Znanstvenici predlažu “svemirske mjehuriće” kao rješenje za ublažavanje klimatskih promjena - Monitor.hr
15.08. (14:00)

Lakše reći nego napraviti

Znanstvenici predlažu “svemirske mjehuriće” kao rješenje za ublažavanje klimatskih promjena

Uzimajući u obzir da su klimatske promjene otišle već predaleko i da trebamo razmišljati o hitnim rješenjima, znanstvenici sa MIT-a su došli do jednog takvog koje bi moglo smanjiti sunčevo zračenje na Zemlji i na taj način ublažiti klimatske promjene. Zamislite gomilu “mjehurića” koji pokrivaju prostor veličine Brazila, koji se sa Zemlje šire u svemir gdje bi potencijalno mogli blokirati sunčevo zračenje od daljnjeg zagrijavanja Zemlje. To ne samo da bi moglo pomoći u sprječavanju klimatskih promjena, već ih potencijalno može i preokrenuti. Znanstvenici vjeruju da ovi svemirski mjehurići mogu skrenuti čak 1,8 % sunčevog zračenja prije nego što udari u Zemlju, što bi u potpunosti preokrenulo današnje globalno zatopljenje. Čak i da postotak bude manji od 1,8 %, vjeruju da bi i to moglo biti dovoljno za ublažavanje globalnog zatopljenja. Green


Slične vijesti

20.09. (20:00)

Sjeverne regije zagrijavaju se dva puta brže od ostatka Zemlje

Sibirski krateri i šumski požari povezani su s globalnim zatopljenjem

Posljednja znanstvena istraživanja otkrila su da zagađenju atmosfere i ubrzanim klimatskim promjenama pridonose plinovi iz golemih kratera na sjeverozapadu Sibira, kao i sve češći veliki požari u toj regiji. Prvi od kratera pojavio se 2014. godine na poluotku Jamal koji se smatra najvećom rezervom prirodnog plina na svijetu. Stručnjaci koji su snimili i pregledali 20 kratera zaključili su da su oni nastali kao posljedica eksplozija metana pod utjecajem globalnog zagrijavanja. Buka

08.08. (14:00)

Veća riba o manjoj

Znanstvenici upozoravaju: globalno zatopljenje izgladnjuje more

Statistička analiza rezultata istraživanja, metodom regresijske analize, jasno je pokazala: što je temperatura mora viša, to morski organizmi (plankton) imaju manji udio glicerolipida s tom masnom kiselinom u ukupnim glicerolipidima. Što to znači? Bez obzira na vanjske okolnosti, stanična membrana mora očuvati primjerenu, fiziološku fluidnost, a ona će biti to veća što membrana sadrži više nezasićenih masnih kiselina (ulje je fluidnije od masti). Kada temperatura mora poraste, udio nezasićenih masnih kiselina će se morati smanjiti da bi fluidnost ostala ista – jer fluidnost raste s temperaturom. I tako smo došli do priče o ljetnoj i zimskoj biljnoj masti. Pri kraju stoljeća će se, uslijed globalnog zatopljenja, smanjiti udio EPA u lipidomu planktona. Kako tu masnu kiselinu mnogi organizmi ne mogu sintetizirati, nastat će neishranjenost u oceanu. Poremetit će se hranidbeni lanci, a nestašica će doprijeti i do našeg stola. Jer i mi jedemo ribu. Nenad Raos o zabrinjavajućoj studiji za Bug.

27.04. (09:00)

Ipak nam ne treba prašuma

Raos: Još jedno rješenje za globalno zatopljenje

Umjesto kemijske industrije utemeljene na ugljenu, nafti ili prirodnom plinu, trebalo bi doći do tvornica koje proizvode sve od zraka, vode i Sunčeve svjetlosti. Baš poput biljaka. No da bi se ostvario taj san treba riješiti „jednostavan“ problem: kako iz zraka (ili otpadnih plinova) izdvojiti CO2. Ugljikov dioksid se otapa u vodi – dokaz tome je soda-voda i mnoga gazirana pića, od coca-cole do piva i pjenušca. Usto se lako spaja s hidroksidima, posebice s natrijevom i kalijevom lužinom. I evo rješenja. Umjesto s hidroksidima, glavni staklenički plin treba reagirati s tercijarnim aminima, točnije s njihovim vodenim otopinama. I oni su, kao i hidroksidi, baze, pa njihovom reakcijom s ugljikovim dioksidom nastaju hidrogenkarbonati. Međutim, nije to ništa novo. Kaže Nenad Raos za Bug.

14.01.2020. (21:30)

Morešima i oceansaki

Oceani nikad topliji: Kao da je u njih bačeno 3,6 milijardi nuklearnih bombi

Temperatura oceana u 2019. dosegnula je rekordnu temperaturu, s tim da je prošlogodišnja temperatura oceana bila u prosjeku za 0,075 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka izmjerenog u razdoblju između 1981. i 2010. Znanstvenici su izračunali da su, kako bi postigli rast od 0,075 stupnjeva, oceani trebali primiti 228 sekstilijuna džula (228 milijuna na šestu potenciju) ili oko 3,6 milijarda puta veću količinu topline od one oslobođene bombardiranjem Hirošime.

 

02.10.2019. (20:30)

Klimatski kotar

Meteorolog Grisogono: Gorski kotar ostat će bez snijega, kontinent će pogađati suše i poplave

Temperature će nastaviti rasti, kako maksimalne, tako i minimalne, noćne pa se očekuje da će ljetne noći i dalje biti vruće i nepodnošljive. Razina Jadrana nastavit će rasti, kao i njegova temperatura – kaže dr. sc. Branko Grisogono, meteorolog i profesor, u razgovoru za 100posto.hr. Kaže da će “isparavanje vlage iz tla i vodenih površina što će smanjiti korita rijeka i isušiti mnoge vodene površine te otvoriti prostor za brojne nametnike poput komaraca te povećati neugodu koju donosi vlaga u zraku… Rast će učestalost alergijskih oboljenja, slučajevi i tipovi bolesti dišnih puteva i srca zbog prehrane i sve većeg zagađenja zraka, kao i porast oboljenja senzornih sustava, očiju i nosa”.

26.07.2019. (13:30)

Era u kojoj temperatura gore tjera

Globalno zatopljenje – najjače i najveće unazad 2.000 godina

Globalno zatopljenje je upravo to – globalno, zahvatilo je 98 posto planeta, dok su prijašnje klimatske promjene bile geografski ograničene, pokazala je studija Sveučilišta Columbia u New Yorku. Druga studija, Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj zaključila je da ni u jednom trenutku od početka naše ere temperature nisu rasle takvom brzinom ni tako redovito kao od kraja 20. stoljeća.

 

16.07.2019. (01:30)

Šta ćemo ići na more u Sloveniju!?!

Globalno zatopljenje najviše na svijetu osjetit će – Ljubljana, i Zagreb prvi vrhu

Maksimalne temperature u najtoplijim ljetnim mjesecima u Ljubljani kroz 30 godina narast će za čak 8 stupnjeva Celzijusa u odnosu na sadašnje, čime je glavni slovenski grad prvi na listi gradova s najvećom promjenom temperatura, pokazalo je istraživanje švicarskog instituta Crowther Lab. Ni Zagreb nije daleko – u glavnom hrvatskom gradu temperature u najtoplijim ljetnim mjesecima bit će više za 7,3 Celzija. Ljeta će u gradovima, prvenstveno u europskima, biti toplija za između 3,5 i 4,7 stupnjeva, a četvrtina od proučavanih 520 svjetskih gradova doživjet će dramatične promjene klime. BBC naglašava da će klima u Londonu biti kao u Barceloni, a National Geographic da će američki gradovi imati klimu kao nikad prije. Ovdje vrlo dobra infografika s kartom svijeta i informacijama o pojedinim gradovima.