Video: Kako se statičkim elektricitetom može zapaliti plinski štednjak - Monitor.hr
Danas (11:00)

Možda ipak ne pokušavati kod kuće?

Video: Kako se statičkim elektricitetom može zapaliti plinski štednjak


Kratko i jasno: da, u teoriji se može, ali u praksi je to rijetko, nepouzdano i opasno – a većina takvih videa je namještena ili barem “podešena”. Iskra + plin = vatra. Fizika je čista. No, iskra od statike je jako slaba i kratka, a treba i pogoditi uski raspon zapaljive smjese.


Slične vijesti

14.01. (17:00)

Plazma ostala mirna. Fizičari nisu

Kinesko „umjetno Sunce“ probilo ključnu granicu u razvoju nuklearne fuzije

Kineski eksperimentalni fuzijski reaktor EAST postigao je značajan iskorak stabilizirajući plazmu pri gustoćama iznad Greenwaldove granice, dosadašnjeg teorijskog ograničenja tokamaka. Time je potvrđena mogućnost rada reaktora s većom snagom bez destabilizacije plazme, što je ključno za ostvarenje tzv. goruće plazme i buduće fuzijske elektrane. Rezultati, objavljeni u Science Advances, važni su i za međunarodni projekt ITER, u kojem sudjeluje i Kina, te približavaju fuziju kao održiv izvor čiste energije. tportal

11.01. (14:00)

Što smo mi bez struje: ni tople vode, ni signala...

Zašto bez struje staje sve: elektromagnetska indukcija kao temelj moderne energije

Nestanak struje u vikendici, kako ju opisuje Dario Hrupec za Bug, pokazuje koliko su voda, grijanje i internet ovisni o električnoj energiji. Iako govorimo o “proizvodnji” struje, energija se zapravo samo pretvara, a ključna prirodna pojava u tome je elektromagnetska indukcija. Ona nastaje kad se mijenja magnetski tok kroz vodič, čime se inducira električni napon i struja. Od jednostavnog pokusa s magnetom i žicom do električnog generatora u hidroelektrani, isti princip omogućuje pretvorbu mehaničke u električnu energiju – temelj cijele moderne civilizacije.

05.01. (09:00)

Tko nije pratio na satovima fizike u školi

Magnetsko polje: od kompasa do relativnosti

Tekst Darija Hrupeca za Bug objašnjava magnetsko polje kao posljedicu gibanja električnog naboja, a ne magnetskih monopola koji ne postoje. Polazeći od Einsteinove dječje fascinacije kompasom, pokazuje se kako su električno i magnetsko polje nerazdvojni i relativni, što vodi do posebne teorije relativnosti. Objašnjava se magnetska sila, njezina ovisnost o brzini i smjeru gibanja naboja te pravilo desne ruke. Primjene uključuju kompas, magnetičnost materijala, geomagnetsko polje i maglev-vlakove, koji lebde zahvaljujući snažnim magnetskim silama.

10.11.2025. (15:00)

Žao nam je, Neo, ali ovaj put nema plave ni crvene pilule

Novo istraživanje dokazuje: svemir nije simulacija, algoritmi ne mogu objasniti stvarnost

Svemir ipak ne može biit računalna simulacija, kako sugeriraju neke teorije. Koristeći Gödelove teoreme nepotpunosti, tim znanstvenika sa Sveučilišta Britanske Kolumbije pokazao je da temelj stvarnosti počiva na “ne-algoritamskom razumijevanju” – nečemu što nijedno računalo ne može izračunati. Budući da simulacije nužno slijede programska pravila, a stvarnost nadilazi svako računanje, zaključak je jasan: ne živimo u Matrixu, nego u stvarnom, nelinearnom svemiru. Bug

02.11.2025. (13:00)

Kad struja poteče, a patenti zapnu

Hrupec: Osnove električne struje – od baterije do Teslina genija

Struja je usmjereno gibanje čestica – zračna, vodena ili električna, ovisno o prirodi čestica. Električni napon, odnosno elektromotorna sila, pokreće elektrone kroz vodič, a jakost struje ovisi o otporu materijala. Izmjeničnu struju, koja mijenja smjer i veličinu, u praktičnu primjenu uveo je Nikola Tesla, čime je porazio Edisonov istosmjerni sustav u „ratu struja”. Tesline ideje o rezonantnim krugovima kasnije su poslužile i za razvoj radija, iako je slavu prvotno odnio Marconi. Povijest je, doduše, naknadno ispravila nepravdu. Dario Hrupec za Bug

22.10.2025. (13:00)

Zagreb u društvu supravodiča – bez zimskih guma

Fizičari s PMF-a sintetizirali novi materijal s iznimnim magnetskim i elektronskim svojstvima

Znanstvenici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu prvi su na svijetu uspješno sintetizirali murunskit, materijal naprednih magnetskih i elektronskih svojstava. Riječ je o kristalu koji bi mogao otvoriti put razvoju kvantnih uređaja i superračunala budućnosti. Tim fizičara s PMF-a razvio je postupak sinteze velikih monokristala u pećima od 1200 °C, čime su stvorili preduvjete za precizno proučavanje intrinzičnih svojstava materijala. Otkriće je objavljeno u međunarodnom časopisu i potvrdilo da se u Zagrebu radi znanost svjetske razine. HRT

21.10.2025. (00:00)

Kad se kvantni svemir preseli na pločicu

Nobel za fiziku 2025: umjetni atomi i most između mikro i makro svijeta

Troje fizičara – John Clarke, Michel H. Devoret i John M. Martinis – nagrađeni su Nobelom za otkrića koja su kvantne fenomene, poput tuneliranja i kvantizacije energije, demonstrirala u makroskopskim supravodljivim krugovima. Njihovi „umjetni atomi“ dokazali su da kvantna pravila vrijede i za velike sustave te otvorili put razvoju kvantnih računala. Ključno postignuće: potvrda da je priroda dosljedna, bez granice između mikrosvijeta čestica i makrosvijeta uređaja koji ih razumiju. Ideje donose detalje.

02.10.2025. (14:00)

Kad nemaš pravu rupu, posluži i lanac atoma

Laboratorijska crna rupa otkrila tragove Hawkingovog zračenja

Fizičari sa Sveučilišta u Amsterdamu 2022. stvorili su umjetni horizont događaja koristeći lanac atoma, simulirajući uvjete crne rupe. Promatrali su pojavu sličnu Hawkingovom zračenju – toplinskom učinku koji nastaje zbog kvantnih fluktuacija. Eksperiment je pokazao da se zračenje javlja samo u posebnim uvjetima, naglašavajući važnost kvantne isprepletenosti i zakrivljenosti prostor-vremena. Budući da je stvarno Hawkingovo zračenje preslabo za izravno mjerenje, ovaj model pruža jednostavan način istraživanja kvantne gravitacije u kontroliranom laboratorijskom okruženju, otvarajući nova vrata za proučavanje veze između kvantne mehanike i opće relativnosti. Science Alert, Index

17.09.2025. (20:00)

Nikola Tesla ušima vesla, zubima ruje da dođe do struje

Od pločica do Tesle: kako kapacitet i gustoća električne energije određuju budućnost

Rad električnog polja pretvara se u razliku energija – kinetičke ili potencijalne. Iz toga proizlaze pojmovi električne potencijalne energije, potencijala i napona. Kondenzator (bolje rečeno kapacitor) čuva energiju razdvajanjem naboja, ali zbog male gustoće energije njegova je primjena ograničena. Zato električna vozila ne voze na kondenzatorima nego na litij-ionskim baterijama, čija je gustoća energije dovoljno visoka da osigura praktičan domet. Povijesno gledano, električni automobili nisu novost – postojali su još krajem 19. stoljeća, ali su tada pali pred snagom benzinskih i dizelskih motora. Dario Hrupec za Bug