WinDays, treći dan, o umjetnoj inteligenciji: Većina ljudi ne bi htjela letjeti avionom bez pilota - Monitor.hr
05.04.2019. (11:30)

Zdravorazumska inteligencija

WinDays, treći dan, o umjetnoj inteligenciji: Većina ljudi ne bi htjela letjeti avionom bez pilota

Događaj dana na WinDaysima jučer bio je Technology Keynote na kojem su predstavljeni tehnološki trendovi koji dolaze gdje je rečeno da umjetna inteligencija nije najispravniji naziv za tehnologiju, zbog čega će se vjerojatno s vremenom izabrati drugi naziv, da će gotovina biti sve manje prisutna u društvu, a da je Bitcoin možda samo bio eksperiment koji je promovirao Blockchain tehnologiju. Očito se ide na smirivanje ljudi oko umjetne inteligencije pa su naveli primjer primjene Machine Learninga u medicinskoj industriji koja radi predikciju raka uz točnost od 87-88 posto, dok su liječnici uspješni u 81 do 82 posto slučajeva, no da to ne znači da će liječnici ostati bez posla, kao i da većina ljudi ne bi htjela letjeti avionom u kojem nema pilota. Bug…


Slične vijesti

Jučer (19:00)

I roboti raspravljaju bolje od nas

Umjetna inteligencija i društvo: izazovi i prilike

Na 49. Zagrebačkoj školi antropologije stručnjaci su raspravljali o utjecaju umjetne inteligencije na percepciju stvarnosti, vrijednosti i komunikaciju. AI ubrzano mijenja društvo, olakšava analizu podataka, očuvanje okoliša i kulturne baštine, ali istovremeno polarizira javnu raspravu i prijeti radnim mjestima. Dominantna zapadna kultura oblikuje razvoj AI, a antropolozi ističu potrebu razumijevanja tehnologije kako bi se njome unaprijedilo društvo. Povijesni strah od gubitka posla uspoređen je s ludističkim pokretom, no prilagodba ostaje ključna. HRT

24.10. (12:00)

AI bez putovnice, ali s radnom dozvolom za sve

Harari u Zagrebu: umjetna inteligencija su pravi imigranti koji mijenjaju Europu

Yuval Noah Harari u prepunom Lisinskom upozorio je da “AI imigranti” preuzimaju poslove i oblikuju kulturu Europe, dok se kontinent boji ljudskih migranata. Umjetna inteligencija, kaže, nije lojalna nikome u Europi, već korporacijama preko oceana. Smatra da će se Europa spasiti samo ako ostane jedinstvena, jer ulazimo u “novo imperijalno doba” u kojem se povjerenje seli s ljudi na algoritme. Govorio je i o ratu Izraela i Palestine, poručivši da je mir moguć ako ljudi razviju empatiju za obje strane. Ulaznice za predavanje stajale su 250 do 400 eura. Index, HRT

23.10. (15:00)

Napokon, poslovi bez stresa za introverte

Tihi poslovi: kako zaraditi od kuće uz pomoć umjetne inteligencije

Rad od kuće trebao je donijeti slobodu, ali je pretvorio život u beskrajne online sastanke. No zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, nastaje nova kategorija – tihi poslovi. To su poslovi koje možete raditi sami, u miru, bez poziva i prezentacija: od pisanja sadržaja uz pomoć AI-a i uređivanja transkripata do kreiranja online tečajeva ili optimiziranja životopisa. Bitno je samo znati surađivati s tehnologijom i stvarati vrijednost – bez buke, bez stresa i, napokon, bez mikrofona. Medium

23.10. (13:00)

Balon ili revolucija? Dok milijarde gore, gospodarstvo drhti i nervozno gleda u čipove

AI investicije 2025: milijarde dolara u igri i neizvjesna budućnost

Ulaganja u umjetnu inteligenciju dosežu rekordne razine: više od 1300 AI startupova, 500 jednoroga i preko 200 milijardi dolara uloženo ove godine. Dok neki stručnjaci, poput Larryja Finka, vide nužnu investiciju za budućnost, drugi upozoravaju na napuhane valuacije i rizične dugove, uspoređujući trenutni boom s dot-com krizom. AI ekosustav miješa stvarne projekte i spekulativne procjene, a balans između revolucije i financijskog balona još je neizvjestan. Psihološka euforija nije dostigla vrhunac, ali opasnosti od precijenjenih očekivanja jasno su prisutne. tportal

22.10. (21:00)

AI možda zna svirat, ali ne zna se napit

AI možda može brže, jeftinije i bolje sve nego pravi muzičari, osim – nastupa uživo

Umjesto da se na beskonačnim panelima beskonačno govori o padu prihoda autora i autorskim pravima ili da se muzičarima koji se gledaju oči u oči s umjetnog inteligencijom govori „everything you can do, (A)I can do better”. Umjesto, dakle, da se razglaba o tome na koje će nam sve načine umjetna inteligencija uzeti posao i kruh iz usta, taj kruh i posao treba brže bolje tražiti i poticati ondje gdje nas AI u tom istom poslu ne može preteći, a to su upravo nastupanja uživo pred publikom. Jer ljudi (barem još zasad) najveći interes gaje za druge ljude koji im mogu ponuditi nešto što si ne mogu ponuditi oni sami i što ih usput uveseljava, intrigira, zabavlja i obogaćuje – kaže Ivan Grobenski za Ravno do dna

22.10. (19:00)

Kad ju više čitaju botovi nego studenti

Wikipedia bilježi pad posjeta zbog AI pretraživača i društvenih mreža

Wikipedia je zabilježila pad od osam posto pregleda stranica jer generativna umjetna inteligencija i društvene mreže mijenjaju način na koji ljudi traže informacije. Novi sustavi otkrili su da su dio prometa stvarali prikriveni botovi. Wikimedia upozorava da AI alati sve češće daju odgovore bez linkanja na izvore poput Wikipedije, što smanjuje broj posjeta i volontera. Zaklada zato razvija sustave za bolje pripisivanje sadržaja i nove načine privlačenja čitatelja i donatora. Tech Crunch, tportal

20.10. (14:00)

Botovi ne trebaju audiciju

Hollywood bruji zbog Tilly Norwood: može li AI glumica zamijeniti stvarne ljude?

Pojava Tilly Norwood, prve “AI glumice” s vlastitom agencijom i Instagram profilom, izazvala je žestoke rasprave u Hollywoodu i šire. Dok producent Nebojša Taraba tvrdi da je riječ o marketinškom triku i starim tehnikama digitalne manipulacije, glumica Linda Begonja i komičarka Marina Orsag upozoravaju da umjetna inteligencija ugrožava samu bit glume – ljudsku emociju, iskustvo i spontanost. Pisac i programer Želimir Periš smatra da će AI preuzeti “šund”, dok će pravu umjetnost i dalje stvarati ljudi, barem dok publika ne poželi aplaudirati – ekranu. tportal

15.10. (21:00)

Kad pametni novac upozna glupu ideju – i svejedno uloži

Pamet na kredit: kako kapitalizam od umjetne inteligencije pravi umjetnu glupost

U tekstu Marka Kostanića za Novosti razmatra se kako pojam “pameti” u politici i ekonomiji gubi smisao u doba investicijskog buma umjetne inteligencije. Dok se u Hrvatskoj vode ideološke borbe o prošlosti, Zapad ulaže u AI – no i te “pametne” investicije sve više nalikuju balonu. Autor ističe da kapitalizam selektivno definira racionalnost: dok bogati ulažu u “pametne” tehnologije, većina trpi posljedice. U svijetu u kojem tržište odlučuje umjesto razuma, granica između pametnog i glupog postaje nebitna – sve dok sustav funkcionira.

15.10. (19:00)

Kad umjetna inteligencija seli na selo

Mali indijski gradovi postaju globalna tvornica AI podataka

Sve više IT kompanija u Indiji seli poslove vezane uz umjetnu inteligenciju iz metropola u manje gradove poput Virudhunagara, gdje su troškovi niži, a radna snaga visokoobrazovana. Taj trend, poznat kao cloud farming, predvode firme Desicrew i NextWealth, koje treniraju i testiraju AI modele za klijente iz SAD-a i Europe. Oko 70 posto zaposlenih čine žene, a industrija bi u idućih pet godina mogla stvoriti 100 milijuna novih radnih mjesta. “Silicijska dolina gradi motore, Indija ih održava”, poručuju stručnjaci. Poslovni

15.10. (15:00)

Neka i to uđe u Ustav

Počelo je: Ohio predlaže zabranu brakova između ljudi i umjetne inteligencije

U američkoj saveznoj državi Ohio predstavljen je zakon koji bi zabranio brakove između ljudi i umjetne inteligencije te spriječio pravno priznavanje AI sustava kao osoba. Prijedlog zastupnika Thaddeusa Claggetta klasificira umjetnu inteligenciju kao “neosjetljive entitete”, čime joj uskraćuje mogućnost da ima prava ili status supružnika. Ovaj neobičan zakon otvara pitanja o granicama osobnosti, intime i pravne subjektivnosti u doba tehnologije, dok kritičari upozoravaju da bi mogao kriminalizirati emocionalne odnose koje ljudi razvijaju s digitalnim partnerima. Mreža