“Vrlo često klubovi padnu u zamku da ono malo sredstava što imaju ulažu isključivo u sportski dio… Oduvijek znamo da je problem infrastruktura, a u Hrvatskoj razum svima nalaže da ne ulažu toliko u brendiranje i prezentaciju, već više u igrački kadar. Naša strategija je bila drugačija”, kaže direktor NK Rijeke Vlado Čohar u velikom intervjuu za Novi list u kojem komentira titulu prvaka. Tu su i slike velikog slavlja u Rijeci.

Business coach Goran Blagus: Emocije kod prodajnog prigovora (cmoljenje)

Emocije, emocije, emocije… kao da sam se raspekmezio s ovim uvodom u današnju epizodu BK newslettera. No, ima razloga (ne da sam se raspekmezio) zašto je ova epizoda s emocijama tu – sve je više korištenja emotivnih “ispada” kao tehnika rješavanja prodajnog prigovora.

Za one koji ne znaju, prodajni prigovor jer situacija u kojoj je došlo do poremećaja u prodajnom procesu tj. zapreke, te ju je potrebno riješiti ili zaobići kako bismo se potencijalnom klijentu prikazali kao partner s kojim će ostvariti poslovnu suradnju.

A kako izgleda tehnika “cmoljenja”? Kada dobijete prodajni prigovor kao što je “nismo zainteresirani”, “nisam baš siguran”, “ne mogu sada” i slične izvedenice, potrebno je da se “spustite u cmizdrenje” i izgovorite nešto kao “pa nemojte tako”, “ali radi se samo o…”, “molim vas ali…”.

I naravno, bitna je još jedna komponenta – sve to treba izgovoriti tužnim, molečljivim glasom. Možda zadržati malo dah ili još bolje, pametno iskoristiti tišinu. Kao u nekom ljubavnom filmu 🙂

Nadam se da vas nisam izgubio do ovog pasusa, no koliko god ovo gore napisano zvučalo “plitko” i možda na prvi pogled neupotrebljivo, praksa pokazuje kako gornja tehnika izrazito dobro funkcionira.

Ne biste vjerovali kako se uz jedan mili glasić i “ma radi se samo o sitnici u kojoj…” osobe na telefonu i direktnoj prodaji danas ostvaruju puno veću konverziju od klasičnih mačo i “uz to još dobivati i…” tehnike.

Osim toga, u zadnjih nekoliko mjeseci primjećujem sve više situacija u kojima se koristi ovakva vrsta komunikacije i moram priznati da se dosta teško obraniti od nje. A znate gdje je njezin štos i njezina tajna?

Kao društveno biće ne volimo drugima činiti loše i štetu, a onda se još uhvatimo u situaciji da smo mi bili nekada povrijeđeni nekom vrstom odbijanja, pa kombinacijom jednog i drugog, izrazito nam je (emotivno) teško rastužiti i odbiti nekog tko je tako “mio, drag, ugodan i samo radi svoj posao”.

Dodatno na sve to, ova tehnika se izrazito dobro poklapa i s kretanjima i situacijama u kojem se nalazi društvo – potreba za empatijom i osvještavanje emocija.

I to je dobitna formula koja danas u izrazito puno situacija jako dobro funkcionira.

A što je s nama mačo muškarcima, nama racionalnim likovima, nama kojima je bitno da je sve čisto i uredno, nama koji ne padamo na emotivne zamke, nama psihop… ?

Za nas “druge” ovo je samo informacija i izrazito dobro pojašnjenje zašto ne uspijemo sklopiti posao kada su sve realne činjenice na našoj strani. I da, ovo nije poziv da se kao osoba “smekšate”, već da provjerite svoju prodajnu koreografiju nije li došao trenutak da u nekim koracima ipak ubacite pokoju ugodnu emociju.

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:

Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

Bivša vojna bolnica u centru Zagreba napuštena je već destljećima (oživjela je tek jednom prije tri godine kada je tamo organiziran Muzej ulične umjetnosti [foto]), a ogromni kompleks koji grad pušta da propada vrijedi više od 643 milijuna kuna. Naravno, neiskorišten ne vrijedi ništa. Prostor bi se navodno trebao prenamijeniti u glazbenu školu, no kad će to biti – nije poznato. Slično je i sa kompleksom Bloka Badel koji je potpuno devastiran, čime se gubi oko 466 milijuna kuna. RTL vijesti

Od ulaska Hrvatske u EU različite institucije objavljuju uglavnom impresivne podatke o rastu hrvatskog izvoza. No neke su činjenice zbunjujuće čak i za analitičare, primjerice, kako je u istom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1%, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj usporila rast, odnosno rasla je tek po stopi od 2% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. S obzirom na to da industrija čini gotovo 90% hrvatskog robnog izvoza, a da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je prostor za tako značajan rast izvoza u prvom tromjesečju, piše Novi list.

“Branka Slavica u SAD-u je već više od deset godina, i u tih deset godina nije učinila ama baš ništa zbog čega bi čovjek pomislio da je za taj posao sposobnija ili kvalificiranija nego bilo tko drugi. Njezina se javljanja uvijek svode samo na to da kompilira vijesti koje već i prije njezina javljanja bez pol frke možemo pročitati na internetu – a koje bi, usput budi rečeno, mogli kompilirati i njezini kolege koji rade na Prisavlju, a ne u SAD-u – i da se tu i tamo uslika pred kakvim zdanjem, e da bi dokazala da je fakat u Americi”, komentira Zrinka Pavlić. T-Portal

Taman uoči lokalnih izbora, Savski most, pješački most kod okretišta na Savi, doživio je šminkanje, na njemu su postavljene žardinijere sa cvijećem i klupice. No to je samo rasipanje javnog novaca jer se nije riješio osnovni problem, a to je hitna renovacija jer most nije siguran za građane, upozorava 1 posto za grad. Na slikama se vidi zahrđala armatura mosta, te rupe. Pogledaj.to

Gal Gadot je Wonder Woman u akcijskom filmu redateljice Patty Jenkins koji u četvrtak stiže u domaća kina. Prije nego što je postala Wonder Woman, ona je bila Diana, princeza Amazonki i ratnica. Kad se avion američkog pilota (Chris Pine) sruši u more kraj njenog otoka doznat će za Drugi svjetski rat i odlučiti zaustaviti prijetnju koja se nadvila nad svijet.

Država je dodijelila 4,02 milijarde poticaja za 103.194 poljoprivrednih gospodarstava, a najviše su opet dobila velika poduzeća. Na vrhu su sedam Agrokorovih tvrtki sa 150,6 milijuna kuna, slijedi 13 tvrtki osječkog poduzetnika Marka Pipunića sa 68,7 milijuna, PP Orahovica i M San grupa sa 32,4 milijuna, Kutjevo vlasnika Envera Moralića sa 22,6 milijuna, Mirko Ervačić s tvrtkama iz Osatina grupe sa 22 milijuna, Cromaris u vlasništvu Adrisa sa 18,5 milijuna. Pelagos-net farma generala Ante Gotovine dobila je 8 milijuna. Jutarnji

Monitorova kritičarka Marina Richter u Cannesu je pogledala filmove BPM, koji je osvojio Grand Prix, o pariškim aktivistima koji se bore za prava oboljelih od AIDS-a; Beguiled, novi film Sofije Coppole koja je za njega osvojila nagradu za najbolju režiju; In The Fade Fatiha Akina koji je Diane Kruger donio priznanje za najbolju glumicu; a Joaqin Phoenix je najbolji glumac za ulogu u You Were Never Really Here Lynne Remsey. Kritike i kompletnu listu nagrađenih pročitajte ovdje…

Žiri glavnog takmičarskog programa 70. filmskog festivala u Cannesu kojim je predsedavao Pedro Almovodar je na sinoćnoj ceremoniji objavio i dodelio nagrade, iznenađujuće poklapajuće sa mišljenjima kritičara, Bilo je i nekoliko novina – ne samo što je nagrada za najbolji scenario podeljena između dua Yorgos Lanthimos & Efthimis Filippou za The Killing of The Sacred Deer i Lynne Ramsey za You Were Never Really Here (za koji je vodila i režiju), već je Nicole Kidman – u Cannesu prisutna sa ulogama u čak četiri filma od kojih dva u glavnom takmičarskom programu (The Killing of The Sacred Deer Yorgosa Lanthimiosa i The Beguiled Sofie Coppole) – data specijalna nagrada 70. jubilarnog festvalskog izdanja.

Zlatnu Palmu je kasirao Kvadrat Rubena Östlunda, čiji je kvalitet od početka govorio o tome da je jedan od najjačih kandidata za ovo priznanje. Grand Prix je otišao 120 Beats per Minute Robina Campilla o borbi pariskih aktivista Act Up protiv indiferentnosti prema obolelima od SIDE tokom 1990-ih, u vreme u kome je broj inficiranih i već preminulih bio vrtoglavo visok. Campillo koji je pripadao pokretu i koji je pretrpeo gubitke kroz smrt prijatelja i svog partnera, ume da zaroni u prošlost koju oslikava živopisno, konstruišući narativ oko serije sastanaka na kojima članovi Act Upa donose odluke o konkretnim aktivnostima za promenu javne svesti o ovoj bolesti. Svojim pažljivo skrojenim planovima aktivisti se bore da utiču na medicinske institucije i farmaceutske kuće, pa čak i na vladu da donese konkretne mere za poboljšanje kvaliteta života obolelih i njihovo lečenje. Doba konfuzije, straha i dubokih stigmi vezanih za SIDU je teško preneti u koherentnu vizuelnu priču i filmovi koji su se do sada bavili samim početcima epidemije se mogu izbrojati na prstima obe ruke, a takvi bez želje za jeftinom manipulacijom emocija gledališta su još ređi, među njima The Normal Heart, TV drama Ryana Murphya za koju je scenario napisao Larry Krammer, prema svome kazališnom komadu ili As Is Michaela Lindsay-Hogga (1986), takođe spakovanog na ekran posle uspeha na bini. Campillu je ovo takoreći druga srećna godina zaredom, pošto je bio koscenarista filma Laurenta Canteta The Class, prošlogodišnjeg dobitnika Zlatne Palme. (8/10)

Priznanje za Najbolju režiju tek drugi put u istoriji postojanja festivala odlazi u ženske ruke – Sofiji Coppoli za The Beguiled baziranom na romanu The Painted Devil Thomasa P.Cullinana, prema scenariju koji je adaptirala za film. The Beguiled ne može da se meri sa originalom Dona Siegela iz 1971. u kome su glavne uloge tumačili Clint Eastwood i Geraldine Page, ali će se pamtiti kao filmsko ostvarenje sa odličnim kastingom i pametnom režijom koje prati priču unionističkog vojnika koji se tokom američkog građanskog rata oporavlja od ranjavanja u “seminaru za mlade devojke” na neprijateljskom jugu zemlje, u Virdžiniji.

Pri svome svakodnevnom traganju za jestivim gljivama u šumi koja okružuje pansion pod patronatom odgajateljice Marthe Farnsworth (Nicole Kidman), osmogodišnja devojčica Amy (Oona Laurence) pronalazi iznemoglog kaplara Johna McBurneya (Colin Farrell) kome nudi da ga odvede na sigurno mesto za oporavak. Reakcija upraviteljice i učiteljice Edwine (Kirsten Dunst) koje se staraju o devojčicama je očekivano hladna i samo moralna dilema ih sprečava da obaveste vojnike konfederacije o njegovom boravku u opulentnoj beloj vili sakrivenoj u šumi. Šarmantan i zgodan zarobljenik koga drže pod ključem u sobi je neizmenično negovan od strane dve odrale žene i ubrzo postaje fascinacija svih stanovnica kuće koje započinju takmičenje u osvajanju njegovog srca. Prva polovina filma je sporotaktna i oslobođena drugih dešavanja sem kostimirane parade žena svih starosnih dobi koje se zabavljaju vezom, kuvanjem i kolektivnim čitanjem iz Biblije i prikradanjem zabranjenoj sobi. Tenzija iz Siegelovog originala nedostaje u ključnim dešavanjima koja radnju dovode do kulminacije i osvetoljubiv akt amputacije vojnikove noge koji je u verziji iz 1971. jasan čin perverznog preuzimanja dominacije nad nemoćnim ranjenikom koji se suprotstavlja ideji o totalnoj subordinaciji gošćama, kod Coppole postaje tek deo čitavog sklopa priče, oljušten od metafore. Motivi za Marthinu odluku da izvrši amputaciju postaju spekulativni, a ljubavna priča koja se između Johna i bezkarakterne Edwine tek razvija, rastrzana je između rediteljkinih odluka kako da joj pristupi. Film je estetska manipulacija odnosa muškarac-žena u kojoj Farrell jedva da dolazi do polovine svog potencijala, suštinski suprotno Eastwoodovoj interpretaciji od pre četrdeset godina. Uočljivo je i potpuno odsustvo robova koji u knjizi imaju neosporno bitnu ulogu, a hladno vođeni dijalozi u izmenama mišljenja i izjava, kao i čudna muzička praznina u filmu jedne rediteljke koja je poznata po primeni nezaboravnih muzičkih skorova u svojoj kinematografiji, lome veliki komad saživljavanja sa radnjom. Spas se nalazi u sanjivoj fotografskoj intervenciji Philippa Le Lourda, poigravanjem svetlom koje atmosferu menja od preteće do nežne, prijateljske kulise. Coppola je svesna onoga što radi i bez obzira na pomenute mane, film funkcioniše i treba ga pogledati. Treba napomenuti i Elle Fanning koja je izvanredna u jednoj od ključnih uloga ljubomorne tinejdžerke. (6/10)

Najbolja glumica je Diane Kruger za svoju jaku interpretaciju žene u filmu osvete Fatiha Akina In The Fade, koja preko noći, posle terorističkog napada motivisanih rasizmom, gubi muža i sina. Inspirisan istinitim događajima posle bombaških napada pripadnika radikalne desne stranke NSU na ljude inostranog porekla koji su u Nemačkoj samo 2011. odneli devet života, Akin se okreće jednom od problema u rešavanju ovakve vrste zločina – EU svoje imigrante još uvek tretira sa dozom skepse, rada da poveruje da su žrtve krive za svoj tragičan kraj. To je slučaj i sa Kurdom Nurijem Sekercijem (Numan Acar), sudskim tumačem koji vodi idiličan prodičan život sa svojom ženom Katjom (Diane Kruger) i šestogodišnjim sinom Roccom (Rafael Santana). Kada njegova kancelarija odleti u vazduh brišući njegov i sinovljev život, policija prvo istražuje njegovo kriminalno poreklo, pokušavajući da dokaže upletenost u sumnjive aktivnosti zbog prekršaja počinjenog daleko u prošlosti; Nuri je odležao četiri godine zatvorske kazne zbog dilovanja drogama, posle čega je potpuno promenio svoj život i posvetio za porodici, školovanju i građenju karijere na prevodima sudskih procesa i papira potrebnih da isti teku po protokolu. Skrhana bolom, Katja se bori sa sve razmahanijim teorijama policije i njene najbliže okoline o pozadini ubistva Nurija, koga iako je upoznala na koledžu kupujući od nejga travu, dovoljno dobro poznaje da se povede teorijama koje se oko njegove smrti pletu. Porodica nije od velike pomoći i ona se nalazi sama u verovanju da je atentat rođen iz rasističke mržnje. Pre nego što se ispostavi da se istina poklapa sa Katjinim sumnjama, njoj se javljaju detalji iz dana nesreće i policiji daje opis mlade žene koju je opomenula da zaključa svoj skupoceni bicikl sa metalnim koferčićem na stražnjem točku, sličnom onima koje imaju motciklisti. Taj detalj kasnije postaje ključan u sudskom procesu u kome na osuđeničkoj klupi sedi mladi bračni par Möller, obuzet mržnjom prema strancima. Lažni svedok – vlasnik hotela u Grčkoj, i sam pripadnik jedne od neo-naci grupa u svojoj zemlji, prestupnicima daje jak alibi zbog čega su oboje pušteni na slobodu i Katja počinje da deluje na svoju ruku, u borbi za pravdu. Jedina potpora koju nalazi je u mladom advokatu Danilu, porodičnom prijatelju, očajnom zbog izgubljenog procesa i zabrinutim za Katjino duševno stanje.

Kruger se konačno nalazi u jednoj ulozi na svom maternjem jeziku i njena gluma je ono što drži ovaj film – nenašminkana, raščupane kose i tela prekrivenih tetovažama, stalno sa cigaretom ili opijatima u ustima, ona je ubedljiva u koži žene nespremne na kompromise. Iako je tehnički dobro izveden, film nema tu dramaturšku težinu da se izdigne iznad sijaset drugih koja se bave sličnim temama. Razlog da se upamti je izvanredna muzika koju je za film komponovao frontmen benda Queens of The Stone Age Joshua Homme. (4/10)

Joaqin Phoenix je, prema žiriju, najbolji glumac za svoju interpretaciju najamnika Joea u trileru You Were Never Really Here Lynne Remsey, nastalog prema autorkinoj adaptaciji priče američkog pisca Johnatana Amesa. Posle petogodišnje pauze od We Have to Talk About Kevin, škotska rediteljka je skovala film neujednačenog tempa sa flashbackovima svog anti-heroja koji seku kroz radnju, dajući delove informacija o njegovoj traumom protkanoj prošlosti, na primer – asfikcije kojima je primoravan u detinjstvu a koje u današnjici koristi kao metod kontrole uma, sećanja na par traumatičnih doživljaja negde na ratištu i par sekvenci iz FBI prošlosti, na takav način raspršenih po filmu, da je potrebna iznimna koncentracija za slaganje kockica mozaika.

U uvodnoj sceni, Joe je tek duh koji uklanja dokazne materijale u hotelskoj sobi negde u Aziji, i gledalac je vođen na pogrešan put u mišljenju da gleda serijskog ubicu čiji krvavi put polako počinje da mu se odmotava pred očima. Njegova glava je pokrivena kapuljačom, lice zaraslo u zamršenu bradu, u ruci se nalazi krvavi malj, nasrtnik na ulici je složen u krpu jada pri pokušaju da ga opljačka. Tek prostrvši tepih za triler, Remsey se zapućuje ka teritoriji psiho-drame sa svojim junakom koji se vraća pod okrilje porodičnog doma u New York-u kome se stara o ostareloj, demencijom pogođenoj majci. Joe svakodnevno „meditira“ sa nezaobilaznom plastičnom kesom na glavi, duboko oprezan i sumnjičav prema okolini i okružen samoćom. Do zapleta dolazi novim „komisionim poslom“ kada mu senator demokratske stranke Votto (Alex Manette) u zadatak daje da pronađe njegovu maloletnu ćerku Ninu (Ekatarina Samsonov), dopalu u ruke organizovane mafije koja je specijalizovana na prostituciju dece. Počinje akcija spašavanja u kojoj sve polazi naopačke zbog korumpcijom i perverznim ukusima visokih političara motivisanih zločina i ispostavlja se da ništa nije onako kao što izgleda. Otac se pretvara u predatora koji je izgubio svoju omiljenu žrtvu, njegov konkurent se takođe ispostavlja kao njen obožavalac, sa sobom prilagođenom iživljavanju svojih bolesnih seksualnih fantazija. Joev pažljivo konstrusan svet sigurnosti se ruši i jedini preživeli savetnik je devojčica koju spašava, ali čija je sudbina jednako uništena kao njegova. You Were Never Really Here je tobogan nelagodnosti na kome Phoenix diktira brzinu vožnje, bez mnogo reči, ali sa velikim glumačkim umećem.

Posle prve kolaboracije sa Remsey na We Have to Talk About Kevin, Jonny Grenwood (gitarista Radioheada) se vraća kao autor odlične, jezom prožete originalne muzike za film. Zbog odsustva odjavne špice, film je očigledno predat u Cannes u poslednjem trenutku i vrlo je verovatno da će doživeti par izmena pre nego što bude spreman za bioskopsku distribuciju. (7/10)

Zlatna kamera: iza Mlade Žene (Un Certain Regard), debi igranog dugog metra Francuskinje Léonor Seraille nastalog prema sopstvenom scenariju, stoji skoro 100% ženski tim. “Nadam se da ovakve stvari jednoga dana neće biti tema i da će postati normalno da se naše pozicije u filmskom biznisu ujednače”, poručila je Seraille pred premijeru u Sali Debussy mnogobrojnoj publici. Mlada žena u njenom filmu je Paula (Laetitia Dosch) – detinje spontana, manična tridesetineštogodišnjakinja koju upoznajemo u uvodnoj sceni u kojo se, iz besa što joj momak ne dozvoljava da uđe u stan, svom silinom zaleće glavom u vrata i stropoštava se na pod kao vreća krompira. Zašto, saznaje se u narednoj sceni u kojoj u bolnici strpljivom psihologu objašnjava genezu i raspadanje velike ljubavi sa fotografom koji “svoju slavu duguje njenom portretu”. Gubeći nerve u još jednom napadu besa zbog pogrešnjih pitanja, ona počinje da randalora u ordinaciji dok je bolničko osoblje ne ukroti. Paula se budi sa kataterom u veni u društvu nepoznate devojke kojoj krade kaput i beži iz bolnice. Živci nisu njena jača strana, ali tvrdoglavost da uđe u stan koji je do skora bio njen ne jenjava. Paula nikada u životu nije radila i luksuz koji je uživala u vezi sa dobrostojećim fotografom je od nje napravio nesposobnog društvenog parazita, bez realne veze za novac i ljude koji imaju posao. Oštar jezik joj zamandaljuje jedina otvorena vrata i ona se nalazi na ulici bez ideje kod koga i gde da se smesti. Zajedno sa persijskom mačkom njenog nekadašnjeg koju pronalazi pred vratima zgrade, ona se zapućuje u nepoznato u potrazi za opcijama. Pauli sviće da mora da se prilagodi novonastalim okolnostima. U praonici otkriva oglas u kome neka žena traži “maljavog i strasnog ljubavnika”, okreće ga i objašnjava da nije možda to što gospođa traži, ali da traži posao. U narednom trenutku, sa lažiranom pričom o radnom iskustvu, već se seli u kuću samohrane majke kao bejbisiterka njenoj usamljenoj ćerki. Spontanost sa kojom se ophodi sa detetom koje se sve više vezuje za nju, izaziva majčinu ljubomoru i Paula je ponovo na ulici.U njenoj ludoj trci za poslom, sa biografijom ispisanom rukom na parčetu papira, ona konačno pronalazi i posao i sebe i sazreva pod pritiskom teških okolnosti. Laetitia Dosch je ime koje treba zapamtiti, jer će joj glavna uloga u ovome filmu sigurno otvoriti mnoge interesantne mogućnosti. Seraille je uspela da 97 minuta portretira tipičnu predstavnicu “first world problems” generacije, ušuškane u svet lagodnosti dok ružičasta sapunica ne prsne i prezentuje surovu realnost. Kamera Emila Nobleta se kreće u ritmu Pauline nestabilne prirode. (7/10)

KOMPLETNA LISTA NAGRADA:

Takmičenje

Zlatna Palma: “The Square” (Ruben Östlund)
Nagrada 70-godišnjice: Nicole Kidman
Grand Prix: “BPM (Beats Per Minute)” (Robin Campillo)
Režija: Sofia Coppola, “The Beguiled”
Glumac: Joaquin Phoenix, “You Were Never Really Here”
Glumica: Diane Kruger, “In the Fade”
Nagrada žirija: “Loveless” (Andrey Zvyagintsev)
Scenario (ekskluzivno dodeljena za dva autorska teksta): “The Killing of a Sacred Deer” (Yorgos Lanthimos, Efthimis Filippou) I “You Were Never Really Here” (Lynne Ramsay)

OSTALE NAGRADE

Camera d’Or: ‘Jeune femme’ (Montparnasse-Bienvenüe) (Léonor Serraille)
Zlatna Palma za kratki film: ‘Xiao Cheng Er Yue’ (Qiu Yang)
Specijalan pomen (kratki film): ‘Katto’ (Teppo Airaksinen)
Golden Eye nagrada za dokumentarni film: ‘Faces Places’ (Visages Villages) (Agnès Varda, JR)
Nagrada ekumenskog žirija: ‘Radiance’ (Naomi Kawase)

Un Certain regard

Nagrada Un Certain Regard: ‘A Man of Integrity’, Mohammad Rasoulof
Najbolji reditelj: Taylor Sheridan, ‘Wind River’
Nagrada žirija: Michel Franco, ‘April’s Daughter’
Najbolji performans: Jasmine Trinca, ‘Fortunata’
Nagrada Poetry of Cinema (za scenario): Mathieu Amalric, ‘Barbara’

Director’s Fortnight

Art Cinema Award: ‘The Rider’ (Chloe Zhao)
Nagrada udruženja dramskih autora I kompozitora (podeljena na 2): ‘Lover for a Day’ (Philippe Garrel) and ‘Let the Sunshine In’ (Claire Denis)
Europa Cinemas Label: ‘A Ciambra’ (Jonas Carpignano)

Nedelja Kritike

Velika Nagrada: ‘Makala’ (Emmanuel Gras)
Visionary Prize: ‘Gabriel and the Mountain’ (Fellipe Barbosa)
Nagrada udruženja dramskih autora I kompozitora: ‘Ava’ (Léa Mysius)

Fipresci

Takmičenje: ‘BPM (Beats Per Minute)’
Un Certain Regard: ‘Closeness’ (Kantemir Balagov)
Directors’ Fortnight: ‘The Nothing Factory’ (Pedro Pinho)

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

U Životinjskoj farmi Georgea Orwella svinje su najinteligentnija bića, one pokreću revoluciju na farmi kako bi životinje oslobodile od terora gazde, ali se ubrzo zbog svoje pohlepe, okrutnosti i želje za moći pokazuju nimalo drugačije od ljudi. Svinje u ljudima vidi i Eugene McCarthy, čovjek koji tvrdi da u svom genetskom kodu osim majmuna imamo i svinje. Toliko je uvjeren da je Darwin bio u krivu da je zbog toga studirao genetiku i razvio cijelu alternativnu teoriju evolucije, o kojoj piše Outline.

Philip Pullman je engleski pisac najpoznatiji po trilogiji Njegove tamne tvari, koju čine romani “Polarno svjetlo”, “Tanki bodež” i “Jantarni dalekozor”. Njegova najnovija knjiga The Book of Dust izlazi na jesen, no za Guardian je dao jedan isječak iz romana. Pročitajte ga ovdje…

S ljepšim vremenom dolazi vrijeme za radove u vrtu. Popular Mechanics donosi dosta savjeta, od jednostavnih landscaping ideja za uređenje vrta, koje biljke je dobro saditi jedne pored drugih, kada i kako gnojiti, pa do savjeta kako očistiti zahrđalo oruđe.

Svi u današnje vrijeme nekuda žure, a kako i njihovi vlasnici, tako jure i misli. Fast Company piše kako je vrlo bitno naći nekoliko minuta u kojima se treba svjesno smiriti i koncentrirati na sadašnji trenutak. To je najlakše vježbati fokusiranjem na jedan osjećaj, bez obzira radi li se o dodiru sa stolicom na kojoj sjedite ili nečemu što držite u ruci.

“Zagreb je izgubio svoju nekadašnju aureolu, po meni je to mrtav grad, čast rijetkim iznimkama… Zagreb je grad vreve i užurbanih malograđana među kojima zapravo više nema izvorne građanske klase, ona je nestala, odnosno nema radničke klase… U posljednjih tridesetak godina gotovo se potpuno promijenila prostorna infrastruktura grada, vjerojatno nagore, no stiglo je i mnogo novih, drugačijih ljudi što nije nužno loše. Promjene su vrlo interesantne, kakve god bile”, kaže u Vladimir Dodig Trokut u intervjuu za Vizkulturu, a povodom skorog otvaranja Design Districta.

Tvrtka iz Viteza proizvodit će gorivo od starih guma

Američki znanstvenik Stanley Milgram proveo je u 60ima eksperiment kako bi otkrio koliko su se ljudi spremni pokoriti autoritetu. Oni koji su sudjelovali u eksperimentu morali su ispitivati memoriju nepoznatog čovjeka u susjednoj sobi te ga za svaku pogrešku kazniti elektrošokom, svaki puta povećavajući voltažu (video). Ljudi su to činili, unatoč vriskovima druge osobe (nisu znali da je u pitanju snimka), pojačavajući struju do 450 volta. Poljski znanstvenici nedavno su provjerili kako ljudi danas reagiraju na eksperiment, rezultati su pokazali da se ništa nije promijenilo, svi su se slijepo držali povjerene zadaće i pristali na mučenje. Indy100

Peti film iz serijala o Johnnyju Deppu s dreadlocksima ‘Pirates of the Caribbean: Dead Men Tell No Tales’ bio je najgledaniji u američkim kinima gdje je zaradio 62 milijuna dolara od prodaje ulaznice u svom prvom vikendu prikazivanja (trailer, 32% na Rotten Tomatoes). Veliki su to novci općenito, ali drugo najlošije otvaranje za ovu franšizu u Americi, no utjeha stiže iz ostatka svijeta gdje je zaradio oko 300 milijuna dolara (koštao 230 milijuna). Novi u kinima je i ‘Baywatch’, e, to je baš promašilo – zaradio je 18 milijuna dolara (koštao 70), a i kritičari su ga pokopali (trailer, 19%). CBS news

Wired: Automobili budućnosti neće biti posebni samo po tome što će biti samovozeći, nego će biti proizvedeni od posve drugih materijala – ugljična vlakna, prozirni akrili itd.

Esej: Kako je Mađarska postala utočište za alternativnu desnicu

Obrnuti rasizam: Gradonačelnica Pariza traži zabranu crnačkog feminističkog festivala jer je ograničio ulaz bijelcima

Inovativno liječenje raka: Švicarski znanstvenici stvoriti umjetne viruse koji alarmiranju imunološki sustav da pošalje "stanice-ubojice" da napadaju stanice raka

He-he: Kad čovjek preplaši tigra [video_icon]

10 nadahnjujućih političkih filmova

Trebamo se spremiti za internet budućnosti ili se pripremiti za najgore scenarije iz znanstvene fantastike, rekao je glumac i komičar Stephen Fry na književnom festivalu Hay. Kritizirao je “tehnofobe”, uključujući političare za koje kaže da presporo reagiraju na razvitak poput umjetne inteligencije dodavši da je “budućnost posve u našim rukama ako se pripremimo”. Ako priprema izostane posljedice koje prijete su nam poznate “znanstvenofantastični pisci i distopijci prikazali su posljedice iz noćnih mora”. Ovaj napredak – umjetna inteligencija i robotika u eri interneta – veća je od izuma tiskarskog stroja i industrijske revolucije, procjenjuje on jer će promijeniti “ponašanje, spoznaju i identitet pojedinca i grupe”. BBC

“Doslovce ništa u tom poslu nije bilo užitak. Dođeš na posao u 9 ujutro, uključiš računalo i gledaš kako nekome režu glavu. Svaki dan, svaku minutu to gledaš” – ovako jedan Facebookov moderator opisuje svoj posao na ovoj društvenoj mreži gdje je uklanjao problematične objave. Kaže da su moderatori “potplaćeni i potcijenjeni” s 15 dolara na sat, osim ovakvih slika gledaju i bestijalnosti i seksualno zlostavljanje, redovito idu psiholozima, ne mogu spavati i proživljavaju noćne more. “Kad bismo otkrili da mali dio proizvoda tvornice sladoleda sadrži znatne količine sirovih otpadnih voda odmah bismo je zatvorili. Poruka Zuckerbergu: požuri i popravi stvari” – poručuje Guardian.

I u Rijeci prosvjed za reformu kurikuluma – u četvrtak 1.6. na Kontu u 18 sati

Pozivamo građanke i građane Hrvatske da u četvrtak, 1. lipnja 2017. godine u 18 sati, na prosvjedu Repriza prosvjeda KuRikularna reforma s01e02 iskažu svoju podršku Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Okupljanje započinje na Kontu, zatim preko Korza idemo do Jadranskog trga, u neposrednoj blizini Žabice, gdje završavamo akciju s podsjetnikom da zbog primata političkih i privatnih interesa moćnika mnogi mladi napuštaju Hrvatsku.

Prije točno godinu dana smo u brojci od 50 000 izašli na ulice i glasno i jasno viknuli „Hrvatska može bolje!“ No čini se da nas iz državnog vrha nisu dobro čuli jer eto nas opet i u 2017. s istim problemom i istom borbom za bolje, kvalitetnije i suvremenije obrazovanje. Pa ponovimo gradivo!

Cjelovita kurikularna reforma je iskren i pošten pokušaj boljega. Pokušaj da Hrvatska zajednički radi na svojoj budućnosti za dobrobit svoje djece. Cjelovita kurikularna reforma je na jednom mjestu okupila stručnost, entuzijazam i pozitivnu atmosferu čemu Hrvatska nije svjedočila posljednjih petnaest godina. Učiteljice i učitelji su svoju stručnost, svoje iskustvo, znanja i vještine stavili na raspolaganje Hrvatskoj da se oblikuje hrvatska škola koja će odgovarati na zahtjeve budućnosti, koja će učenike pripremiti da aktivno pridonose dobrobiti
Hrvatske, Europe i svijeta.

„Stručnost iznad svega!“ osnovna je misao vodilja svih koji su sudjelovali i dali svoj doprinos. Izravni i neskriveni politički utjecaj doveo je u pitanje provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Pod „argumentom“ navodnog povećanja kvalitete i dijaloga u provedbu reforme najznačajnijeg sektora uključuju se ljudi prema političkoj liniji i političkim direktivama nasuprot 340 učiteljica i učitelja, stručnjakinja i stručnjaka koji su izabrani na temelju javnoga poziva.

No opet gledamo kako se nečiji privatni interesi nameću iznad javnih, kako politička elita uporno ignorira zahtjeve naroda te kako je klijentelizam postao općeprisutna pojava u našem političkom vrhu. Svatko tko iole razumno sagleda našu budućnost vidi da najprije trebamo krenuti s modernizacijom i restauracijom našeg obrazovnog sustava, bez uplitanja politike ideologije, a vođeno strukom. Sve zahtjeve Inicijative možete pronaći na http://goo.hr/zahtjevi-cekajuci-tramvaj/.

Zato se i ove godine okupljamo i dajemo do znanja da želimo kurikularnu reformu sa stvarno ekspertnom radnom skupinom koja objavljuje svoje akcijske planove, koja je transparentna i koja nije proizvod nečijih namještanja i interesa. Dajmo im do znanja da ne čekamo tramvaje i buseve, niti ne feštamo, i da ovo JEST prosvjed! Hrvatska može i mora bolje!

Pitanje obrazovanja je pitanje budućnosti naše djece i društva općenito. Budući da se u proteklih godinu dana nisu ispunili zahtjevi građanki i građana s prošlogodišnjeg prosvjeda, ponovo se to pitanje stavlja pred nas. Ovo je popravni ispit naše zrelosti i odgovornosti prema budućnosti, završava inicijativa svoj poziv.

Razrješenje ministra Barišića, razrješenje predsjednice stručnog povjerenstva Dijane Vican te ponavljanje natječaja za članove Ekspertne radne skupine gdje je nedavno izabrana Jasminka Buljan Culej – zahtjevi su GOOD inicijative povodom prosvjeda za reformu kurikuluma, koji se u četvrtak održava u Zagrebu. Hrvatska mora bolje! – poručuju. Monitor

Razrješenje ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića, razrješenje predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva Dijane Vican te ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine – zahtjevi su GOOD inicijative povodom prosvjeda za reformu kurikuluma u Zagrebu.

“Iako je iz državnog proračuna za obrazovanje izdvojeno 14% više, djeca od toga ništa nemaju”, napomenula je Martina Horvat iz GONG-a, istaknula je kako je provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije bila značajno ugrožena u prošloj godini te da obrazovanje nije postalo nacionalni prioritet.

“Ministar Barišić svojim odlukama i prijedlozima kontinuirano radi na derogaciji odgojno obrazovnog sustava i znanosti. Ministar Barišić mijenja zakone kako bi on mogao biti neprocesuiran, kako bi ministar Boras mogao ostati na mjestu rektora i nakon 65. godine. To je nešto na što građani ne smiju pristati. Želimo poslati poruku kako ovaj sukob, iako ga neki žele prikazati kao sukob ljevice i desnice, nije ništa drugo nego apel na europske vrijednosti”, istaknuo je Marko Kovačić iz GOOD inicijative.

Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja napomenuo je kako je Dijana Vican dva puta “jasno rekla u javnosti da nije čitala dokumente – dokumente Jokićevog ERS-a te životopise kandidata koji su se prijavili za rad u ERS-u. Pitamo se je li profesoricu Vican briga za provedbu obrazovne reforme. Slijedom toga, zahtijevamo se da se ponovi natječaj za voditelja i članove ERS-a uz visoke standarde transparentnosti, da bude javan te da se očuva neovisnost ERS-a”.

GOOD inicijativa poziva sve građane i građanke da se pridruže prosvjednoj akciji 1. lipnja 2017. godine u 18:00 sati na Trgu bana Josipa Jelačića – “Jer, Hrvatska mora bolje!”.

Detalji o događajima nalaze se na mrežnoj stranici GOO.hr i na Facebook eventima Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma i Okrugli stol Hrvatska može bolje – godinu dana poslije.

ZAHTJEVI GOOD INICIJATIVE POVODOM PROSVJEDNE AKCIJE
„Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma!“

Prije godinu dana, 1. lipnja 2016. godine, 50 000 ljudi izašlo je na ulice za obrazovanje pod motom „Hrvatska može bolje“. To nije bila „fešta“, to nije bilo „čekanje tramvaja“. Bio je to prosvjed protiv političkih floskula. Bilo je to zalaganje za reformu obrazovanja.
Tijekom proteklih 12 mjeseci:
• Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije i njena provedba bila je ugrožena.
• Obrazovanje nije postalo nacionalni prioritet unatoč zahtjevima javnosti i predizbornim obećanjima političkih stranaka.
• Unatoč povećanju izdvajanja iz državnog proračuna za obrazovanje od 14%, kurikularna reforma i dalje se uopće ne provodi.
• Europska komisija upozorila je da je „reforma revidirana, a provedba znatno odgođena“ te je preporučila da se proces nastavi „u skladu s izvornim ciljevima“, odnosno ciljevima zbog kojih su i sami građani prije godinu dana izašli na ulice.
• Obrazovanje je na meti različitih interesnih i ideoloških skupina koje žele nametnuti svoje stavove suprotne ustavnim vrednotama i civilizacijskim dosezima.
Vlada je učinila sve suprotno od onoga što su građani zahtijevali na prosvjedu prije godinu dana. Hrvatska i dalje čeka svoju priliku za bolje.

GOOD inicijativa zbog svega navedenog, zahtijeva:
1) Razrješenje ministra Pave Barišića
Ministar Barišić još je uvijek pod teškim teretom sumnje na plagijat.

Odlukama i prijedlozima ministra Barišića pogoduje se određenim interesnim skupinama s jasnom financijskom koristi kroz prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Marginalnim političkim opcijama se na pladnju predaje vođenje sustava obrazovanja (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ekspertna radna skupina…).

Tražimo od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da razriješi s dužnosti ministra obrazovanja i znanosti Pavu Barišića.

2) Razrješenje predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva Dijane Vican
Predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Dijana Vican koja uz ovu, obavlja i niz drugih funkcija u više navrata pokazala je kako nije zainteresirana baviti se reformom obrazovanja, javno naglašavajući kako nije niti pročitala dokumente o kojima je donosila odluke.

Dijana Vican odgovorna je za netransparentnost procesa izbora voditelja i članova Ekspertne radne skupine, kojeg je učinila tajnim za javnost. Također, snosi odgovornost jer je proces učinila netransparentnim i tajnim i za članove vlastitog Posebnog stručnog povjerenstva koje je donosilo odluku o izboru članova navedne radne skupine.

3) Ponavljanje natječaja za voditelja i članove ERS-a
Izbor i kriteriji po kojima su birani voditelj i članovi Ekspertne radne skupine nisu jasno obrazloženi niti Posebnom stručnom povjerenstvu niti javnosti. Dok iz Ministarstva ističu besprijekornost natječaja, neki od izabranih članova ERS-a nisu udovoljili jednom od dva postavljena uvjeta natječaja.

Imenovanjem Jasminke Buljan Culej za voditeljicu Ekspertne radne skupine narušeno je načelo neovisnosti ovog tijela. Naime, Buljan Culej odnedavno je zaposlena u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koje je zaduženo isključivo za administrativnu podršku ERS-u.

S obzirom na zainteresiranost javnosti za Cjelovitu kurikularnu reformu, od cijelog procesa mogao se napraviti primjer dobre prakse, a političari su opet napravili „slučaj“.
Jer, Hrvatska mora bolje!

Od danas pa do srijede i na Jadranu i na kontinentu bit će sunčano i toplo s dnevnim temperaturama između 25 i 30 stupnjeva. Na kontinentu potkraj srijede umjeren razvoj oblaka i pokoji ljetni pljusak, kao i u četvrtak. Na Jadranu oblačno i podjednaka temperatura. Za vikend sunčano i toplo (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Udbina). HRT ovdje ima 5-dnevnu prognozu za niz gradova. Dnevnik.hr

Rus: Sberbanku prvenstvo u naplati na novi kredit Agrokoru… Naći ćemo rješenje. Financiranje će se nastaviti ovisno o razini suradnje

Bivši ministar Lalovac dao je vrlo zanimljiv i jasan intervju o Agrokoru, evo nekoliko crtica:
Prihodi Agrokora u zadnjih 5, 6 mjeseci su pali, cash flow je negativan, domaće banke nemaju šanse
Ako domaće banke nešto daju to će biti neki mali iznosi. Guverner to neće dopustiti. Nedavne izjave Ramljaka o neproknjiženim novcima… Pa tko će normalan više ikome dati lipu kredita kada je takva situacija?
Nitko nije spomenuo strateškog partnera sve ovo vrijeme, govori se samo o pumpanju. Mislim da se priprema javnost za najgori scenarij stečaja jer nema strateškog partnera
Otvaraju se mogućnosti financiranja prema američkim fondovima. N1

Hrvoje Kožić, učenik V. gimnazije iz Zagreba osvojio je srebrnu medalju na 25. Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi koja se održala u Rotterdamu od 25. do 28. svibnja; inače, malo su spori filozofi – na sajtu im još nema popisa ovogodišnjih pobjednika

13:23 Rijeke Hrvatske: Korana, HTV1
13:43 I dive ubijaju, zar ne? (5,1), HTV2
13:54 Bonton: Napasni roditelj, HTV1
15:30 Žičana ograda (5,8), HTV3
16:40 Tenis, Roland Garros: E.Gulbis – M.Čilić, HTV2
17:15 Zemlje – ljudi – pustolovine: 13 000 kilometara do Aljaske…s Klausom Schererom – od Montane do Sjevernoga ledenog mora, HTV3
19:10 Potraga, RTL
20:01 Labirint, HTV1
20:11 Knjiga ili život – Irena Matijašević, HTV3
20:38 Sjeverna Koreja – Gladna djeca komunizma, HTV1
21:10 Turistička klasa, HTV4
21:30 Moje prvo putovanje, Nova TV
21:40 Kulturna baština: Mirila, HTV4
21:46 Rocky Balboa (7,2), HTV2
22:15 RTL Direkt, RTL
22:31 Kasno je za heroje (6,8), HTV3
22:58 Istrage gospođice Fisher (7,8), HTV1
00:20 Operacija Geronimo (5,7), Nova TV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Test: 11 najsigurnijih vozila su – Audi Q7, Volkswagen Tiguan, Toyota Tacoma, Mazda CX-9, Audi A6, Jeep Cherokee, BMW 535i, BMW 535xi, Lexus RX 350, Lexus CT 200h i Mercedes M klase (GLE); ono što upada u oči je da je riječ uglavnom o terencima, znači većim i težim autima

IKEA u srpnju u Rijeci otvara dostavni centar, u Metrou, u kolovozu u Splitu, u City Center One; riječ je o dostavnim centrima u kojima će kupci moći preuzeti proizvode koje su prethodno naručili putem internetske trgovine, troškovi dostave u dostavni centar iznosit će 99 kuna

BBC ima članak o finskom školstvu, inače vrlo dobrom i s visokim rezultatima na međunarodnim testovima, gdje polako u škole uvode podučavanje vještina pored školskih predmeta, što bi u krajnjem slučaju dovelo do ukidanja školskih predmeta. Učenici bi ovako usvajali vještine u tehnologiji, istraživanju, komunikacijama i kulturološkom razumijevanju. Finska inače ima netipično školstvo – djeca ne kreću u školu prije sedme godine, školski dani su kratki, praznici dugi (10 tjedana), imaju malo domaće zadaće i nemaju ispite. Od ljeta prošle godine u Finskoj je postalo obavezno dopustiti učenicima da sami biraju temu njima blisku i da školski predmet baziraju oko te teme, uz inovativno korištenje tehnologije. Kritičari kažu da ovakav sustav neće dati djeci osnovno znanje koje bi onda nadograđivali višom raznimom te da je predviđen za darovitiju djecu pa će prosječna ostati zakinuta… BBC

Većina narukvica koje mjere aktivnosti kod vježbanja dobra je u mjerenju jačine kucanja srca, ali su jako loši u mjerenju potrošenih kalorija pa bi trebalo biti oprezan kod korištenja tih mjerača pri odlučivanju što pojesti, kažu znastvenici sa Stanforda

Stephen Colbert o Trumpu na NATO-vom sastanku: "Kreten" s kojim se nitko ne želi družiti…

U Hrvatskoj se trenutačno odvojeno prikuplja tek 24% otpada, pri čemu postotak jako varira. U Krku je najbolje – ondje odvajaju 54% otpada, Čakovec nije loš s 40%, no ovakvi slučajevi su manjina i odnose se na male gradove. Osijek odvaja 20% otpada, Rijeka 17%, Splitsko-dalmatinska županija tek 1,7%, dok za Zagreb podaci jako variraju – od 1 do 26 posto. Ono što je sigurno je da Hrvatska do 2020. mora odvojeno prikupljati 50% otpadnog papira, stakla, plastike i metala, inače nam prijete velike kazne i obustava povlačenja sredstava iz EU fondova.

Novosti imaju zanimljivu crtivu o nepostojanju kulture zahvalnosti u Hrvatskoj: Kad je umro Ante Marković, tvorac Končara, na upravnoj zgradi nije bilo crne zastave. Stipe Šuvar je otac Nacionalne biblioteke, tko će mu reći hvala? Veljko Barbieri napravio je za godinu dana 12 ACI-jevih marina, nasljednici za 25 godina jednu. U Koprivnici otvorena supermoderna tvornica Belupa, pogona koji je osmislio bivši predsjednik Uprave Zvonimir Mršić, kojeg nisu ni pozvali na otvorenje.

Novi list ima članak s 30-ineštogodišnjakom Ivanom koji je obožavatelj – bordela. Kaže da se ondje osjeća kao “u raju”, bio je u više njih, u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i čini se da je posvuda slično – djevojke od 19 do 30 godina, mahom iz Moldavije, Rumunjske, Ukrajine, cijena je 80-ak eura u što su uračunata dva pića, ručak i pola sata s djevojkom. Kaže da su korisnici muškarci između 30 i 65 godina…

‘Rupa’ Ivane Bodrožić najbolji je krimić recentne domaće književne produkcije po izboru publike, svečanom dodjelom nagrade biblioteke Balkan Noir za 2017. zaključen treći Zagreb Book Festival, autorici nagrada od 50.000 kuna

“Potpuno netransparentan proces odabira kandidata je u najmanju ruku neozbiljan… Ni sama komisija za izbor nije imala vremena za uvid u dokumentaciju. Kao da se birao voditelj nekog seoskog kulturno-umjetničkog društva” – komentira Miljenko Hajdarović, član radne skupine za izradu kurikuluma povijesti, izbor članova ekspertne radne skupine za reformu kurikuluma. “Izbor je napravljen neprofesionalno i netransparentno. Nitko ne zna tko su ljudi koji su izabrani, koji je njihov program, za što će se zalagati”, kaže Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja. Inače, reagirala je čak i poslovično suzdržana Europska komisija, preporučivši Hrvatskoj da “nastavi kurikularnu reformu u skladu s izvornim ciljevima”. Novosti

Satirični film Kvadrat Šveđanina Rubena Ostlunda osvojio je Zlatnu palmu na 70. filmskom festivalu u Cannesu – film se ismijava svijetu umjetnika i malim i velikim podlostima bogataša prema migrantima, izbjeglicama i beskućnicima, a da je najbolji odlučio je žiri kojim je predsjedavao Pedro Almodovar. Sofia Coppola je dobila nagradu na najbolju režiju za The Beguiled, remake istoimenog filma Dona Siegela iz 1971. o upadu ranjenog vojnika, Colina Farrella u djevojački internat koji vodi Nicole Kidman. Slavni ruski redatelj Zvjagincev za bračnu dramu Loveless o nestanku djetata koje više ne podnosi svađe roditelja dobio je Nagradu žirija. Za ulogu u filmu redateljice Lynne Ramsay, šokantnoj drami o trgovini seksualnim robljem You Were Never Really Here, Joaquin Phoenix je proglašen najboljim glumcem, a nagradu za najbolju glumicu dobila je Njemica Diane Kruger za In The Fade njemačko-turskog redatelja Fatiha Akina gdje se osjećuje neonacistima koji su ubili njezinog muža i sina. Lynne Ramsay, redateljica You Were Never Really Here dijeli nagradu za najbolji scenarij s Grkom Yorgosom Lanthimosom za film The Killing of a Sacred Deer, triler o kirurugu koji posvaja problematičnog mladića čiji mu je otac umro tijekom operacije. Ovdje svi nagrađeni. USA Today

Svatko tko se borio sa simptomima upale hemoroida jako dobro zna koliko to može biti bolno i neugodno. Međutim, danas je život bez hemoroida postao stvarnost i to zahvaljujući potpuno prirodnom Pilex preparatu. Simptomi se u najvećoj mjeri ublažavaju već nakon 72 sata, a potpuno povlačenje svih hemoroidalnih simptoma u više od devedeset posto korisnika je moguće već nakon sedam dana. Pilex kapsule se uzimaju s vodom ili jogurtom, što znači da nema nikakvog kontakta s bolnim područjem. Dostupan je u svim ljekarnama.