju. U prijedlogu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027 Hrvatskoj se nudi 9,9 milijardi eura (HRT). I još posebno o natječaju za ugradnju dizala.

06.12.2018. (17:30)

Na vrh brda euro se mrda

Najveći projekt u povijesti Medvednice – 38 milijuna kuna

Uređuje se Centar za posjetitelje Medvedgrad, obnavlja južna kula, veliki i mali palas utvrde, a nakon toga bit će uređen muzeološki postav. Gradit će se i obilježiti biciklističke staze, a po gradu će biti postavljene obavijesti za posjetitelje i turiste. 85% troškova snosi EU, a cijeli projekt vrijedi deset puta više nego što Park prirode godišnje dobije iz državnog proračuna. HRT