Američki diplomat: Nenormalno je da Srbi i Hrvati koju su toliko bliski imaju tako loše odnose

Kada kupujemo u dućanima u kojima je sve jeftino mislimo kako smo dobro prošli jer smo manje platili, no zapravo plaćamo mnogo skuplje kada se u obzir uzmu ostale stvari, piše Listverse. Dosta predmeta iz jeftinih dućana jednostavno nije dovoljno kvalitetno za normalnu upotrebu te će se raspasti nakon prvog korištenja, što znači da ste bacili novac. Također, jeftine stvari često su napravljene od toksičnih materijala.

Gdje se i kako u Hrvatskoj anonimno i sigurno testirati na HIV i hepatitis?

U Supetru će pogrebne povorke prolaziti kroz turistički resort

Kako napraviti samostrel?

New York Times prenosi iskustvo jednog bračnog para koji tolerira izvanbračne izlete. Daniel i Elizabeth kažu da im je zbog toga bolja veza i bolji seks. No otvoreni brak nije za svakoga, a čak i parovi koji se odluče za tu opciju trebaju otvoreno komunicirati o svemu, pogotovo ako jedan od partnera nije otvoren za dijeljenje. Jedan od mitova vezanih uz otvorene veze jest da ih traže muškarci, a da su žene češće ljubomorna strana, no to nije uvijek tako.

SF priča: Defy the stars

Za publiku umornu od gledanja superherojskih nastavaka, rebootova i spin offova ljeto može biti loše razdoblje za kino. Guardian donosi 12 ovogodišnjih diverzija blokbasterske ljetne sezone: Hounds of Love, Berlin Syndrome, Beatriz at Dinner,It Comes At Night,My Cousin Rachel , The Beguiled,The Big Sick, The B-Side: Elsa Dorfman’s Portrait Photography, A Ghost Story, Lady Macbeth, Menashe i Ingrid Goes West.

“To je tako./ Sada si se ti našao to mijenjati, ma nemoj./ To se ne radi. / To nije normalno./ Ugrožene su naše vrijednosti. / Većinu terorizira manjina./ Zaštitimo sebe, svoj način življenja. / Svoj na svome. Ugodno je, toplo, sigurno, udobno – ispunjavati očekivanja drugih”, piše H-alter u tekstu o kulturi mediokriteta.

Dijelu prostorija u dvorištu SC-a zabranjen pristup zbog opasnosti od urušavanja

Norvežani trenutno rade na Yara Birkeland, potpuno električnom, autonomnom brodu, koji će iduće godine biti predstavljen javnosti. Iako će brodom u početku upravljati ljudi, od 2019. godine brod bi trebao postati djelomično autonoman, a već 2020. godine će biti potpuno automatiziran. Radi se o teretnom brodu koji će prevoziti gnojiva između tri luke u južnoj Norveškoj i koji će zamijeniti dosadašnji transport kamionima, s tim da bi ovakav način transporta trebao pomoći u smanjenju emisije ugljikovih plinova za 678 tona godišnje. Bug, New Atlas

Muškarac se otuširao usred kružnog toka u Zagrebu i postao hit na Facebooku

https://www.youtube.com/watch?v=Da8-QfGemgo?ecver=1

Voditelj ‘Star Talka’, ravnatelj Hayden planetarija i astrofizičar Neil deGrasse Tyson ima sjajan pristup približavanja velikih znanstvenih ideja masama. U novoj epizodi ‘Hot ones’ jedući ljuta pileća krilca s Seanom Evansom raspravlja o pitanjima poput svemira, tekstovima Kanyea Westa i i Obaminim autobiografijama.

Amerikanci troše 11 milijardi dolara godišnje u potrazi za srećom. Ali što se doista i ostvari? Peter Andrey Smith otišao je na utopijski vikend u Miamiju na prvom svjetskom summitu o sreći. “Priznajem da sam bio jedan od onih koji su napustili summit sretniji nego kad su stigli. To je gotovo sigurno zato što je u Miamiju bilo sunčano, za razliku od zime kući u Brooklynu. Da sam želio pronaći jednu istinsku stvar koja će me učiniti sretnim zauvijek, zasigurno bi otišao nezadovoljan. Ne postoji siguran recept za sreću. I nisu svi čimbenici pod našom kontrolom”, piše Andrey Smith. Outside

Pročelnik zagrebačkoga gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lovrić izjavio je, nakon sastanka nakladnika i knjižara s gradonačelnikom Milanom Bandićem kako je kao prva mjera dogovoreno da svima onima koji su u zakupu u gradskom prostoru, od sutra zakupnina bude 1 kunu po četvornom metru. “Potaknut ćemo i Vladu Republike Hrvatske, prije svega resorno Ministarstvo kulture i Ministarstvo državne imovine da ozbiljno razmisle i pozabave se problematikom u kojoj su se našli nakladnici i knjižari”, rekao je Lovrić. T-Portal

Mnogi otkrivaju da je kanabis, u jednom ili drugom obliku, učinkovit za ublažavanje simptoma različitih stanja koja do sada nisu temeljito istraživana: autizam je jedan od njih. Roditelji s ozbiljno autističnom djecom, koji su iscrpili sve druge mogućnosti, opisuju medicinski kanabis kao terapiju koja im je ‘promijenila život’. Tri majke su se organizirale uz pomoć jednog izraelskog istraživača kako bi sastavili globalnu datoteku s ciljem da nauče više o tome kako različite sorte kanabisa utječu na desetine pacijenata koji već legalno koriste medicinski kanabis za liječenje autizma, piše Vice.

“Oficir i džentlmen, frajer i vjernik, lik poput Gotovine u ovdašnjim kinematografijama nije viđen od vremena Partizanske eskadrile Hajrudina Krvavca. Što se tiče protivničke strane, Jakov Sedlar i njegov Četverored predstavljat će naspram Generala – ostane li Vrdoljak pri svom scenariju – Disneyjevu Trnoružicu. I u ovom je filmu Vrdoljak pozapošljavao svu moguću rodbinu: hvalevrijedna navika, bolje da crkne selo nego običaji”, komentira Boris Rašeta snimanje filma. Novosti

“Na svom sedmom albumu Emperor of Sand, Mastodon pokušavaju pomiriti pop tendencije recentnih ostvarenja poput The Hunter i Once More ‘Round the Sun s konceptualnim bombastom ranijih ostvarenja poput Leviathan ili Blood Mountain. U toj borbi suprotnosti Mastodon sve više zapadaju u krizu identiteta, koja čak ne bi predstavljala problem kada bi i dalje bili sposobni isporučiti zanimljive pjesme”, pišu Lake Note o novom albumu američkih metalaca.

Situacija s Algoritmom MK nije nova ni neočekivana, pišu 24sata. Sam Algoritam je, kako je poznato, u svibnju 2015., zbog dugovanja koja su premašivala 40 milijuna kuna, pokrenuo predstečajnu nagodbu u kojoj se tvrtki otpisala otprilike polovica duga, a ostatak od 20 milijuna kuna vjerovnicima je trebao isplaćivati idućih sedam godina. “Kad se uzme u obzir i što se događa s Tisak Medijom zbog Agrokora, ovo s AMK bi zaista mogao biti izuzetno golemi udarac na ionako šepavo domaće izdavaštvo. On je blokiran i po mojem mišljenju vrlo su male šanse da će stvar proći bez predstečajne nagodbe”, komentira predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić iz naklade Jesenski i Turk.

. Twitter, Index

“Odbacite li glazbu današnjice odmah postajete hodajući klišej, zreli za ismijavanje, klasična parodija sredovječnosti. To se ne događa svima, ali se može dogoditi vama. Većina nas prestaje reagirati na novu glazbu jer znamo bolje. Znamo dovoljno da bismo shvatili da je sve već učinjeno, bez obzira na to što slušamo. No, postoji jedna stvar koja se puno manje spominje vezano za ovu temu. Radi se o našem doživljaju (percipiranom i stvarnom) glazbenika mlađih od nas samih. Glazba zahtijeva da budemo emocionalno angažirani, a to može jako teško ostvarivo ako je proživljavamo kroz prizmu nekog tko je doživio manje od nas”, piše Lary Wallace u zanimljivom članku za Aeon.

“Markovina je povjesničar koji, uz pomoć arhivske, ruši spomeničku građu. Ili iz nešto šire perspektive: Markovina je jedan od rijetkih glasova neukroćene svjetovnosti u hrvatskoj parareligijskoj prčvarnici. Odatle je on, razumije se,
jugokomunističko smeće,
odnosno
neprijatelj hrvatske države,
odnosno
izdajnik hrvatskoga naroda kojeg treba vratiti tamo odakle je došao,
i zbog toga ga iznimno poštujem”, piše Viktor Ivančić u tekstu posvećenom Draganu Markovini. Lupiga

“Na otvorenju ove gledam mlade studentice s akademije. Sad su tako kul, uče slikat, motaju duhan, napijaju se vinom, zabrijavaju s kolegama, od mamurluka se oporave do podne. Život ih trenutno mazi, da bi im, čim završe akademiju sabljom sasjekao krila. U najboljem slučaju neke od ovih djevojaka završit će kao profesorice likovnog po periferijskim osnovnim školama. Dvije ili tri ove djevojke završit će kao sudionice hrvatske likovne scene, do svoje pedesete motat će se po otvorenjima izložbi i stalno se iznova razočaravati i čuditi zašto im ono što nazivaju karijerom ne napreduje”, piše Očajna povjesničarka umjetnosti u tekstu za Arteist.

12. svibnja 1907. rođena je holivudska glumica Katharine Hepburn. Za svoje vrijeme ova je dama vodila poprilično kontroverzan privatni život: razvela se od muža i imala brojne afere, ali se odbijala ponovo udati. Njena najduža veza bila je sa glumcem Spencerom Tracyjem koji je tijekom cijele njihove veze bio u braku sa drugom ženom. Evo nekih od njenih najboljih uloga. Osim Kate, rođendane danas slave i dva zafrkanta – Homer Simpson te Jason Biggs, zbog kojeg pitu od jabuka nikada više nećemo gledati isto.

13 vrlo perverznih seksualnih fantazija

The Documentary Network je YouTube kanal sa zanimljivim filmovima o raznim temama. Tu je dokumentarac o čovjeku s najvećom kolekcijom ploča, o briselskim dostavljačima na biciklima, o kitopsinama, kako napraviti uspješnu crowdfunding kampanju te stariji dugometražni dokumentarac o Waorani plemenu koje živi u amazonskoj prašumi.

Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić tvrdi kako je, dok su obojica bili u Oreškovićevoj Vladi, ušao u sukob sa Zdravkom Marićem. Ministar financija inzistirao je da Badel preuzme tvrtka Meteor čije je udjele mjesec dana ranije kupio Darko Knez, nekad izvršni potpredsjednik Agrokora koji je tamo zadržao dvije visoke funkcije. Marić je potpisao otpis 60 posto duga od 65 milijuna, no Oreškovićeva je Vlada, tvrdi, zaključila kako je profit Meteora premali da bi financirali ulaganje. “Pitanje je zašto je nova Vlada promijenila stav”, priča Panenić u velikom istupu u Telegramu.

Video s Jimmy Kimmelovog showa: Majke nabrajaju najlošije poklone što su dobile za Majčin dan

Video: Trogodišnja curica pokazuje kako promijeniti ulje na autu

“Post je poput vježbe – različiti ljudi će imati različite programe, ali cilj je isti: priuštiti tijelu koristan stres koji mu pomaže da postane jače, zdravije i otpornije kada se suočava s većim, potencijalno štetnijim stresovima. Otkako zadnjih godinu dana prakticiram isprekidani post više ne trebam poslijepodnevni drijemež. Nisam razdražljiv ako nisam jeo posljednjih nekoliko sati, što mi prije uvijek dogođalo. Post me nije pretvorio u super sportaša, ali se osjećam sjajno”, piše Kyle Boelte za Outside.

Hahaha: Stephen Colbert reagirao na Trumpovu izjavu da je "netalentirani tip"

Moderni i hvaljeni kalifornijski hip-hoperi Death Grips nastupit će 8. lipnja u zagrebačkoj Tvornici, što će im biti prvi puta u Hrvatskoj. Bend je objavio nekoliko hvaljenih albuma, od kojih je The Money Store Monitorov album godine za 2012. Uživo su rijetko viđena pojava – koncerti nerijetko završavaju u potpunom kaosu, a kombinacija punka, hip hopa, noise i industrial glazbe na način kako to rade Death Grips nema konkurencije danas. Ulaznica je 100 kuna. Monitor

Nakon nedavnog gašenja ponovno je pokrenuta jedna od najvećih stranica na Facebooku kojom upravlja ateistička zajednica nakon što su je vjerske skupine masovno prijavljivale. Gašenje Atheist Republic pokrenulo je prosvjede ateista i zagovaratelja slobode govora na internetu nakon čega je stranica obnovljena. Stranicu Atheist Republic posjećuje više od 1.6 milijuna ateista, te je samo jedna od nekoliko sličnih manjinski orijentiranih stranica koje su na meti vjernika. Lider, ultra.news

Moderni i hvaljeni kalifornijski hip-hoperi Death Grips nastupit će 8. lipnja u zagrebačkoj Tvornici, što će im biti prvi puta u Hrvatskoj.

Bend je objavio nekoliko hvaljenih albuma, od kojih je ‘The Money Store’ Monitorov album godine za 2012. Uživo su Death Grips rijetko viđena pojava. Koncerti nerijetko završavaju u potpunom kaosu, a kombinacija punka, hip hopa, noise i industrial glazbe na način kako to rade Death Grips nema konkurencije danas. Ulaznice u pretprodaji iznose 100 kn, a na dan koncerta 130 kn.

Organizator o bendu:
Jedan od najznačajnijih underground bendova posljednjeg desetljeća na sceni se pojavio 2011. s mixtape izdanjem ‘Exmilitary’, te prvijencem ‘Money Store’ iduće godine. Od tada traje impresivna karijera benda, koja uključuje mnogobrojna diskografska izdanja, potpisivanje i brzi razlaz s Epic records, nekoliko otkazanih turneja, raspad i ponovno okupljanje, i vjerojatno najimpresivniju listovu fanova u glazbi danas uopće. Svoje divljenje prema glazbi, stavu i načinu funkcioniranja Death Grips izrazili su između ostalih David Bowie, Bjork, Trent Reznor i Tom Morello, Bjork i Nine Inch Nails zvali su ih i kao predgrupu na svoje turneje, a glumac Robert Pattinson pojavio se u njihovom spotu ‘Birds’. 

Službena prodajna mjesta ulaznica:
 Dirty old shop, Tratinska 18
 Rockmark, Berislavićeva 13
 Dallas Music Shop Rijeka, Splitska 2a
 Eventim prodajna mjesta i www.eventim.hr

U istim ribljim štapićima u Italiji ili Austriji je losos, a u Mađarskoj oslić, u pudingu ima značajno manje kakaa, a u gaziranim napicima u Mađarskoj proizvođači koriste umjetna sladila, stoji u danas u Bruxellesu predstavljenoj mađarskoj studiji o različitoj kvaliteti proizvoda u novijim i starijim članicama EU koja je obuhvatila čak 96 proizvoda. Značajne razlike nađene su kod četvrtine proizvoda, a razlike su posebno izražene u nekim kategorijama, primjerice od sedam testiranih vrsta piva, manje alkohola i slabiji okus imalo je čak pet mađarskih uzoraka. U Slovačkoj čak postoje razlike u gramaži pojedinih proizvoda. Monitor

Danas je u Bruxellesu predstavljena mađarska studija o različitoj kvaliteti proizvoda u novijim i starijim članicama EU koja je obuhvatila čak 96 proizvoda. Značajne razlike nađene su kod četvrtine proizvoda. U istim ribljim štapićima u Italiji ili Austriji je losos, a u Mađarskoj oslić, u pudingu ima značajno manje kakaa, a u gaziranim napicima u Mađarskoj proizvođači koriste umjetna sladila.

Razlike su posebno izražene u nekim kategorijama, primjerice od sedam testiranih vrsta piva, manje alkohola i slabiji okus imalo je čak pet mađarskih uzoraka. U Slovačkoj čak postoje razlike u gramaži pojedinih proizvoda.

Još traje slično hrvatsko istraživanje, pod vodstvom hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan.

Drugu dječju ligu u Španjolskoj osvojio je – tim djevojčica, ispred 13 ekipa dječaka, pobijedivši u svakoj osim jedne od 22 utakmice. AEM Lleida od 2014. igra u muškoj ligi, što je dopušteno do dobi od 14 godina, a New York Times piše o veličini ovog uspjeha s obzirom da slabu podršku koju nogometašice imaju u Španjolskoj, za razliku od SAD-a gdje je to vrlo razvijeni ženski sport, pogotovo u mlađim generacijama. U Španjolskoj je ženska liga tek prošle godine dobila velikog sponzora, tri desetljeća nakon pokretanja, Real Madrid, kao najuspješniji španjolski klub, uopće nema ženski tim. Trener ovih djevojčica iz AEM Lleide kaže kako nema problema s dječacima protiv kojih igraju, nego s roditeljima: “Većina mačo komentara i uvreda stiglo je od majki nekih igrača!”.

Novi Banksyjev grafit – radnik koji skida jednu zvjezdicu s europske zastave, vlasnici zgrade prodat će ga za milijun funta

Od 40 milijardi kuna koliko je Agrokor dužan bankama, dobavljačima i državi, nije jasno na što se odnosi 3,6 milijardi kuna, a Jutarnji piše da je moguće da su se različito knjižile neke obveze ili da je bilo neregularnosti u prikazivanju tih obveza ili da je ta razlika kombinacija svega navedenoga. Poslovni piše o zagorskom proizvođaču jaja Perfa koji je bio pokrenuo stečaj Konzuma pa su ga izbacili iz ove trgovine, sad želi da ga vrate.

Afrojack, Armin van Buuren, Axwell / Ingrosso, David Guetta, Hardwell, Martin Garrix, DJ Snake, Steve Aoki i Tiësto prva su imena najavljena za ovogodišnji festival Ultra koji će se održati od 13. do 19. srpnja na stadionu Poljud u Splitu. Otvorenje je dan prije na Braču, after-party na Hvaru i Visu. Ulaznice su 169 eura. Monitor

Afrojack, Armin van Buuren, Axwell / Ingrosso, David Guetta, Hardwell, Martin Garrix, DJ Snake, Steve Aoki i Tiësto prva su imena najavljena za ovogodišnji festival Ultra koji će se održati od 13. do 19. srpnja na stadionu Poljud u Splitu.

Na line-upu petog izdanja našla su se sve skupa 46 izvođača, a sve skupe će Ultra potrajati sedam dana, s partyjem otvorenja na Braču te partyjima na Visu. Ulaznice su 169 eura.

Produkcija festa je na četiri pozornice smještene unutar i oko splitskog Poljuda – glavna pozornica, Resistance Stage, UMF Radio Stage i Arcadia Spectacular ili takozvani Afterburner.

Pozornica Resistance koja ove godine dovodi najveća imena house i techno glazbe – Nic Fanciulli b2b Eats Everything, Sasha & John Digweed i Seth Troxler b2b The Martinez Brothers, Adam Beyer, Carl Cox, Joseph Capriati, Marco Carola i Nicole Moudaber.

Raznolikosti festivala pridonijet će i Andrew Rayel, Fedde Le Grand, GTA, Rødhåd,Technasia i W&W, a najavljeni su i nastupi brojnih drugih zvijezda – Ben Gold, David Gravell, Dr Phunk, Elio Riso, Frank Walker, Heatbeat, Hector, Jay Hardway, Jewelz & Sparks, Jon Rundell, Julian Jordan, Kill the Buzz, Kura, Maddix, Manse, MaRLo, NLW, Orjan Nilsen, Ravitez, Ruben de Ronde b2b RODG, Sick Individuals, Suyano i Tijana T.

Poznati svjetski glazbeni izdavači, Jacked i Revealed, bit će zaduženi za program na Afterburneru.
 

Program:
13. srpnja – RESISTANCE party otvorenja u klubu Giraffe Palm Beach House, Split
14.-16. srpnja – ULTRA Europe na stadionu Poljud, Split
17. srpnja – Brač Regatta na plaži Zlatni Rat, Bol, Brač
18. srpnja – ULTRA Beach u hotelu Amfora Grand Beach Resort, Hvar
19. srpnja – RESISTANCE Vis u tvrđavi George, Vis

Sutra se u Veneciji otvara 57. Biennale, najveća svjetska izložba suvremene umjetnosti, okupit će 120 umjetnika iz 85 zemalja, fokusiran je na ulogu umjetnika, kao i na položaj umjetnosti u modernom društvu, sve pod nazivom ‘Viva Arte Viva’. Hrvatski paviljon otvara se danas u prostorima Artiglierije u Arsenalu, uredila ga je povjesničarka umjetnosti Branka Benčić, a čine ga dvije kompleksne instalacije u kojima se umjetnici Tina Gverović i Marko Tadić bave temama neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja. T-Portal, Novi list

Stiglo je toplo vrijeme, a Outside navodi 6 grešaka koje ljudi najčešće rade kad se po toplom vremenu bave sportom vani. Prva greška je razodijevanje – bez odjeće tijelo se puno brže grije pa treba nositi lagane majice svijetlih boja i kapu. Druga greška je biti suh izvana – treba se polijevati vodom po odjeći i kapi, kad god je moguće. Treće je tjelesna temperatura što neki sportaši rješavaju stavljanjem leda na kožu gdje prolaze glavne arterije (nije baš praktično, ali ako se može ima smisla). Četvrto – treba biti vlažan, ali ne i stopala, jer tako nastaju žuljevi. Peto – ponijeti dovoljno vode, isplanirati put i vidjeti ima li usput kakav izvor, dom, trgovina… Šesto – aklimatizacija, jedan od trikova je dodatno se odijevati u proljeće da se tijelo pripremi za ljeto.

T-Portal donosi profile 12 žena koje se kandidiraju na lokalnim izborima 21. svibnja za gradonačelnice, županice i načelnice. U Zagrebu su za mjesto gradonačelnice kandidirane bivša ministrica Anka Mrak-Taritaš, bivša Bandićeva zamjenica Sandra Švaljek i HDZ-ova disidentica Bruna Esih. U Splitu se za gradonačelnicu kandidiraju liberalna Marijana Puljak i SDP-ova kandidatkinja Aida Batarelo. Književnica Ivana Šojat HDZ-ova je kandidatkinja za gradonačelnicu Osijeka, SDP-ova Tatjana Šimac Bonačić kandidira se za gradonačelnicu Dubrovnika, iz iste stranke je Sabina Glasovac, poznata po radu u obrazovanju, a koja se bori u Zadru, dok se Josipa Rimac pokušava vratiti na mjesto gradonačelnice Knina. Mostove Katarina Ujdur i Sabina Vukovac kandidatkinje su za gradonačelnicu Metkovića, odnosno županicu Brodsko-posavske županije, dok HDZ-ova Majda Burić ide u borbu za županicu Primorsko-goranske županije. Inače, na baš svim pozicijama za koje se kandidira ovih 12 sada su na vlasti – muškarci!

10:18 Riga, nepoznata baltička ljepotica, HTV1
10:23 Treći element: Znanost i filozofija, HTV3
13:17 Hrvatsko podmorje: Uljezi, HTV1
13:40 Tajna dvorišne rasprodaje: Ubojstva iz romana (7,2), HTV2
13:48 Bonton: Žicanje i nevraćanje male love, HTV1
15:30 Žene čekaju (7,2), HTV3
16:44 Nova Europa Michaela Palina: Rat i mir (7,6), HTV2
18:05 Bonton: Davanje otkaza, HTV1
20:00 Umorstva u Midsomeru (7,8), HTV2
20:02 Ljeta u Indiji (7,7), HTV1
20:05 Superljudi, RTL
20:10 Dobar, loš… – Filmski robot, HTV3
21:40 Vera (8,1), HTV2
21:44 Otkrivamo Hrvatsku: Susak, HTV1
22:00 Prebrzi i prežestoki (5,9), RTL
22:00 Prijevara (6,6), Nova TV
22:03 Deadwood (8,4), HTV3
22:57 Svjetla predgrađa (6,9), HTV3
23:05 Rudo i Cursi (6,7), HTV1
23:15 #nemoj nikome reći (8,3), HTV2
23:50 Tjelesna strast (7,4), HTV2
00:00 Gospodar prstenova 2 (8,7), Nova TV
00:05 Gospodar zločina (4,6), RTL
00:44 Moramo razgovarati o Kevinu (7,5), HTV1
02:32 Wyvertn (4,7), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

I u slučaju Agrokora i u slučaju Algoritma riječ je o šampionu teške kategorije u svom području poslovanja, u oba slučaja riječ je o situaciji dugotrajnih neplaćanja i, u oba slučaja, veselje su pokrenuli oni najhrabriji koji su aktivirali zadužnice, računajući kako je vrag odnio šalu i kako će novce vidjeti samo onaj tko prvi stavi šapu na prisilna sredstva naplate, kao i Agrokor, i nakladnici su korisnici državnih poticaja, osvrće se Radoslav Dejanović na “propast Algoritma” i sugerira ideje za oživljavanje nakladništva. Monitor

“Propao Algoritam”, vrište (barem neki) mediji, spominju se mračni scenariji i suptilno se sugerira krah cjelokupnog izdavaštva u Hrvatskoj.

Dobro, situacija jest crna. No, ništa više niti manje crna od crnila u koje je izdavaštvo zapalo već prije više godina. Bavljenje književnošću, bilo to stvaranjem, distribucijom ili konzumacijom umjetnosti, djelatnost je trećeg reda. Nekad nije bilo tako, no čemu sjeta o prošlim vremenima kad imamo armagedon danas?

Tekst u Jutarnjem listu povlači neobične paralele između situacije u kojoj se našao Algoritam i situacije u kojoj se našao Agrokor; u oba slučaja riječ je o šampionu teške kategorije u svom području poslovanja, u oba slučaja riječ je o situaciji dugotrajnih neplaćanja i, u oba slučaja, veselje su pokrenuli oni najhrabriji koji su aktivirali zadužnice, računajući kako je vrag odnio šalu i kako će novce vidjeti samo onaj tko prvi stavi šapu na prisilna sredstva naplate.

Sličnosti ne staju samo tu: kao i Agrokor, i nakladnici su korisnici državnih poticaja. Kao i državnom polumonopolistu maloprodaje špeceraja i uvoznog “Izvorno hrvatsko” voća i povrća, tako i nakladnicima država daje pinku glede opće dobrobiti.

To je u redu – država treba poticati kulturu. No, s druge strane ti isti poticaji zakočili su evoluciju nakladništva u Hrvatskoj, zacementiravši cijene knjiga, a s njima i ostale faktore proizvodnog procesa, u nekom danas već suludom limbu u kojem se obično nalaze mali obiteljski obrti motača kovanih ograda i ludih šeširdžija koji svoj časni posao mogu dokazati generacijama unazad, pa su eto postali simpatičan simbol nekih starih vremena ali bez pomoći države ne mogu opstati na tržištu koje je već odavno otišlo u nekom posve drugom pravcu.

Ne treba nas ni čuditi način poslovanja koji tako snažno podsjeća na Agrokorov: tko god je ozbiljnije poslovao u Hrvatskoj, zna da je to jedan od najčešćih, debelo dominantan model poslovanja: jači u poslovnom odnosu gotovo uvijek uvjetuje priču sa zadužnicama ili mjenicama, ovisno o tome s koje strane poslovnog tala se nalazi. U nekoj normalnoj ekonomiji bila bi to posve beznačajna sredstva osiguranja naplate, no u potemkinovom kapitalizmu kojeg njeguje Hrvatska te se poluge češće koriste za ucjenjivanje nego za garantiranje poštenog poslovnog odnosa.

Isplivat će ovakvih priča još, i to u svim sferama gospodarstva.

No, vratimo se na izdavače. Izdavači su nam, naime, potrebni. Danas možda ne više nasušni kao nekad, ali potrebni i dalje. Oni se, međutim, nisu mrdnuli od pozicija koje drže desetljećima. Njihovi poslovni modeli su zastarjeli i ovise o kupcima kojih je sve manje i manje.

Ništa loše u klasičnim knjigama, dapače. No, reći ću vam kako to izgleda kod mene. Već godinama kupujem gotovo isključivo elektroničke knjige. Razloga je mnoštvo, a ovo su najvažniji:
Čitač e-knjiga ima pozadinsko osvjetljenje i nikome ne smetam dok čitam navečer u mraku.

Sve svoje knjige imam na jednom mjestu i ne moram brisati prašinu s njih; nosim ih sa sobom na putovanja, svoju osobnu knjižnicu u džepu.

Moj čitač lijepo pamti gdje sam stao u kojoj knjizi.

Ugrađeni rječnici za strane jezike na kojima znam čitati.

Uvijek mogu napisati zabilješku tako da ne šaram po samoj knjizi.

Molim, uočite kako nigdje nisam spomenuo cijenu. Kad je kod nas tih ranih dana bilo rasprave o e-knjigama, jedan od glavnih argumenata protiv bila je nikakva razlika u cijeni tiskane i e-knjige. Što, naravno, nije točno: cijenu knjige možemo grubo podijeliti u dva dijela: cijenu pripreme, te cijenu tiska, distribucije i prodaje knjige. Samo je prvi dio cijene isti za tiskanu i e-knjigu, dok drugi dio može biti značajno različit, a uvijek je povoljniji u slučaju e-knjige kojoj treba tek jedan (virtualni) server i nešto struje za njega, za razliku od tiskane knjige koja traži papir, tintu, tiskarski stroj, kamion, skladište i prodavača. Cijene su, zapravo, dugo godina bile kriminalnim paktom održavane na istoj razini, na štetu krajnjeg kupca.

Biti zarobljen u jednom poslovnom modelu ima smisla samo dok ne postoje alternative: sve do široke rasprostranjenosti Interneta bilo je posve normalno da naši nakladnici uvoze i preprodaju knjige po dvostrukoj ili trostrukoj cijeni. Sve dok su poštanske usluge bile skupe i nepouzdane bilo je moguće kupiti remitendu stranih časopisa za desetinu cijene i zatim ih prodavati domaćoj publici po punoj cijeni.

Internet je sve to promijenio. Danas je problem samo još nabaviti knjige na hrvatskom jeziku, a niti to više nije nepremostiv problem: mladi uglavnom dovoljno dobro znaju engleski jezik da bez problema mogu čitati originalna izdanja i u njima uživati. Preko Interneta kupuje se naveliko, i tiskane i e-knjige. Poštarina je postala prihvatljiva. Knjižara je postala globalna, prebogata svim i svačim. Oh, da… nije u našem vlasništvu. Prokleti Amazon.

No, da se vratim na naše hrabre ali slabašne pokušaje prodaje e-knjiga (Planet9, Vipnetova e-knjižara…), gdje su naslovi bili jednake cijene kao i tiskana izdanja, a ponekad i neobjašnjivo skuplji. A tako je bilo i prije kardinalno idiotske odluke države da na e-knjige lupi puni PDV, što je valjda trebala biti zaštitna mjera za domaće nakladnike koji ionako vjeruju samo u papirnata izdanja. No, ovim potezom čak i ako su se planirali modernizirati, nakladnici u tome ne mogu naći računicu jer je PDV na tiskano izdanje 5%, a na elektroničko izdanje iste te stvari – 25%.

No, to je naša država. A odnedavno i jednako idiotska EU.

I opet ću o mojim e-knjigama. O’Reilly naslova imam, kupljenih naravno i u originalu, pedesetak; Packtovih preko dvije stotine, što kupljenih, što dobivenih besplatno kroz njihov “Free Learning Forever” program. Dvije šake ozbiljnih povijesnih knjiga, četiri ili pet o pisanju i izdavaštvu, te manju hrpu beletristike. Sve redom elektroničke knjige, niti jedna od njih kupljena kod domaćeg nakladnika.

Kako? Jednostavno. Upravo jučer kupio sam 48 knjiga za dvadeset dolara. Autori bezveznjaci? Ne baš: Arthur C. Clarke, Roger Zelazny, Isaac Asimov, Neil Gaiman, Connie Willis…

Priznajem, riječ je o posebnoj prodaji na poznatoj Humble Bundle stranici, i ove bi me knjige u normalnoj prodaji koštale 417 dolara: 8.6 dolara po knjizi – odnosno, 59 kuna po knjizi.

Pođite u domaće knjižare i pokušajte neku od tih knjiga kupiti po toj cijeni. Ne onoj superpovoljnoj od 2.8 kuna po knjizi, već po punoj cijeni e-knjige od 59 kuna.

Eto, ako ste mislili da je manifestacija čišćenja skladišta zvana Interliber prilika da povoljno nabavite knjige, pokušajte ih nagovoriti da vam svoje viškove prodaju po ovim cijenama.

Nadam se da vidimo u čemu je problem: baš kao i u svemu ostalome, i u nakladništvu je svijet otišao dalje: mladi čitaju knjige na pametnofonima, tabletima i e-book čitačima, a mi smo zacementirani u svijet njegovog veličanstva papirnate knjige opterećen ne samo brick-and-mortar troškovima, već i suludim PDV-om na formu koja je daleko ekološkija od tradicionalne.

No, to je u redu. Sve će se to polako promijeniti; uostalom, već i sad je moguće u samizdatu objaviti elektroničku knjigu, uspješno je prodati i zaobići sve remetilačke faktore osim PDV-a. Sjedeći u toplini vlastitog doma možete napisati, objaviti i prodavati knjigu na globalnom tržištu, u potpunosti zaobišavši domaće nakladnike i njihov stav o tome što je jedino pravo izdanje. Ne dozvolite si da vam kažu kako ste za njihovu propast krivi vi, globalno osviješteni autori. Za propast nakladništva krivi su samo nakladnici/trgovci i njihov pajdaš država. Proces destrukcije morat će kad-tad iznjedriti neke nove nakladnike koji razumiju novo digitalno doba i znaju kako na globalnom tržištu privući autore i pronaći kupce.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

Lude žene: ‘The Lure’, sirene koje se hrane muškim srcima

Probno testiranje 4 tisuće maturanata pokazuje da su najjači iz engleskog, da im iz hrvatskog znanje opada te da su iz matematike standardno loši. Dakle, iz engleskog je na A razini riješenost ispita iznosila 76% posto, dok je prošle godine bilo 71%, a na osnovnoj, B razini, bila je 67%, lani 73%, preklani 71%. Iz hrvatskog znanje opada – na razini A maturanti su ostvarili prosječnu riješenost ispita od 47%, lani 53% i preklani 51%, a na B razini hrvatskog riješenost ispita je 52%, lani 53%, preklani 57%. Matematiku su riješili s 37% uspješnosti, na B razini 41%, slično kao prethodnih godina. Novi list

Od siječnja do travnja ove godine u ugostiteljstvu je iznos fiskaliziranih računa porastao 11,3% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na gotovo 4 milijarde kuna, podaci su Porezne uprae. Ovo bi značilo porast prometa u ugostiteljstvu, suprotno upozorenjima ugostitelja da im promet pada zbog povećanja stope PDV-a za ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto. T-Portal

Nijemci testirali pa upozoravaju: Žitarice za doručak nekih proizvođača koje se reklamiraju kao iznimno zdrav doručak za djecu i odrasle, često su, poput jogurta i gotovih umaka prave skrivene šećerne bombe

Poslovni analizira najave Europske središnje banke i američkog FED-a da će početi smanjivati otkup obveznica što će dovesti do vala skupljeg zaduživanja, što će pogoditi i Hrvatsku. Postupno smanjenje ECB-ovih kupnji na mjesečnoj razini očekuje se u prvoj polovici 2018. godine, što bi posljedično moglo gurnuti prinose na 10-godišnju njemačku obveznicu prema višim razinama, a i hrvatski će prinosi također slijediti uzlazni trend. Inače, Europska središnja banka (ECB) drži u svojoj bilanci 4,5 bilijuna dolara imovine, najviše što je neka središnja banka ikada posjedovala, američke Federalne rezerve i Banka Japana drže svaka po 4,4 bilijuna dolara.

Korisnici zagrebačkog prostora alternativne kulture Medika ne moraju napuštati svoje tamošnje klubove nego će Grad Zagreb prostor sanirati etapno kako korisnici ne bi nužno morali napuštati sav prostor, objavljeno je iz Grada. Iz Ureda gradonačelnika međutim podsjećaju da će se alternativci morati iseliti iz Medike u dogledno vrijeme jer je ondje planirana gradnja Kongresnog centra, o čemu će definitivna odluka pasti do kraja godine. Ako se bude selilo iz Medike “za postojeće korisnike prostora naći će se adekvatan smještaj na nekoj drugoj lokaciji”, kažu iz Grada. Jutarnji

Body Creator® su specijalizirani centri za zdravo mršavljenje i preoblikovanje ženske figure. Imaju potporu Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, Zagrebačkog dijabetičkog društva i Udruge za prevenciju prekomjerne težine. Uz svjetski poznate tretmane gubitka kilograma brzo ćete doći do dugo očekivanih rezultata. Ponuda uključuje deset tretmana vježbanja u termo kapsuli, deset tretmana u infra red kapsuli i deset lipolasera u salonu Body Creator City u centru Zagreba. Ponuda dana…

Sirene su u mitologiji vodena bića, lijepa čudovišta koja svojom neodoljivom pjesmom mame nedužne moreplovce u sigurnu smrt. No to je cijena koju smrtnici plaćaju za trenutak znatiželje, to je cijena užitka. Sirena je s druge strane osuđena na mnogo tužniju sudbinu – samoću, jer zna da može privući ljubav ali je ne može zadržati, nužno mora ubiti ono što voli ili umrijeti.

Znao je to i Hans Christian Andersen kada je pisao Malu sirenu, a ako ste čitali originalnu priču znate da nema sretan kraj. Mala sirena odriče se glasa kako bi dobila noge i kako bi je princ zavolio, no bez glasa nema ni ljubavne čarolije, a on na kraju oženi drugu. Sirena mora birati, ako ga ubije može se vratiti kući, ako odbije postat će morska pjena. Svi znamo kako priča završava, koliko god nas Disney uvjeravao da za sirene postoji sretan kraj.

Modernu verziju bajke napravila je poljska redateljica Agnieszka Smoczynska, zove se Córki dancingu ili u prijevodu The Lure. Taj su mamac dvije sestre sirene, Zlatna i Srebrna, koje namame obitelj glazbenika da ih izvedu iz vode i pruže im dom. Tako djevojke dolaze u noćni klub u kojem naravno očaraju publiku, a dražima ne može odoljeti ni Mietek, sin glazbenika, kojeg privlači Srebrna iako odbija biti s njom (seksualno) jer je riba. Dok njena sestra u lovu na ljubav pokušava odbaciti svoju prirodu i biti obična djevojka, Zlatna se ne odriče svojih poriva, ona je u lovu na žrtve. Sirene se naime hrane – ljudskim srcima. No Srebrna želi samo jedno srce i želi da barem jednom ono bude poklonjeno. Zbog toga pristaje odreći se dosadašnjeg života i snova, sestre, spremna je odreći se onoga što ju čini sirenom.

Pretvoriti bajku u romantičnu horor priču o sirenama koje jedu ljude dovoljno golica maštu, no film je ujedno i mjuzikl što djeluje nepotrebno prvenstveno jer je to dosta nespretno izvedeno. Namjera je vjerojatno bila da film bude sadržajno vjeran bajci, a animiranom filmu u pjevnom dijelu, no rezultat je dosta bizarnih obrata u kojima likovi iz ozbiljnosti odjednom završe u pjesmi. Ipak, bez obzira na nedostatke The Lure je vizualno atraktivan i intrigantan, glumci su doista odlični, pogotovo dvije djevojke koje tumače glavne uloge – Michalina Olszańska i Marta Mazurek, a koje većinu filma provedu polugole.

Svašta je Smoczynska nabacala u radnju kako bi namamila publiku, zabranjenu ljubav, seksualno sazrijevanje i eksperimentiranje sa spolnom orijentacijom, krv i mitološka bića, i mora se priznati – upecali smo se.