O hororu Raw (Grave) francuske redateljice Julije Ducournau čitam i iščekujem ga još od prošlogodišnjeg Cannes film festivala gdje je premijerno prikazan i gdje se počeo širiti silni hype o njemu prvenstveno zbog toga što se bavi intrigantnom temom – kanibalizmom. Film je toliko krvav da publika pada u nesvijest, ali istovremeno totalno seksi, govorilo se. Dovoljno da zagolica maštu.

Priča započinje odlaskom Justine (Garance Marillier) na Veterinarski fakultet, isti koji su pohađali njeni roditelji, a odmah na početku doznajemo da cijela obitelj iz uvjerenja ne jede meso. Kako je prikladno da naša heroina nosi ime koje je svojoj mučenici nadjenuo Markiz de Sade u Justine ili nesreće vrline, jer po dolasku na faks ona će trpiti sadizam sa svih strana – od starije sestre Alexije (Ella Rumpf), od zahtjevnih profesora, te od starijih kolega koji brucoše podvrgavaju neugodnim inicijacijskim ritualima: bude ih usred noći, bacaju njihove stvari kroz prozor i gone ih kao stoku hodnicima, polijevaju ih crvenom bojom (ili je to krv, tko bi znao), tjeraju da nose pelene, a tko preživi sve to mora pojesti sirovu zečju jetru. Upravo taj trenutak bit će presudan za Justine koja u početku pruža slabašan otpor i tvrdi da je vegetarijanka, no kad pod pritiskom popusti i konačno okusi ono zabranjeno – meso, u njoj se bude apetiti koje više neće moći kontrolirati.

Redateljica se očito poigrava različitim tabu temama u ovom filmu, makar ona to opovrgava u gotovo svakom intervjuu koji daje, govoreći kako joj nije bio cilj provocirati vegetarijance niti šokirati publiku. Tvrdi čak da Raw uopće nije horor već da kanibalizam predstavlja opsesiju izgledom i tijelom, govori o smrtnosti. Također je to i film o sestrinstvu, izrastanju djevojke u ženu, društvenim i seksualnim stigmama…

Čini se da sve ima neko skriveno značenje, ali i ne mora imati, sve je podložno različitim interpretacijama, ovisno o tome koji detalj gledatelju bude zanimljiv i kako ga ponese inspiracija. Ukratko, sve same zanimljive teme kojih se tek dotaknula, pladanj pun slastica koje je u žurbi jedva okusila i jedan veliki kaos u glavi koji se prelio i u scenarij, a sve zapakirano u vizualno atraktivan omot. Zapravo je to dosta mudra taktika.

No moram priznati da film nije zasitio moje apetite, osjećam se kao da mi je obećan sočan komad mesa, a dobila sam tek krasno aranžiran tanjur sa svega par zalogaja. Možda sam zbog tolikog čekanja imala prevelika očekivanja pa sam tim više razočarana, dobila sam prst, a ja bih cijelu ruku 😉 (oni koji pogledaju film shvatit će šalu). Ipak, treba imati na umu da je ovo tek prvi samostalni film Ducournauove, a s obzirom da se odlučila predstaviti na ovako provokativan način vjerujem da u uvrnutom umu ove lude žene ima još dobrih ideja i da se u budućnosti od nje mogu očekivati velike stvari. Ja ću je čekati.

Za to vrijeme moram vama gladnim filmskim kanibalima preporučiti jednu drugu francusku redateljicu, također ludu ženu, ona se zove Claire Denis i njen film Trouble Every Day, koji je bio u Cannesu 2001. godine, bavi se istom tematikom, glađu za ljudskim mesom, ali je nešto zreliji i mnogo, mnogo više erotičan nego Raw. Njeni kanibali istovremeno žude za hranom i za seksom, te su dvije potrebe kod njih nerazdvojive. Otkrit ću samo jednu upečatljivu sliku iz filma – Vincent Gallo jede svoju žrtvu tijekom oralnog seksa (eat je, kao što znate, zanimljiva riječ dvostrukog značenja). On je naime u Pariz odveo svoju novopečenu suprugu na medeni mjesec, no ne može s njom voditi ljubav jer se boji da je ne pojede, pa umjesto nje zgrabi mladu francusku sobaricu.

Nastavimo se igrati riječima: Ljubav se konzumira. Ljubav je nezasitna. Gladni ljubavi. Bon Appetit! 😉

Samsung je predstavio prototip savitljivog ekrana veličine 9,1 inča koji se može savinuti 12 milimetara u konkavni i konveksni položaj, odnosno ekran se može udubiti ili ispupčiti. Kažu iz Samsunga da je ovaj OLED ekran baziran na tehnologiji nisko-temperaturnog polikristalnog silikona (LTPS) koji omogućuje izobličavanje piksela pri rastezanju. Ovakav ekran mogao bi biti dobar za gledanje filmova, čitanje e-knjiga ili u slučajevima mnoštva ljudi oko osobe koja drži uređaj s rastezljivim ekranom. Kod video-igrica moglo bi ga se iskoristiti za iskakanje određenih elemenata. Riječ jest o prototipu, ali može se očekivati plasiranje u široku primjenu. The Verge

Amerikanci su pomalo počeli prodavati svoje osobne automobile i za transport biraju aplikacije poput Ubera i Lyfta – blizu četvrtine Amerikanaca prodalo je svoj auto u posljednjih godinu dana, a 9 posto njih nije kupilo novi auto nego navodi ove dvije aplikacije kao svoj primarni oblik putovanja. Otprilike jednak broj ljudi navodi da će u idućih 12 mjeseci napraviti isto to – prodati auto i prijeći na aplikacije. Dodatnih 9% ljudi navodi da putuju javnim prijevozom ili biciklom. Reuters

Prije točno deset godina pokrenut je pornografski video-servis PornHub, a u tom desetljeću daleko najtraženiji pojam na ovom sajtu bio je “lesbian”. Slijede “MILF”, “amateur” i “teen” (što je zapravo 18+). Što se tiče videa koje ljudi sami uploadaju najviše je onih iz kategorije “amateur” (2,2 milijuna videa), slijedi “gay” (1,8 milijuna) pa “blowjob” (1,3). Najgledanije porno zvijezde u ovih 10 godina bile su Lisa Ann, Riley Reid i Madison Ivy. PornHub ima danas 75 milijuna gledatelja dnevno. Forbes, Pornhub

Rezanje američke strane pomoći Africi moglo bi ovaj kontinent pretvoriti u “regrutni centar za teroriste”, rekao je šef Afričke razvojne banke Akinwumi Adesina (ARB je tamošnja varijanta Svjetske banke). Kaže on da gotovina iz Washingtona igra vitalnu ulogu u stvaranju poslova u ruralnim dijelovima Afrike, gdje bi se mladi ljudi, ako pomoć izostane, suočeni s nezaposlenošću i siromaštvom mogli okrenuti ekstremizmu. Afrika je najveća primateljima američke strane pomoći – 2015. godine 47 država sub-saharske Afrike primilo je 8 milijardi dolara pomoći, što je potrošeno na sigurnost te na borbu protiv bolesti i gladi. Newsweek

Instagram omogućio dijeljenje linkova u direktnim porukama

Šest ključnih faktora pokreću promjene radne okoline: uspon pametnih strojeva i sistema, nova medijska ekologija, ekstremna dugotrajnost, računalni svijet, superstrukturne organizacije i globalno povezani svijet. U takvom okruženju, sljedećih 10 radnih vještina bit će iznimno traženo: razumijevanje stvari, socijalna inteligencija, novo i adaptivno razmišljanje, među-kulturološke vještine, formuliranje problema i nuđenja rješenja, pismenost u novim medijima, trans-disciplinarnost, dizajnersko razmišljanje, upravljanje kognitivnim tovarom, virtualna suradnja. The Mission

Vlada je danas usvojila uredbu kojom lokalna samouprava odvoz otpada mora naplaćivati po količini, a uvela je i poticajnu naknadu za odvojeno skupljanje otpada (100 kuna po toni). Hrvatska do 2020. mora odvajati 50% komunalnog otpada – trenutno u prosjeku odvajamo 24%; o ovom programu ovisi 475 milijuna eura iz europskih fondova. Zelena akcija i koalicija Zero Waste Hrvatska osuđuje vladinu odluku jer vraća Hrvatsku na zastarjeli koncept regionalnih centara za velike količine smeća na štetnim lokacijama i zato što potiče spaljivanje. Poslovni, Novi list

200 kuna za seminarski rad od 15 stranica – cijena je koja se nudi preko Facebooka i Njuškala za pisanje seminarskih za druge, a studentski časopis Global piše o raširenosti ove pojave među studentima. Nekoliko diplomiranih ekonomista osnovalo je čak i tvrtku, Virtus Intellecta, koja nudi uslugu profesionalnog pisanja seminarskih, diplomskih radova i disertacija, a kod njih jedan Akademski paket od dva seminarska rada na godinu od deset stranica s tri reference po stranici iznosi 999 kuna. Monitor

Monitorova dopisnica s filmskog festivala u Cannesu Marina Richter javlja se s osvrtima na upravo prikazane filmove. Među njima su The Meyerowitz Stories s Adamom Sandlerom, Benom Stillerom, Dustinom Hoffmanom i Emmom Thompson u glavnim ulogama, a govori o artističkoj obitelji i taštini njenih članova. “Ima nekoliko odličnih komičnih scena koje podvlače srž porodičnih nesuglasica i problema, dijaloški dobro obrađenih, potpuno u tradiciji klasičnih njujorških komedija”, piše naša kritičarka na terenu. Monitor

Splitski vrtići počeli su strogo provoditi odluku da se ne prima djecu koja nisu uredno cijepljena pa je 95 mališana odbijeno na prijavama za upis u vrtić jer nisu cijepljeni, a nemaju medicinsko opravdanje za izbjegavanje cijepljenja. HRT

Mandžukić produžio ugovor s Juventusom do lipnja 2020. godine, plaća mu narasla s 3,5 na 5 milijuna eura godišnje

Esej: Filozofija stripa, a sad i filma ‘Ghost in the Shell’

Foto: Uf, što je lijepo – crkva sv. Tomaža (iliti sv. Tome) kod Škofje Loke

Norman Lear: Kum humoristične televizije – producent ‘All in the Family’ i ‘The Jeffersons’ star je 94 godine i još radi…

He-he-he: Krdo konja u kasu na autocesti, negdje u Mađarskoj, u daljini se čuje policijska sirena, čini se da ih love…

Kako se NATO financira i tko plaća što

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kojeg predlažu Republikanci 23 milijuna Amerikanaca će ostati bez zdravstvenog

Na potezu od Dubrovnika do Zadra 16 je plaža s plavim zastavama, od čega u Splitsko-dalmatinskoj županiji pet plaža, jednako toliko ima i – Grad Zagreb! Istra zauzima tek šestinu površine ostatka Jadrana a ima – 47 plavih zastava (ovdje popis svih plaža s plavom zastavom u RH). “Koncesionari plaža i gradovi neće da rade i ulažu, oni bi najradije da gost pošalje novce i da uopće ne dolazi. A za plavu zastavu treba platiti spasioce, članarinu, kontrolirati kvalitetu vode svako 15 dana”, kaže dr. Ante Kutle iz udruge Lijepa naša. Slobodna

Foto računa: Kava na Stradunu 18 kuna, tko hoće jeftinije – "nek ode u koju uličicu sa strane"

Širenje samovozećih električnih automobila dovest će do pada potražnje za naftom zbog čega će cijena nafte pasti na 25 dolara po barelu, što će dovesti do pada političkog i financijskog kapitala proizvođača nafte. Preslagivanje moći na globalnoj razini dogodit će se u idućih 10 godina kad će cijena nafte pasti na spomenutih 25 dolara pa će vađenje nafte s velikih dubina ili iz pijeska biti napušteno, kao i rafinerije i naftovodi povezani s njima, što će promijeniti geopolitiku, prognozira Tony Seba, ekonomist i professor sa Stanforda, za CNBC.

Foto-knjiga: Jugoslavija – zemlja izbrisana s mape

Administracija Donalda Trumpa najavila je da će uravnotežiti američki proračun tako što su predvidjeli 2 bilijuna dolara rasta u poreznim prihodima kroz ekonomski rat. Ali, isti ti ljudi predvidjeli su smanjenje poreza pa ispada da bi smanjeni porezni prihodi trebali platiti smanjenje poreza, tako da je ovih 2 bilijuna greška dvostrukog računanja, piše New York Magazine. Ne treba posebno spominjati koliko je nategnuta teorija da će drastično smanjenje poreza drastično povećati rast.

‘The Meyerowitz Stories’ – plejada jakih glumaca

‘The Meyerowitz Stories’ Noah Baumbacha (glavni takmičarski program) ima neke od najjačih glumačkih veličina u svojim redovima što mu ne pomaže da se uzdigne u visine dobrog filma. Dramedija o porodici čiji je centar univerzuma egom obuzet otac, nekada poznati njujorški vajar Harold (Dustin Hoffman) je gledljiv film, ali ništa više od toga. Storija počinje dolaskom Haroldovog sina Dannyja (Adam Sandler) i njegove ćerke Elize (Grace van Patten) u porodičnu kuću posle više godina, u haotičnu atmosferu kojom diriguje stalno pijana maćeha Maureen (Emma Thompson). Danny se bori za očevo priznanje, ali je stalno u senci svoga uspešnog polu-brata Matthewa (Ben Stiller) koji je takođe u New Yorku povodom projekta koji pokušava da završi. Baš kao i mlađa sestra Jean (Elizabeth Marvel), Danny ne može da se odupre mušicama patrijarha koji ne propušta da ga podseća na lične neuspehe. Danny je pred razvodom i bez ikakvih prihoda sem sitne zarade od držanja privatnih časova klavira i umesto podrške koju očekuje da nađe u kući u kojoj je proveo par godina kao mladić, stavlja mu se do znanja da mu je akomodacija samo privremena. Danny ipak grčevito pokušava da se približi ocu mučenom ljubomorom zbog uspešne karijere svoga nekadašnjen najboljeg prijatelja i očiglednim padanjem u zaborav sopstvene umetnosti. Deca počinju da planiraju kako da mu preko poznanstva sa jednom galeristkinjom organizuje izložbu. Ovo nije lak posao, kako će se ispostaviti, jer Harold ima svoje predstave o tome gde je njegovo mesto u panteonu umetnosti i postaje sve nepodnošljiviji.

‘The Meyerowitz Stories’ ima nekoliko odličnih komičnih scena koje podvlače srž porodičnih nesuglasica i problema, dijaloški dobro obrađenih, potpuno u tradiciji klasičnih njujorških komedija, koje ipak ne ostaju dugo u sećanju. Film je kombinacija svega već viđenog (čak je i muzika „u rukama“ Randyja Newmana) i pokušaj da se razbije na sekvence koje bi ga približile naslovu – kroz pripovedanje epizoda iz prošlosti – je banalna intervencija.

Publika nije propustila da izviždi pojavljivanje Netflixovog loga u uvodnoj špici, što čini svakog puta kada je neki od filmova na festivalu produciran od strane ove čuvene američke kompanije, a ima ih iznenađujuće puno. 4/10 (zbog kastinga koji mu daje bod više)

Režija/scenarij: Noah Baumbach
Uloge: Adam Sandler, Ben Stiller, Dustin Hoffman, Emma Thompson, Elizabeth Marvel, Grace Van Patten, Candice Bergen, Adam Driver, Judd Hirsch, Rebecca Miller, Matthew Shear

‘Walking Past The Future’ – kako mladi kuckaju SMS-ove

Da je kratak dokumentarni film sa temom “Kako mladi Kinezi kuckaju sms poruke“ ‘Walking Past The Future’ Ruijuna Lija (Un Certain Regard) bi imao smisla. Sporovoznost u azijatskim filmovima najčešće nije mana, no prednost, zbog vrlo specifične kinematografske tradicije, ali u slučaju poslednjeg filma Ruijuna Lija, svaki minut se bolno oseća. Razbijajući dosadašnji običaj da svoje priče smešta u zabačene delove Kine, Li se u svome petom dugometražnom filmu okreće teškoćama imigranata da se snađu na radnom tržištu u Shenzhenu i u fokus stavlja mladu devojku Yaoting (Yang Zishan) koja radom u fabrici pokušava da zaradi dovoljno novca da bi svojim roditeljima kupila stan. Ona je jedina koja je sposobna da radi, sa ocem koji je preživeo operaciju srca i koji zbog sve više zdravstenih problema nije kandidat za nekvalifikovane fizičke poslove koje jedino zna da obavlja. Porodica kratkotrajno pokušava da se vrati u očevo mesto porekla na severu zemlje, ali se suočava sa još težim okolnostima zbog kojih je jedina opcija Yaotingin povratak u grad u potrazi za novim izvorom zarade. Svaki korak radnje je ispraćen besomučnim tipkanjem po mobilnim telefonima nekoliko mladih ljudi, bespotrebno dugim i besmislenim, bez konekcije sa tokom radnje, u neambicioznom pokušaju uvođenja ljubavne priče koja se niujednom trenutku ne razmahuje.

Prava je šteta što se Li nije skoncentrisao na suštinu ekonomskih poteškoća i na bolji prikaz stanja u propadanju čitavih velikih industrijskih oblasti koje je tek ovlašno dodirnuo, ne prezentujući ništa konkretno što bi moglo da dočara sliku problema migrirajućih radnika. Svega par detalja – kao na primer uslovi pod kojima radnice žive, stešnjene u minijaturnim sobama sa krevetima na sprat ili očajne bezbednosne mere u nekim od fabrika i dve scene u kojima se pokazuju lice i naličje kineskih menadžera, daju bledunjavu sliku tamošnje radničke situacije. Veliki promašaj je i nedorečena epizoda o testiranju lekova na ljudima koji žele da zarade brze pare, kada Yaoting, videvši da ne može da dođe do svog cilja o polaganju kapare za stan radom u fabrici koja se zatvara zbog renoviranja, odlučuje da se upusti u tako riskantan „posao“.
‘Walking Past The Future’ je jedini kineski film u ovogodišnjoj kanskoj selekciji i jedan od najslabijih koji su se našli na programu. 1/10

Režija/scenarij/montaža: Li Ruijun
Uloge: Yan Zishan, Yin Fang

‘Nakon rata’ – hajka na bivše militante

O aboliciji zakona o pomilovanju nekadašnjih pripadnika radikalne italijanske levice u Francuskoj koji su se asimilirali u društvo, o njenom uticaju na proteste 2000-ih i posledicama koje njihove delatnosti imaju na čitave porodice, govori film ‘After the War’ Annarite Zambrano (Un Certain Regard). Godina je 2002. i u Francuskoj se diskutuje o takozvanoj doktrini Mitterand iz 1985. koja militantnoj levici omogućava da ostane u zemlji. Povod za to je atentat na univerzitetskog profesora Marca Biagia u Bologni, ekonomskog savetnika zaduženog za modernizaciju zakona o radu, što je i početak Zambraninog filma. Italijanska vlada vrši pritisak na francusku da poništi zakon i hajka na pripadnike nekadašnje militantne jedinice počinje.

Pedesetogodišnji Marco (Giuseppe Battiston) je jedan od njih i njegovo lice osviće, zajedno sa trojicom nekadašnjih su-gerilaca na naslovnim stranicama francuskih dnevnih listova. Razlog za to je što su počinioci atentata preuzeli ime njegove jedinice i Marco je optužen da je organizovao napad. U strahu od izručenja italijanskoj pravdi, on kreće u bekstvo zajedno sa svojom šenaestogodišnjom ćerkom Violom (Charlotte Cétaire) koja je se nalazi u bezizlaznoj situaciji – svega godinu dana udaljena od mature, ona je otrgnuta iz svoje škole u Parizu i u bekstvu zbog nečega za šta nije kriva.

Čitava porodica u rodnoj Italiji je preko noći suočena sa teškim posledicama podizanja Marcove optužnic. Majka (Elisabetta Piccolomini), profesorka klavira koja je već izgubila mlađeg sina dvadeset godina ranije – on je takođe pripadao istoj militantnoj jedinici – je na meti medija, policije i besne rulje i biva prinuđena da se preseli kod svoje ćerke Anne (Barbora Bobulova), profesorke italijanske književnosti na bolonjskom univerzitetu, koja biva povučena sa radnog mesta zbog protesta roditelja.

Dok se kriju negde u francuskoj provinciji, odnos Marca i njegove ćerke potaje sve teži i pretvara se u pakao čim Viola saznaje da je plan bekstvo u Nikaragvu. Zatečena u nedođiji, ona pokušava da svoj tinejdžerski život nastavi poznanstvom sa mladićem iz kraja, što Marca čini paranoidnim i on čini sve da spreči Violin kontakt sa okolinom. Tragičan kraj je ustvari početak normalnosti za čitavu famliju.

‘After the War’ nije ni politički triler, ni akcioni film i ne ulazi dovoljno u veoma interesantna događanja koja su obeležila modernu istoriju Italije da bi postao relevantan za priču oko Mitterandove doktrine. Način na koji je film izveden, uz muziku Gregoira Hatzela i način na koji laurent Brunet vodi kameru, imaju efekat televizijskog filma. 3/10

Režija: Annarita Zambrano
Scenarij: Annarita Zambrano & Delphine Agut
Uloge: Giuseppe Battiston, Barbora Bobulova, Charlotte Cetaire, Fabrizio Ferracane, Elisabetta Piccolomini, Marilyne Canto, Jean-Marc Barr

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

Bolonjski sustav donio je studentima nove obveze, a jedna od njih je i redovno pisanje seminara. S jedne strane su oni koji za pisanje seminara ili nemaju dovoljno vremena ili su lijeni, a s druge strane cvate biznis svima onima koji nude usluge pisanja seminara i završnih radova za novac te se sve češće oglašavaju preko stranica kao što su Njuškalo.hr ili Facebook. Oni izrađuju vlastite profile za tu svrhu ili ih preporučuju prijatelji i ljudi koji su bili zadovoljni uslugom.

Za 15 stranica 200 kuna

Studentica Filozofskog fakulteta, Anamarija, kaže da je nekoliko puta platila za seminar u nedostatku vremena zbog ispita, ali ih, priznaje, nije imala ni volje pisati. “U jednu ruku plaćanje seminara je dobro pogotovo ako netko nema vremena, na primjer, zbog posla, ali s druge je strane loše zato što je neodgovorno i student ne nauči više o tom određenom gradivu koje je ipak korisno za struku”, smatra ona. Dodala je i da je za seminar najviše platila otprilike 200 kuna za 15 stranica.

Oni studenti koji se odluče za plaćanje seminara trebaju također znati da bi mogli ostati bez novca koji su možda mukotrpno zaradili. Studentica Monika nam je ispričala kako je jednom zamalo bila prevarena. “Bila sam u stisci s vremenom i prvi put sam odlučila platiti za seminar. Netko je stavio oglas na grupi na Facebooku ‘Tražim/nudim studentski posao’ da pišu seminare i da su iskusni”, ispričala nam je Monika dodavši kako se javila u očaju iako je bila sumnjičava.

“Osoba kojoj sam se javila me požurivala i očekivala da uplatim novac za sat vremena preko Tiska pa sam odustala, a poslije sam vidjela kako je netko upozorio da se radi o prevarantu”, rekla je Monika.

Potražnja je ipak očigledno velika. Naplaćuje se po karticama teksta, broju stranica ili prema dogovoru. Studenti koji traže takvu vrstu usluge uglavnom se opravdavaju nedostatkom vremena ili seminare jednostavno ne smatraju toliko važnim faktorom za fakultetsko obrazovanje.

Međutim, istina je kako su neki studenti preopterećeni obvezama, pogotovo oni koji uz fakultet i rade za opstanak ili za džeparac, a poslodavci nemaju uvijek razumijevanja. Pisanje seminara zahtijeva mnogo vremena, ali treba uzeti u obzir i to da je danas uz pomoć interneta mnogo lakše pronaći materijal i literaturu nego što je to bilo prije dvadeset godina. Dokaz da problem s pisanjem akademskih radova ide i izvan Lijepe Naše, pokazuje činjenica da Ministarstvo obrazovanja u Velikoj Britaniji razmatra sve strože mjere za plagiranje – kao što je upisivanje u kriminalni dosje.

‘Usluge’ u paketu

Pa opet, čini se da nikakve sankcije za pisanje bilo kakvih radova većinu u našoj zemlji ne zabrinjavaju. Zanimljivo je da je osnovana i “tvrtka” Virtus Intellecta koja, među ostalim, nudi uslugu profesionalnog pisanja seminarskih, diplomskih radova i disertacija, a pokrenulo ju je nekoliko diplomiranih ekonomista.

Sudeći prema njihovoj internetskoj stranici oni su online urednički servis, a klijenti su im vlasnici malih i srednjih poduzeća, ljudi koji poboljšavaju životopis te studenti.

Na stranici je dostupan i cjenik usluga pa tako jedan Akademski paket od dva seminarska rada na godinu od deset stranica s tri reference po stranici iznosi 999 kuna.

Slučajevi su za sankcije, ali su teško dokazivi

Na Grafičkom fakultetu u Zagrebu još nisu imali zabilježen slučaj kupnje seminara. No ako se to dogodi, student bi bio sankcioniran u skladu s pravilnicima i normama koje propisuje Sveučilište u Zagrebu. “Pravilnik o stegovnoj odgovornosti koji je na snazi na Grafičkom fakultetu definira taj čin kao teži prijestup te bi bio prijavljen Stegovnom povjerenstvu”, objasnio nam je Miroslav Mikota, prodekan za nastavu.

Prodekanica za nastavu i studente Fakulteta političkih znanosti Marta Zorko izdvojila je slučaj dvoje Erasmus studenata, no kako se radilo o navodnim tvrdnjama nije bilo osnove za pokretanje postupka. Na stegovnom postupku završilo je dvoje studenata, ali za prepisivanje na ispitu i plagiranje dijela seminara. Zorko je istaknula kako je “teško provesti bilo kakvu proceduru bez dokaza, odnosno seminar mora stvarno biti kupljen uz dokaz o kupnji i predan profesoru”. Zbog tih teškoća ovakav način akademskog nepoštenja još nije zabilježen ni sankcioniran na FPZG-u.

Vrhovni tajvanski sud donio je jučer odluku prema kojoj brak ne smije biti ograničen na muškarca i ženu, što ovaj dalekoistočni otok čini prvom državom u Aziji koja dopušta istospolni brak. Skup 14 vrhovnih sudaca presudio je da definicija braka kao zajednice muškarca i žene krši ustavno prava jednake zaštite. Naredili su promjenu zakona u roku dvije godine, a ako do toga ne dođe odlučili su da će istospolni brakovi svejedno biti dopušteni. Tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen rekao je kako ova odluka suda “nije o pobjedi ili porazu… Bez obzira da vaš stav o braku, ovo je trenutak u kojem jedni druge vidimo kao braće i sestre”. Straits Times

560 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurano je za energetsku obnovu višestambenih zgrada, za 600 projekata, čija će obnova sve skupa biti u vrijednosti 940 milijuna kuna. Za energetsku obnovu vrtića, škola, fakulteta i domova osigurano je 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava, za sve skupa 223 projekta, a obnova će biti u sveukupnoj vrijednosti 781 milijun kuna. Svi projekti bit će sufinancirani iz EU fondova, otvorit će se preko tisuću gradilišta, što je oko 1,7 milijardi kuna ukupnih investicija, pri čemu projekti moraju biti završeni u narednih 18 mjeseci. Monitor

https://www.youtube.com/watch?v=22ys5FmgmLA
Film Crvenkapica Redux Danijela Žeželja jedan je od filmova koji su ušli u program 26. Dana hrvatskog filma. Festival se održava od 16. do 20. lipnja u Zagrebu u kinu Tuškanac, na Ljetnoj pozornici Tuškanac, u Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka te ADU.

CMS: Zakon o strancima kažnjava pomaganje

Alokacije sredstava u okviru poziva “Energetska obnova višestambenih zgrada“ povećana je sa 152 milijuna kuna na 560 milijuna kuna bespovratnih sredstava, izvijestili su nadležni ministri. Ukupno je zaprimljeno 649 prijava, od čega kriterije prihvatljivosti zadovoljava 596 prijava što dovodi do ukupne investicije u vrijednosti 940 milijuna kuna

Svrha ovog Poziva je provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje kroz integrirani pristup.

348 milijuna kuna bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada

Nadalje, u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga “Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja” osigurano 152 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, no zbog velikog broja prijava koje su zadovoljile kriterije prihvatljivosti traženo je i odobreno od strane Upravljačkog tijela povećanje alokacije u ukupnom iznosu od 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Radi se o 234 prijave od kojih kriterije prihvatljivosti zadovoljava 223 prijava, iznos ukupne investicije 781 milijun kuna od kojih je 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

1,7 milijardi kuna investicija u idućih 18 mjeseci

Svi prijavljeni projekti za energetsku obnovu višestambenih zgrada i javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, a koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti bit će sufinancirani iz EU fondova. Ovim novcima otvorit će se preko tisuću gradilišta, što je oko 1,7 milijardi kuna ukupnih investicija, pri čemu projekti moraju biti završeni u narednih 18 mjeseci.

Za javne ustanove koje se bave odgojem i obrazovanjem odnosno vrtiće, osnovne i srednje škole, učeničke domove i fakultete sufinancirat će se 223 projekta, odnosno 61 vrtić, 4 fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jedna školska dvorana i dva učenička doma.

Obnova Firula, Lepoglave, Poljuda, Zarazne…

Vlada RH prošli je tjedan donijela Odluku o produžetku financiranja provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015. godine koju je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Riječ je o korištenju nacionalnih sredstava za projekte koji su već ugovoreni. Radi se o KBC Firule – Split, Kaznionica Lepoglava, Sveučilište Sjever-Varaždin, Zatvorska bolnica u Zagrebu, Zgrada državnog zavoda za mjeriteljstvo, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, Opća bolnica Varaždin, Športski centar bazeni Poljud, KB Merkur, Policijska akademija Zagreb, Opća bolnica Šibensko-Kninske Županije, čijim će se završetkom obnove ostvariti uštede od ukupno 30 milijuna kuna godišnje i 51 milijun kWh godišnje.

Od 16. do 20. lipnja u kinu Tuškanac, na Ljetnoj pozornici Tuškanac, u Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka i na Akademiji dramske umjetnosti – Frankopanska 22 održat će se 26. Dani hrvatskog filma.

Iz programa animiranih filmova ističe se Ježeva kućica Eve Cvijanović i Noćne ptice Špele Čadež, te Crvenkapica Redux Danijela Žeželja i Stranac u mojoj glavi Petre Balekić.

U igranom natjecateljskom programu su Zviri Miroslava Sikavice, Mliječni zub Saše Bana, Kako je Iva otišla 16. rujna 2016. Tomislava Šobana, filmovi 13+, Opet i Žene žene žene Nikice Zdunić, te Tanja Jasne Nanut.

U konkurenciju dokumentarnog filma uvršteni su, između ostalih, Oni samo dolaze i odlaze Borisa Poljaka, Gazda i Fimi za početnike Daria Juričana. Kika Mirne Zgrabljić prati mladu striptizetu u radnom posjetu Novom Marofu, Sanja Bistričić u filmu Ispred zastava donosi priču zagrebačkog pankera koji unatoč snažoj mržnji prema Srbima ženi Srpkinju, dok Dario Bukovski u filmu Florian prati trojicu muškaraca koji su odbacivši materijalno odabrali život umjetnika, a Viktor Zahtila u After Partyju bilježi posljednje dane vlastite ljubavne veze.

Posebna zanimljivost ovogodišnjeg programa kraći je nenatjecateljski program Izvan okvira u kojem će biti predstavljeno nekoliko filmova osebujnijeg pulsa i poetike. Riječ je o filmovima što svoje namisli publici prenose uz dozu stilsko-sadržajne drskosti koja izlazi iz okvira trenutačno vladajućih trendova i standarda.

Najnovije izmjene Zakona o strancima koje su danas usvojene na sjednici Vlade uvode pomaganje strancima u boravku, tranzitu i nezakonitom prelasku granice kao kažnjivo djelo, upozoravaju Centar za mirovne studije, Centar za kulturu dijaloga i RAND.

Na taj bi način građani i građanke koji pokušaju pomoći nepoznatoj osobi u potrebi, riskirali kaznu. Iako je nakon provedene javne rasprave predlagatelj ovog zakona, Ministarstvo unutarnjih poslova, unijelo izmjene kojima precizira iznimke koje neće biti smatrane pomaganjem koje je kažnjivo, tekst prijedloga zakona i dalje ostavlja prostora za interpretaciju prema kojoj je kažnjivo pomoći drugome u nevolji. U siječnju je na saborskoj raspravi u nekoliko navrata bio istaknut problem ovakvog zakonskog uređenja, no Vlada je i nakon druge revizije Prijedloga ostala odlučna u sankcioniranju solidarnosti te sada već treći put u godinu dana pokušava donijeti ovaj štetan zakon. Zakon koji kažnjava ljudsku solidarnost u konkretnom djelu pomaganja drugome u nevolji je štetan za društvo jer narušava dostojanstvo ljudske osobe, one koja je u nevolji jednako kao i one koja želi pomoći.

Pomaganje koje ne rezultira nikakvom materijalnom ili financijskom koristi za pomagača, nego je vođeno moralnim i humanitarnim principom, u situacijama zaštite života ili integriteta osobe koja nezakonito prelazi granicu ili boravi u Hrvatskoj, ne smije biti kažnjivo, poručuju organizacije.

Nakon iznimno uspješnog prošlogodišnjeg izdanja, projekt Art Park i ove se godine održava u parku između Tomićeve, Ilice i Strossmayerovog šetališta.

Program započinje ovog petka, 26. svibnja, s trodnevnim festivalom Meeting of Styles koji se održava u sklopu 11. Festivala tolerancije. Trodnevno događanje će ugostiti svjetski poznate ulične umjetnike iz cijelog svijeta koji će uz hrvatske majstore kao što su Chez186, Bare i Lunar uživo oslikavati zidne površine Art Parku. Održat će se i besplatne umjetničke radionice uz gostovanje i predavanja renomiranih stručnjaka poput Rienke Enghardt, organizatorica i inicijatorica projekta Hope Box te Manuel Gerullis, organizator projekta Meeting of Styles. Za dnevni chill session zadužen je DJ Kuna.

Nakon festivala Art Park će svakodnevno od 11 do 23 sata nastaviti funkcionirati po principu umjetničke galerije na otvorenom i mjesta za ležerna ljetna druženja uz različite kulturne i sportske sadržaje. Također, u parku će se obilježiti Dan Grada Zagreba (31.5.), gostovat će Animafest (6.,7. i 8.6.), Nordijski festival (7.,8. i 9.7) i Organ Vida te Mali plac, a tu je i Džunglaona by Jungle Tribe kao koncept čitaone, igraone i chillaone.

Ministarstvo maknulo spornu odredbu o otpadu, kućni ljubimci ne ulaze u cijenu odvoza otpada

Zagorac Robert Markovčić Moko novi je hrvatski ‘survivor’ koji objavljuje svoje savjete za preživljavanje u prirodi na YouTubeu. Primjerice, govori koje biljke su dobre za jelo u kojoj jede sjemenke koprive te listove divljeg šipka i maka, kako napraviti luk i strijelu te kako kuhati puževe. Varaždinski.hr

Nakon preuzimanja Mercatora, Agrokor je sve trgovine u BiH rebrendirao u Konzume. No, kako je Konzumu prilično opala reputacija, što rezultira slabijom prodajom i manjom količinom obrtnih sredstava za servisiranje dugova, u Agrokoru su se dosjetili da spase stvar tako što će trgovine opet nazvati: Mercator. Teško da se može pronaći jasniji indikator očajne situacije od činjenice da se Agrokor pokušava spasiti tako što se vraća brendu čija mu je kupovina (i gašenje) bila ključni okidač poslovnog sloma, komentira Bilten.

Biti freelancer, sam birati poslove, radno vrijeme, mjesto rada i poslodavce, zvuči idealno no kako to funkcionira u praksi, u Hrvatskoj, istražio je Buro 247. Sve dakako ovisi i o vrsti zanimanja te o osobnoj kreativnosti i ambicioznosti. Dok neki vide neizvjesnost kao poticaj, drugi strepe iz mjeseca u mjesec jer ne znaju hoće li im isplatiti novac za obavljeni posao.

Glazbeni portal Pitchfork ima svoj YouTube kanal, na kojem objavljuje sve vezano uz indie glazbu. Tu su snimke koncerata poput Future Islands ili Sigur Ros ili Run the Jewels, nova glazba – Girlpool, najbolje pjesme po mjesecima – veljača, serija Over&Under u kojoj glazbenici ocjenjuju stvari, Liner Notes seriju o poznatim albumima…

“Postoji velik strah da ćemo gledati Dubse i Cavse sljedećih xy godina ne kako igraju u finalu, što samo po sebi nije tolika tragedija za fanove lige (iako jest za fanove ostalih 28 ekipa), nego kako gaze sve pred sobom i čine basket dosadnim. Sve turbo ekipe osuđene su na urušavanje jer je njihovo očuvanje neodrživo. Na stranu ozljede i godine koje mogu srušiti bilo koju šampionsku momčad – ugovori, želja za lovom, ego koškanja i konkurencija uvijek će donijeti paritet”, piše Hrvoje Frančeski za Telesport o činjenici da NBA-om dominiraju dvije momčadi.

Devet mačaka slobodno šeta uredom japanske IT tvrtke, spava na tastaturama i zadovoljno prede. Naime, istraživanja su pokazala da mačke pomažu kod stresa, pa su odlučili na taj način radno mjesto učiniti ugodnijim svojim zaposlenicima. Osim toga, tvrtka novčano nagrađuje radnike koje udome mačku. Terapeutski djeluju i psi, pa je druga japanska tvrtka uvela uredskog psa. Isto pravilo uvodi sve više tvrtki, neke čak unajmljuju koze i alapake. Japan Times

Jakov Sedlar postao posebni savjetnik rektora zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa

Vlada je odlučila da tvrtke od strateškog i posebnog značaja za Hrvatsku u državni proračun moraju uplatiti 60% svoje neto dobiti ostvarene u 2016. godini. No izuzete su tvrtke Hrvatske ceste, HAC, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, zračne luke Dubrovnik, Split, Pula, Zadar, Zagreb, Osijek i Rijeka te Zračno pristanište Mali Lošinj. Izuzeti su i Središnje klirinško depozitarno društvo, HŽ Infrastruktura, HPB i Jadrolinija. Iznimka je i tvrtka Agencija Alan d.o.o., koja u proračun mora uplatiti 100% svoje prošlogodišnje neto dobiti. Video sjednice Vlade. HRT

Dobar promo video za turizam u Omišu

“Ja dolazim iz društva, što bolje mrzi, a bolje hoće. I svi se boje novog. Vole stare izgrebane ploče. Imaju poznati stari miris i često znaju pucketat. Tačno znaš kad će preskočit, i da će u po pjesme sje*at… Ja dolazim i odlazim, a vrijeme ko da tu ne prolazi”, pjeva Edo Maajka u novoj pjesmi Dolazim i odlazim. Mislim da se reperima pjesma neće dopasti, kaže Edo u intervjuu za Lupigu.

Speeding Europe je korisna web stranica za putnike jer sadrži informacije o ograničenjima brzina i prometnim pravilima u različitim zemljama EU. Također ima i iznose kazni, osim toga, dobro je znati da će vam kazne za počinjeni prekršaj stići na kućnu adresu.

SSSH je otvorio pravno savjetovalište za upućene radnike koji daje informacije radnicima koje je tvrtka poslala na rad u inozemstvo ili su tamo otišli u vlastitom aranžmanu. Riječ je uglavnom o radnicima u građevini koji se zbog straha od gubitka posla potpisuju ugovore štetne po njihova prava ili nemaju načina doći do novca koji im nije isplaćen. Deutsche Welle

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak tuži Ivicu i Antu Todorića te Ivana Crnjca zbog aneksa u ugovoru o radu koji je spomenuta trojka ugradila u svoje ugovore prije nego što je država preuzela tvrtku i podijelila im otkaze. Naime, ugovor predviđa da će Agrokor snositi svu štetu koja bi bivšim članovima Uprave mogla nastati zbog eventualnih sudskih, upravnih, arbitražnih i drugih postupaka usmjerenih prema njima. Ugovor je uobičajena praksa, no u ovom slučaju Ivica Todorić bio je predsjednik Uprave i vlasnik poduzeća – dakle, sam svoj zaposlenik. T-Portal

10:18 Na krovovima Sao Paula, HTV1
13:13 Pustinje svijeta: Atacama, HTV1
13:31 Srce neznanca (5.6), HTV2
18:55 Vaterpolo – Final six, Budimpešta: Jug CO – Olympiacos, HTV2
20:10 Košarka, PH: Cibona – Cedevita, – 3. utakmica finala, HTV2
22:06 Umjetnik (7.9), HTV2
22:15 RTL Direkt, RTL
22:55 Prizori iz bračnog života (8.5), HTV3
00:20 Najtraženiji (5.5), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Godišnje automobil gubi od tri do osam posto plina u klimi, pa se preporučuje redovan servis kako bi klima radila što bolje i duže. Auto centar Arena u Zagrebu nudi kompletan servis i punjenje auto klime do 1000 g plina za 149 kuna umjesto 390 kuna. Servis uključuje kontrolu klime, vakuumiranje sistema, promjenu i punjenje plinom R134 te izmjenu ulja u kompresoru. Ponuda se odnosi na osobna vozila, a za veća vozila moguća je nadoplata u auto servisu. Ponuda dana…