Algoritmu prijeti propast zbog nagomilanih dugova, a većina knjižara je zatvorena zbog inventure. AMK nema ništa u svojem vlasništvu, pa nema ni mogućnosti dobivanja kredita za rješavanje tekuće nelikvidnosti koja se kreće između 30 i 60 milijuna kuna. To će, po svemu sudeći, dovesti do stečaja tog lanca knjižara, što bi moglo imati nesagledive posljedice za cjelokupno izdavaštvo, piše Jutarnji. Tisak Media, koji ima 30 knjižara, kolateralna je žrtva priče s Agrokorom i njegova sudbina također je neizvjesna.

Na Upravnom sudu pokrenut je spor protiv države zbog diskriminacije istospolnog para u postupku posvajanja djeteta, prvi takav u Hrvatskoj. Centar za socijalnu skrb odbio im je zahtjev za posvajanje iako su prošli kroz sustav stručne pripreme, a zatim Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nije regiralo na njihovu žalbu. H-alter

Kina svoj višak proizvodnje čelilka prodaje na svjetskom tržištu po vrlo niskim cijenama. Europljani se bore protiv dampinških cijena kaznenim carinama za kineski čelik, a isto rade i Amerikanci za kineski, ali i europski čelik. Tako se proizvode milijuni tona viška, a to je industrija koja izlučuje dosta CO2 i šteti okolišu. Deutsche Welle

Ciklus irskog filma u zagrebačkom kinu Tuškanac od 15. do 20. svibnja

Trailer za nove Transformere: Posljednji vitez, a u njemu i Nikola Tesla

10 savjeta za snimanje pametnim telefonima

Svi opet pišu o satiričnom listu Charlie Hebdo zbog nove naslovnice. Nju krasi novi francuski predsjednik Emmanuel Macron (39) i njegova supruga Brigitte (63) sa ogromnim trudničkim trbuhom, a između njih stoji poruka ‘On će činiti čuda’. Pogledajte sliku ovdje. Reakcije su očekivane, jedni kažu da je slika seksistička, drugi da je samo smiješna te da cilja na pompozne Macronove najave velikih promjena u politici zemlje. TheLocal.fr, Independent

https://www.youtube.com/watch?v=vw6hHsaBMks
Izgleda vrlo smirujuće, ova japanska umjetnička tehnika koja se zove Hikaru Dorodango. Doista je nevjerojatno da koristeći samo zemlju i malo vode mogu nastati sjajne kugle. Proces je dugačak i zahtijeva dosta strpljenja i opreza, no čini se da na osobu djeluje kao meditacija, a rezultat je sigurno ponos i divljenje nad nečim što su stvorile vlastite ruke. Ovdje su i uputstva za pravljenje kugle koja se lako mogu slijediti.

Sutra na Novoj TV (u sklopu IN magazina u 17:30) kreće zanimljiva serija putopisnih reportaža iz Etiopije koje je snimio fotograf i putopisac Goran Jović (Instagram). Prva epizoda posvećena je narodu Surma i njihovim običajima i tradiciji, primjerice ispijanju krvi i ukrašavanje tijela ožiljcima ili nakitom od bronce koji razvlači ušne resice. Pun kufer

Predstavljamo odličan primjer građanske inicijative koja će sigurno donijeti dobro cijeloj zajednici. Pokrenuta je akcija prikupljanja knjiga kako bi se stvorila otočka biblioteka na Mljetu. Donirane knjige prikupljaju se na tri lokacije u Zagrebu, a mogu se slati i putem Tiska. Više doznajte na Facebook stranici inicijative. Ovo je dokaz da osobni angažman može napraviti promjenu u društvu.

Divnog li dana, 10. svibnja 1899. kada su na svijet stupile rasplesane nožice Freda Astairea. Plesao je sam, s Ginger Rogers, pjevao, i ušao u legendu. Baš kao i ludi dječak koji se rodio istoga dana ali 1957. godine – Sid Vicious iz Sex Pistolsa. Njegov put je bio pun skandala, od ovisnosti o heroinu, sumnjive smrti djevojke Nancy do smrti zbog predoziranja.

Na današnjoj konferenciji IT Biz Expo raspravljalo se o važnosti ESA-e. U ovom trenutku sve zemlje Europske unije osim Hrvatske su u nekoj fazi prijema u Europsku svemirsku agenciju. Goran Nikolašević je pritom izjavio: “ESA je zapravo prva pokrenula pitanje pristupa Hrvatske, a ne mi”. Članarina bi koštala Hrvatsku milijun eura godišnje, ali se kasnije taj novac može vratiti kroz sudjelovanja hrvatskih tvrtki na raznim natječajima. Također, pristup Hrvatske CERN-u komentirao je poznati hrvatski fizičar dr.sc. Ivica Puljak. Monitor

Svemir je star 14 milijardi godina. Paradigma modernih znanstvenih istraživanja je biti na rubu, jer znanost je uvijek na rubu, istaknuto je na IT Biz Expo forumu pod nazivom “Lov na egzotične čestice i utrka na Mjesec kao poslovne prilike za Hrvatsku”, u kojem su sudjelovali Ivica Puljak, Frane Miloš, Miroslav Ambruš-Kiš i Goran Nikolašević.

Danas se istražuju uvjeti kakvi se do sada nisu istraživali, ne postoje instrumenti kojima se može nešto mjeriti pa ih znanstvenici moraju sami osmisliti.

Pojam koji se često spominjao na IT Biz Expo forumu bio je CERN. “Tamo je nastao prvi touchscreen ekran. Pored toga CERN je iznjedrio mnoštvo medicinskih instrumenata, sa svojim budžetom od milijardu eura godišnje. Inače, kad nešto na CERN-u testiraju, ukupna količina informacija može biti jednaka ukupnoj količini informacija koje bi se prenosile kada bi svi ljudi na Zemlji istovremeno telefonirali“. izjavio je dr.sc. Ivica Puljak.

Miroslav Ambruš-Kiš je na konferenciji govorio o roveru u njegovom Team Synergy timu s kojim sudjeluje na Googleovom natječaju odlaska na Mjesec. Taj rover mora preživjeti teške uvjete (zračenje, vakuum) na Mjesecu, morat će po mjesečevoj površini prijeći najmanje 500 metara i zatim se na Zemlju javiti u HD slici. 2007. godine je natjecanje otvoreno, prošle godine je napravljen veliki filtar i mnogi prijavljeni nisu prošli na ovom Googleovom natjecanju za odlazak na Mjesec.

“Apollo program je bio izazov utrke u naoružanju, Google Lunar Xprize je izazov za znanje” – Miroslav Ambruš-Kiš
Svemirski programi su inače državni i takvi moraju ostati, jer jedino države mogu stati iza velikih troškova koje akumuliraju takvi programi. U ovom trenutku sve zemlje EU (koje to još nisu) osim Hrvatske su u nekoj fazi prijema u Europsku svemirsku agenciju. Važno je to i za našu privredu. Na žalost, još se uvijek ništa ne događa kod nas po tom pitanju, iako je potrebno samo potpisati pristup, što je prva faza od tri koje je potrebno napraviti da se uđe u Europsku svemirsku agenciju.

“Goran Nikolašević: ESA je zapravo prva pokrenula pitanje pristupa Hrvatske, a ne mi”
Članarina se plaća u drugoj fazi, koštat će Hrvatsku milijun eura godišnje (5 milijuna eura u sljedećih pet godina), ali se kasnije taj novac može vratiti kroz sudjelovanje na raznim natječajima u kojima hrvatske tvrtke mogu sudjelovati.

Goran Nikolašević (World Space Week Association) navodi kako je ESA zapravo prva pokrenula pitanje pristupa Hrvatske, a ne mi. „Bugarska je to vrlo brzo riješila, kod nas je prvi sastanak održan 2015. godine u svibnju i nakon toga se praktični ništa nije događalo. Ja sam imao priliku vidjeti draft, predložak ugovora između Hrvatske i ESA-e. Jedino što preostaje je da to netko potpiše“, navodi Nikolašević.

Poznati hrvatski fizičar dr.sc. Ivica Puljak koji je osobno sudjelovao u otkriću Higgsovog Bozona odnosno takozvane „božje čestice“ u CERN-u, smatra da je znanost uvijek na rubu. Fundamentalna znanost pomiče granice ljudskog znanja. Mi moramo sami napraviti instrumente. „CERN ima budžet od milijardu eura. Tamo se svaki dan upravlja 1 petabajtom podataka. Izazovi koji su među nama su izazovi višeg reda.

“Ivica Puljak: Hrvatska može postati članica CERN-a za šest mjeseci”
CERN je osnovan 1956. od strane 12 zemalja od kojih je jedna bila Jugoslavija. Jugoslavija je odstupila 1961. Hrvatska ima neki specijalni status, ima sporazum koji je potpisan. Mi smo danas razvili grupe znanstvenika pa možemo potpuno ravnopravno sudjelovati u bilo kojem istraživanju na svijetu. Ali nismo ravnopravna članica.

Naša politika nije imala dovoljno ambicije i hrabrosti da napravi taj korak. I promijenila se Vlada. Mi moramo graditi institucije. Sad čekamo delegaciju iz CERN-a. Možemo postati članica CERN-a za šest mjeseci, dodaje Puljak.

Frane Miloš, COO tvrtke Amphinicy Technologies koja proizvodi softver za satelitsku industriju navodi da je Hrvatska trenutno jedina zemlja u EU koja nema pravne veze s ESA-om. Ističe primjer svoje tvrtke. „Često ne samo da pomažemo razvoju, nego i svoje usluge, proizvode, dajemo nekome tko ih rebranda i on ih proda ESA-i. Financijski to drži vodu, ali sa strane branda i motiviranja ljudi u firmi, ne.

Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu. Jedan od najvećih izazova je u tome što se (ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Istočnoj Europi) sve što ima veze sa svemirom gura pod znanost. Potrebno je puno više uključivati industriju u to. Moj trenutni osjećaj je da puno premalo pita industriju“ dodaje Miloš.

Frane Miloš: Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu
Miroslav Ambruš Kiš Mak kaže kako se 40 godina nakon Apolla ništa nije dogodilo. Razlog za to je što su svemirski programi bili nacionalni. Svemirska utrka je bila prikrivena utrka u naoružanju i PR-u. „Ja sam dijete te Apollo ere. Gledao sam mali veliki korak u tom prijenosu“ kaže Mak i dodaje kako u Googleovom natjecanju za Mjesec u kojem i sam sudjeluje glavna nagrada nije novac već publicitet.

„Zaklada Xprize je organizirala natjecanja za privatno financirane timove, a država ne smije sudjelovati s više od 5%. To je izazov prvenstveno za znanje“, dodaje Mak.

Ovo je snimka intervjua s Clintom Eastwoodom u kojem govori o tome kako se tukao u mladosti te kako je nastala poznata scena iz Prljavog Harryja – Go ahead, make my day. To je jedan od videa na zanimljivom YouTube kanalu Blank on Blank koji uzima intervjue s poznatima i animira ih. Primjerice tu je intervju sa Cher, Patti Smith i Frankom Zappom.

20. svibnja počinje Zagrebački piknik u Maksimiru, ulaz besplatan

Zagrebački piknik u parku Maksimir održat će se i drugu godinu za redom, s početkom 20. svibnja, a trajat će sve do kraja ljeta – do 16. rujna.

Za one koji ne znaju o čemu se radi: svake subote od 10 do 20 sati na livadi kod drugog jezera u parku Maksimir održavat će se cjelodnevno druženje uz klopu, DJ-je i sportske igre. Za posjetitelje su pripremljene piknik košare ispunjene hrvatskim proizvodima – svježim sirom, sendvičima i mineralnom vodom, Piknik-bar sa pićima, te rekviziti za sportske igre na otvorenom, poput lopti, reketa i frizbija, kao i društvene igre. Za one koji bi radije uživali u hladu tu je otvorena bibliteka s knjigama.

Javna ustanova Maksimir svake će subote u 12 sati organizirati besplatne edukativne ture Maksimirom za cijelu obitelj pod nazivom ‘Putevima Jurja Haulika’.

Napravlje je i virtualni besplatni audio-vodič Maksimirom, SmartGuide, putem kojeg posjetitelji mogu upoznati 160 zanimljivih priča parka Maksimir. Vodič se može preuzeti s GooglePlay i iTunes trgovina, a PIN za pristup zatražiti u Piknik-baru i otvorenoj biblioteci na Pikniku.

Svi pričaju o revenge pornografiji, no to nije jedini takav sadržaj koji kruži internetom bez pristanka “glavnih glumaca”. Postoje cijele zajednice voajera koje na svojim forumima objavljuju kratke filmove koje su snimili skrivajući kamere u svlačionice, solarije ili zahode. Jedan od “redatelja” je čovjek koji radi kao noćni čuvar te sa krova zgrade snima gošće obižnjeg hotela kada gole hodaju po sobi ili ljubavnike u zanosu. Iako je očito da se radi o povredi privatnosti, zagovaratelji ovog tipa pornografije tvrde da nema nikakve štete jer oni koje snimaju gotovo nikada ne saznaju da ih je netko gledao, te da im snimke stoga ne uništavaju reputaciju niti ih sramote. Vocativ piše više o svijetu voajera.

Monitorova kritičarka Marina Richter pogledala je film Stranger in Paradise koji se natječe na filmskom festivalu Crossing Europe u kategoriji dokumentarni film. Riječ je o provokativnom filmu koji progovara o odnosu EU prema izbjeglicama, a glavnu riječ vodi birokrat koji dočekuje izbjeglice (one koji su preživjeli put u prenatrpanim brodovima) te im za “dobrodošlicu” govori da ne očekuju da će lako naći posao, te da su oni samo trošak. Cijela kritika ovdje.

Posle četiri internacionalno uspešna kratka dokumentarca, holandski reditelj Guido Hendrikx se javlja sa (prvim) dugim metrom Stranger in Paradise koji spaja dokumentarno sa fiktivnim, pristupajući temi takozvane izbegličke krize na originalan i provokativan način. Prodirući u suštinu bića Evropske Unije, on eksponira njen polarizovan stav prema ljudima koji u okviru sve neprobojnijih zidina tvrđave Evropa traže utočište. Hendrikx nema strah od istine što je jasno od njegovog kratkog metra Među nama (2014), baziranog na razgovorima sa tri pedofila u kojima nemilosrdno direktna i dobro vođena pitanja prodiru u svest i savest prestupnika, dok slike koje promiču pred očima gledalaca pokazuju banalne scene iz svakodnevnog života građana. Dubok pečat ostavlja i višestruko nagrađivani devetnaestominutni Escort (2016), film koji je postao trn u oku Holandskom ministarstvu odbrane zbog škakljive teme – obuke pripadnika policijskih snaga za mentalno i fizičko hendlovanje situacija pri deportovanju azilanata u zemlje porekla.

Hendrikx u Strancu u Raju nastavlja kritiku evropske azilantske politike i u prologu izlaže genezu našeg aktuelnog stanja – u petominutnoj blic istoriji čovečanstva kroz koju se smenjuju slike od prvih živih organizama do pojave čoveka, ratobornih rituala i ratovanja, gramzivog planiranja evropskih sila kako da Afriku i Aziju ojade njihovih prirodnih sirovina, reditelj inteligentnim izborom komentara dolazi do uzroka izbegličkog talasa koji se sliva u Evropu – uz izbor arhivskog filmskog materijala i isečaka iz holivudskih klasika. “Pogledajte taj čudesan kleš dvaju grupa iste vrste. Jedna je žrtvovana u borbi za supremacijom. Rađanje nacija. Planeta izrezbarena na parcele…Planiranje trke za dominacijom sa druge strane vode. Trka za limitiranim resursima počinje.”

“Stranac u (sicilijanskom) raju” je holandski učitelj, birokrata JJ (Valentijn Dhaenens) koji u učionici dočekuje tek pristigle izbeglice, držeći im časove o Evropi i onome što ih u njoj očekuje. Dok Holanđanin udobno sleće na sicilijanski aerodrom, izbeglice napuštaju prenatrpan brod sa koga se ukrcavaju u autobus u pravcu izbegličkog kampa. Od samog početka, pozicije moći su jasne. Beli čovek odlučuje. Angažujući profesionalnog glumca za ulogu birokrate, Hendrikx se približava onome što fali u konkretnom, prvom susretu welcome committeja Evropske unije sa azilantima – iskrenosti u namerama.

“Momenat kada im kaže kako stoje stvari” je prvi čin filma u kome JJ od azilanata želi da zna zbog čega su došli u Evropu i šta se nadaju da će u njoj pronaći. Konfrontirajući ih sa pitanjima koja reflektuju populističku retoriku raširenu po evropskom kontinentu i stavljajući se u ulogu nekoga ko ih ledeno zastupa vokalizovanjem mišljenja koja se čuju ne samo u kafanama, već i od strane političara i u medijima, učitelj sa lica svoje malobrojne publike briše nadu i osmehe. Pitanja kojima raspiruje debatu tiču se šansi za nalaženje posla (Znaš li kolika je stopa nezaposlenosti u Evropi?) i ispunjenje snova (Ko će to da plati?), kojima sledi isfrizirana istorija Evrope i objašnjavanje strukture socijalnih država, odnosno finansiranja sistema socijalne zaštite. Finalnu pesnicu u stomak JJ azilantima zadaje prelaskom na kalkulaciju koliko svaki od njih EU košta prvih godinu dana boravka. Njegova poruka je jasna – imigranti nisu dobrodošli u Evropi. Uvlačeći ih u diskusiju čija su regularna tema a da o tome ne znaju dok ne zakorače na Stari kontinent, on im pokazuje ružno lice zvanične Evrope, ne-empatične prema problemima čiji je istorijski uzročnik. Hendrikx u ovom odeljku preuzima argumente prigrljene od desnice i kombinuje ih sa statistikama, na primer onoj o visokoj stopi nezaposlenosti Afrikanaca u EU-u. Ravnodušno, upućuje poruku mladim muškarcima da prestanu da govore kako Evropa mora da im pomogne, zato što “život nije fer”. Reditelj stavlja ogledalo pred lice Evropljana opsednutih svojim blagostanjem, uplašenih od ispruženih ruku.

U drugom aktu, on novoj grupi izbeglica ponovo govori kako stvari stoje, ali ovoga puta saosećajno, maštajući o utopijskoj budućnosti Evrope bez granica. Fotografija utopljenog trogodišnjeg dečaka Alana Kurdija koja je obišla svet, služi mu da počne priču o odgovornosti evropskih političara za smrt hiljada ljudi. Izgovarajući ono što znamo, da EU simulira empatiju, dok se Mediteransko more pretvara u masovnu grobnicu i da je život lutrija čiji loz izvlačimo u majčinoj utrobi, on zakoračuje u prošlost objašnjavajući izvor problema kontinenata ojađenih kolonijalnom eksploatacijom velikih evropskih sila kroz ropski, prinudni rad. “To nije Evropa u kojoj želim da živim”, reći će u jednom trenutku, pokazujući računicu koja direktno pobija strahovanja da smo preplavljeni imigrantima i da je fairness nešto što bi se moralo očekivati od bogate Evrope, nikle na patnji drugih. Otvorene granice bi ojačale svetsku ekonomiju za 70%. JJ to zna, jer kao dokaz ima studiju Harvard sveučilišta.

Onda “kada se JJ pridržavan pravila” je treći čin koji pokazuje proces u kome dolazi do selekcije i eliminacije kandidata u imigracionoj igri za dobijanje boravišne dozvole u Holandiji. Ozbiljna atmosfera se ponovo uvlači u prostoriju pri spoznaji da je lakše premostiti more u ljušturi, nego dobiti zvaničan status azilanta. “Ekonomske izbeglice” su prve koje se eliminišu sa liste, jer siromaštvo nije argument, njima slede oni koji dolaze sa takozvane liste sigurnih zemalja, a potom oni koji nisu znali da azil, prema Dablinskoj konvenciji, moraju tražiti u prvoj zemlji u koju kroče. Sledi serija hladnokrvno preciznih intervjua u kojima se od ispitanika traže najsitniji detalji o poreklu i razlozima dolaska. Rasejanost, zbunjenost i nekoncentrisanost vode samo ka katastrofi. Naposletku u prostoriji ostaju samo tri osobe koje ispunjavaju uslove za boravak u EU.

Fantastična potpora filmu je soundtrack koji stoji kao snažan komentar između svakog pojedinačnog poglavlja – indikativne pesme poput The Fear Theme Kenjia Ena, Expecting to Fly Neila Younga, The Stranger Song Leonarda Cohena i Min Vlaake Land ( Moja Ravna Zemlja) u izvođenju Jacquesa Brela, stapaju se sa rajskim slikama sicilijanskih krajolika direktora fotografije Ema Weemhoffa. (9/10)

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

Čileanski psihodelični trio Föllakzoid održat će 9.6. koncert u zagrebačkom KSET-u gdje će predstaviti svoj psihodelični kraut/space rock (evo npr. Electric). Vođeni improvizacijom, Föllakzoid pjesme nikad ne prestaju mijenjati od koncerta do koncerta. Ulaznice su 55 kuna. Monitor

Current je novi start-up koji roditeljima omogućuje da svojoj djeci daju debitnu karticu Visa, a da pritom kontroliraju količinu novca kojeg djeca troše i na što ga troše. Dakle, na karticu može ići mjesečni džeparac ili jednokratna uplata, a s druge strane roditelji imaju veliku kontrolu oko toga kad će kartica biti poništena i na što će se novci trošiti. Može se npr. blokirati određene skupine prodavača, kao što su barovi i hoteli, ili određene trgovine. Uz aplikaciju ide i aktualno praćenje troškova. Postoji i mogućnost da roditelj propiše određenu nagradu djeci za obavljanje određenih poslova, a djeca mogu i donirati novce ako žele. Usluga trenutno radi samo u SAD-u i košta 5 dolara mjesečno, a u toku su pregovori za širenje… TechCrunch

Najstarija i najuglednija znanstveno-fantastična konvencija u ovom dijelu Europe 39. SFeraKon održat će se u Zagrebu od 12. do 14. svibnja – očekuje se više od tisuću posjetitelja na oko 150 točaka programa na proširenom prostoru zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (ovdje program). Počasni gosti su britanski pisac James Lovegrove, Marvelov crtač Dalibor Talajić i Justyna Anna Barys, uvrštena na Forbesovu listu najtalentiranijih mladih znanstvenika u svijetu, dolaze zatim i fantastičari iz Crne Gore, Slovenci koji se bave spekulativnom fikcijom, Srbi što se bave cosplayom, mađarski geekomani itd. Lider

Predsjednik Hrvatskog informatičkog zbora Kristijan Zimmer na poslovnom sajmu hrvatske IT industrije IT Biz Expo održao je zanimljiv “workshop” (radionicu) HIZ-a na temu: “Razvoj aplikacija po narudžbi – dobra i loša praksa: kako zadržati inovativnost”.

Na workshopu je zamijenjena uloga moderatora i publike, pa je zapravo publika vodila glavnu riječ dok je gospodin Zimmer kao moderator, na „mind mapi“ upisivao slijed događanja kako doći do savršene poslovne aplikacije. Bežični mikrofon smješten u kocku od spužve tijekom radionice je dobacivan publici, pa je tako plava kocka stalno letjela između sudionika „pričaonice“.

Temeljna pitanja su kako napraviti dobar poslovni softver, što je uopće dobar poslovni softver, u kakvim uvjetima nastaje te na što treba paziti pri razvoju.

Publika je na svojim mobitelima, tabletima i prijenosnim računalima putem zabavne web aplikacije na adresi Kahoot.it prvo odgovarala na pitanja koliko su bitne brzina i funkcionalnost aplikacije, koliko na aplikaciju utječu trendovi, tehnološko okruženje i podrška kroz mrežnu infrastrukturu te na kraju sam potencijal tvrtke – ima li tvrtka dovoljna novca i resursa.

Kristijan Zimmer je naglasio da u razvoju aplikacije prvo treba krenuti od tržišta, saznati postoji li tržišna niša za vašu aplikaciju i imate li kompetencije za izradu takve aplikacije. Zimmer savjetuje da se držite standarda i istaknete vidljive razlike nad konkurencijom. Također navodi kako je bitno imati dizajnere, no oni mogu biti i izvan kuće, a zatim u suradnji s klijentima trebate otkriti u kojem smjeru krenuti s razvojem.

„Kristijan Zimmer: Secret sos ili tajni sos u aplikaciji je jako bitan, zbog kojeg će klijent kupiti vašu aplikaciju.”
Na pričaonici je osviješteno kako je uspjeh nekog softvera direktno u vezi s postojanjem vizije njegovog razvoja, a koja se očituje kroz postojanje višegodišnjeg roadmapa.

U digitalnom marketingu dogodila se velika revolucija, uz postojanje marketing alata. Prati se na što korisnik klikne na web stranicama, društvenim mrežama, u newsletter mailu, a s druge strane se nalazi inteligentan softver koji prati vaše klikove i što odabirete pri posjeti.

Na poslovnom sajmu hrvatske IT industrije IT Biz Expo održan je uvodni forum, odnosno panel rasprava na temu Big data – tajne skrivene u podacima koje već imate: kako predvidjeti tko će vidjeti, kliknuti, kupiti, varati ili umrijeti? Sudionici rasprave su bili Biljana Cerin, Ostendo Consulting; Igor Kaluđer, IN2data; Denis Stanarević, HPE i Dejan Vinković.

“Svi živimo u big data svijetu, samo toga nismo svjesni”, izjavio je Denis Stanarević iz HPE-a. “Big data tehnologija nam može pomoći da bolje predvidimo buduća događaja, no da bismo u potpunosti iskoristili njene potencijale, ne samo da moramo proizvesti stručnjake za tu tehnologiju, nego moramo i obrazovati stručnjake iz drugih područja da se koriste tom tehnologijom”.

“Big data revolucija je užasno promijenila stanje u SAD-u, kod nas baš i ne.”, kaže Igor Kaluđer iz IN2data te pritom ističe tri razloga za takvo stanje. Prvi je neinformiranost klijenata. Klijentima prvo treba objasniti kako big data tehnologija funkcionira, a zatim im i podastrijeti reference, što je teško jer je big data relativno nova tehnologija.

Drugi problem s kojim se susreću je loš način upravljanja (postojećim) podacima u firmi. Primjerice, telekomi nisu ništa bolji od prosječnog pružatelja usluga u Hrvatskoj, a na raspolaganju imaju sjajne podatke za analizu. I na kraju, vrlo je dalek put od početka obrade podataka do generiranja određene poslovne vrijednosti.

Međutim, s podacima treba postupati odgovorno, ističe Biljana Cerin iz Ostendo Consultinga: “Odgovornost u postupanju s osobnim podacima. To svi očekujemo i tražimo. Moramo staviti u fokus pojedinca.”

Poslovni sajam hrvatske IT industrije IT Biz Expo koji se održava u Zagrebu u prostorima Kraš Auditoriuma, započeo je zanimljivim prezentacijama tvrtki HRPRO, Epson Hrvatska, Konica Minolta Hrvatska i Mondo Tera. Na temu Upravljanje ljudskim potencijalima u digitalno doba, Jasmina Lukačević nas je upoznala s karakteristikama HRNET sustava koje omogućavaju implementaciju trendova i preporuka digitalnog doba. Tema Document Management donosi prezentaciju tvrtke Mondo Tera, a na temu Document i Print Management Tvrtko Ljubić iz tvrtke EPSON Hrvatska predstavlja inovativna EPSON poslovna rješenja. Vidi.hr

Od ukupno 10,7 milijardi eura iz EU fondova koji su Hrvatskoj dostupni u financijskom razdoblju 2014.-2020. apsorpcija iznosi samo 15,03 posto, izjavila je ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac. Dodaje da je Hrvatska od prošle godine po prvi puta neto primateljica europskih sredstava te nas plaši novim izborima jer da bi zbog toga izgubili 1,7 milijardi eura “zbog dodatnih šest mjeseci u kojima će se ponovno morati složiti situacija oko Vlade i imenovanja, dok se počne normalno funkcionirati”. HRT

Amazon ove godine po prvi puta na sajmu poslova u Zagrebu, zanimljivi su im studenti i alumni FER-a

Jeremy Clarkson, autor popularnih serijala o automobilima doputovao u Hrvatsku – on i njegov tim posjećuju Plitvice i Zadar, na Pagu za snimanje iskoristili prometnicu koja povezuje trajektno pristanište Žigljen i Novalju

17 savjeta psihologa kako odgojiti samopouzdano dijete

Police Konzuma opet su praznije jer dio dobavljača traži plaćanje unaprijed pa posljedično tome padaju prihodi (N1). Ministrica gospodarstva kaže da je potreban novi kredit i to najkasnije do lipnja, a iznosi svoje viđenje da je Agrokor do stečaja dovela uprava predvođena Ivicom Todorićem (RTL). Dobavljači Konzuma imaju ideju da sami spase Konzum pretvaranjem potraživanja u udjele i tako od domaćeg trgovačkog lanca naprave trgovački lanac po uzoru na talijanski Coop (Večernji).

Čileanski psihodelični trio Föllakzoid održat će 9.6. koncert u zagrebačkom KSET-u gdje će predstaviti svoj psihodelični kraut/space rock. Vođeni improvizacijom, Föllakzoid pjesme nikad ne prestaju mijenjati od koncerta do koncerta. Ulaznice su u prodaji u KSET-u i Dirty Old Shopu po cijeni od 55 kuna, a na dan koncerta cijena će im biti 70 kuna.

Organizator o koncertu:
Prva dva albuma nesugestivnih imena ‘Föllakzoid’ i ‘II’ baziraju se na 4/4 motorik bubnjevima te razlivenim zvučnim krajolicima basa, gitarskih odjeka i neraspoznatljivih vokala basista Juan Pabla Rodrigueza koji poput instrumenta doprinose ambijentu šamanskog transa sinestetskog svemirskog rocka na tragu elektronske mantričke repetitivnosti. Na trećem albumu ‘III’ psihodelično putovanje zvukom ne prestaje biti eterično i orijentirano na šamanski kult svemira koji u južnoj Americi korijene vuče još iz drevnih civilizacija. Međutim, najveću promjenu donosi elektronički pristup gradaciji i techno struktura ritma kojeg odbrojava Diego Lorca. Tome je doprinio i njemački producent Uwe Schmidt, poznatiji kao Atom™ koji je uz disciplinu imerzivne repetitivne elektronike u zvuk Föllakzoida unio i Korg syntheve koje su 80-ih koristili nezaobilazni Kraftwerk. Pomoću labela BYM Records kojeg vode uz La Hell Gang potpomogli su čileansku psihodeličnu scenu koja je svijetu donijela The Holydrug Couple, Nueva Costu i The Ganjas.

“Drugi mirovinski stup sada je igračka za casino ekonomiju inozemnih banaka u Hrvatskoj”, kaže sindikalistica Jasna Petrović o vijesti da će svi koji su rođeni 1962. godine ili kasnije imati 27% niže mirovine. Tvrdi ona da nema razloga za paniku jer da je ovdje riječ o preuranjenoj kampanji mirovinaca drugog stupa. Kaže ona da su četiri inozemne banke koje imaju mirovinske obvezne fondove “odlučile iskoristiti priliku sada kada je vlada jako slaba da je marketinški dobar trenutak proširiti paniku i suze koje dovode ljude do toga da su mnogi mladi ljudi veoma zabrinuti”. Objašnjava Petrović da drugi stup nije dio rješenja nego dio problema, a da se “pokazao kao vrlo dobar za one s visokim plaćama i zato je on ukinut u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, dok je u Sloveniji i drugdje to u tijeku”. HRT

11:17 Što je klasik? Danijel Dragojević, HTV3
13:21 Hrvatsko podmorje: Boje život Jadrana, HTV1
13:41 Mladoženja pri ruci (5,7), HTV2
13:48 Nedjeljko Fabrio – Patristika Flumiensia, HTV3
13:53 Bonton: Fotografiranje na putovanju, HTV1
14:43 Društvena mreža: Noćna smjena, HTV1
15:09 Slučajnosti (6,7), HTV3
16:45 Od pola do pola s Michaelom Palinom: Zlokobna sjena (7,9), HTV2
18:06 Bonton: Kako uputiti kritiku, HTV1
20:10 Zvijezde, RTL
20:20 A forum – Mario Lipovšek Battifiaca, HTV3
20:35 LP: Atletico Madrid – Real Madrid, HTV2
20:50 Suvremenici: Ivan Supek, HTV3
21:10 Druga strana, HTV4
22:36 Kineska priča (7,3), HTV3
23:26 Na polinezijskom nebu, HTV1
23:45 Smrt u raju (7,9), RTL
00:05 Jedan dan (7,0), Nova TV
00:18 Istrage gospođice Fisher (7,9), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

U Njemačkoj su u prva tri mjeseca 2017. poslodavci tražili 1,064 milijuna radnika, što je rekord i 9.000 više nego u posljednjem tromjesečju 2016., koje je dosad držalo rekord. Oko 77% svih otvorenih radnih mjesta nalazi se u zapadnoj Njemačkoj, za dvije trećine (64%) od potencijalnog posloprimca traži da ima završen zanat, 16% traži visokoobrazovane radnike, a ostalih 20% od radnika ne očekuje nikakvo posebno obrazovanje. CroExpress

Danas završavaju prohladni svibanjski dani – tijekom dana puhat će uglavnom južni vjetar, a dnevne temperature rast će do 18 stupnjeva. Od sutra dnevne temperature iznad 20 stupnjeva, povremeni lokalni pljuskovi, a u danima vikenda dnevne temperature penjat će se i preko 25 stupnjeva. Crometeo.hr, HRT

Danas još traju Dani otvorenih vrata HAZU za kojih je otvorena palača HAZU i njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima i Zadru. Bit će organizirano 133 raznovrsne prezentacije, izložbe, promocije, predavanja, radionice i koncerta. U Zagrebu se u atriju palače HAZU-a može razgledati Bašćansku ploču, kamen s Mjeseca, akademik Vladimir Paar pričat će o skrivenim genomskim korelacijama čovjek–neandertalac–čimpanza itd. Ovdje raspored po gradovima. HRT

Vrijednost Applea došla je do 800 milijardi dolara, što je prvi puta u povijesti da neka tvrtka toliko vrijedi. Tržišna kapitalizacija Applea prije samo dvije godine bila je 700 milijardi dolara, samo ove godine dionice proizvođača iPhonea porasle su 30%, od studenog prošle godine 50% pa će do kraja ove godine, ako se tako nastavi, vrijednost Applea dosegnuti bilijun dolara. Ono što je možda najfascinantnije ovdje je da se rast Applea bazira na vrlo malom broju proizvoda. Reuters

Američki predsjednik Donald Trump smijenio s položaja direktora FBI-ja Jamesa Comeyja jer je krivo informirao javnost o nekim pojedinostima o vođenju istrage elektroničke pošte Hillary Clinton. Demokrate traže imenovanje posebnoga tužitelja za istragu ruskoga uplitanja u izbore, jer sumnjaju da je iznenadna smjena Comeyja s položaja pokušaj prikrivanja istine. Ovdje detalji njegove karijere. The Atlantic

U Zagvozdu se najesen otvara prva u Hrvatskoj poliklinika – ispostava jednog Kliničkog bolničkog centra, splitskog, pa osamdesetak tisuća stanovnika Dalmatinske zagore više neće morati u Split zbog specijalističkog pregleda, nego se specijalisti dolaziti k njima. Ispostava je financirana novcem iz EU-a, ukupno košta pet milijuna kuna, dok se samo na putne naloge za put u Split trošilo godišnje 15 milijuna kuna. Splitski Klinički bolnički centar druga je po veličini bolnica u Hrvatskoj, ujedno najopterećenija jer pruža zdravstvene usluge za 460 tisuća stanovnika Splitsko-dalmatinske županije. HRT

Već tjednima u Venezueli traju prosvjedi koji se održavaju gotovo svaki dan i na kojima su sudjelovale stotine tisuća ljudi, no simbolički jaki događaj koji bi se mogao pokazati kao trenutak preokreta dogodio se u gradu Villa del Rosario gdje su prosvjednici, okupljeni na demonstracijama koje su započeli učenici u školskim uniformama, prvo zapalili pa srušili kip Huga Chaveza, snimka čega je postala viralna, a slične stvari se počele događati drugdje u Venezueli. Prosvjedi u Venezueli počeli su zbog ekonomskog kaosa i manjka hrane u državi, kao i namjere predsjednika Nicolása Madura da promijeni ustav. Guardian

Trojica gimnazijalaca iz Metkovića osvojili su drugo mjesto na natječaju Ideja godine sajta Srednja.hr svojom inovacijom pametnog ležećeg policajca koji je podignut ako vozilo dolazi brzinom iznad dopuštene, ali se spušta ako vozilo dolazi propisanom brzinom. Sustav radi tako da radar smješten u blizini bilježi brzinu vozila koje mu prilazi i šalje informaciju hoće li ga spustiti pri prelasku vozila ili će ostati blokiran odnosno normalan ležeći policajac. Sustav bi komunicirao s npr. vozilima hitnih službi kojima bi omogućavao neometan prolaz (ovdje video prezentacija). Pobjednik Ideje godine je automatiziran, prijenosni i efikasni sustav uzgoja hrane u brodskom kontejneru (ovdje prezentacija).

“Rat od inače pristojnih ljudi radi ubojice. Svi ratovi, i od svih pristojnih ljudi” – kaže u intervjuu CBS-u Ben Ferencz (96), posljednji živući tužitelj iz Nürnberga gdje je nakon Drugog svjetskog ratu suđeno dvadeset i dvojici SS-ovaca krivima za ubojstva milijun ljudi u istočnoj Europi (nirnberški procesi, Wikipedia). “Ti ljudi nikad ne bi bili ubojice da nije bilo rata. Ti su ljudi znali citirati Goethea, voljeli su Wagnera, bili su pristojni”, kaže on o nacistima koje je tužio. Optimističan i veseo čičica ovako definirati svoju životnu filozofiju: “Ako je naivno željeti mir umjesto rata, nek kažu da sam naivan. Jer ja želim mir umjesto rata”.

Mozart je jednom napisao da se muškarac i žena u trenucima orgazma uzdižu do božanstvenosti. G-Sense vas vodi bliže tom jedinstvenom intenzitetu bliskosti sa voljenom osobom te potiče u vama strast i osjetljivost na svaki njegov dodir. Otkrijte novu ekstazu uz G-Sense, prirodni preparat za žene, koji je od sada dostupan u svim boljim ljekarnama ili na www.g-sense.hr uz brzu i diskretnu dostavu. Pogledajte nedavno objavljenu televizijsku reportažu o G-Sensu