Foto: Kad ljudi lijepo pišu, jako lijepo!

Ako je muškarac glava obitelji, onda je žena vrat, može okretati glavu kako želi – kazala je jedna mudra žena u filmu. Bila je u pravu, povijest je puna junaka, careva, ratnika, bogova, pa i običnih muškaraca koji su gubili moć zbog “slabijeg” spola. Dalila, Šeherezada, Saloma, Judita, Helena, Kleopatra, Mata Hari, gospođa Pompadur… samo su neke od opjevanih lukavih žena koje su iskoristile svoje čari kako bi dobile ono što su željele.

Tu je naravno i Aristofanova Lizistrata, mudra glava koja je odlučila boriti se protiv muškaraca jedinim oružjem koje će oni uvažiti, a koje žene imaju na raspolaganju – nagovorila je žene iz Atene i Sparte da uskrate seks svojim muževima sve dok ne okončaju Peloponeski rat.

Primjera seks bojkota ima i van fikcije, zabilježeno je kako su žene iz plemena Irokez uskraćivale muževima nježnosti kako bi izborile pravo veta, žene u Keniji čak su vrbovale i prostitutke kako bi izborile svoj cilj, a slične metode u novije doba koristile su žene u Turskoj, Kolumbiji (simpatično nazvan štrajk prekriženih nogu), Nigeriji…

Nije čudno stoga što je ovu temu za svoj film Izvor odabrao Radu Mihăileanu, francuski redatelj rumunjskog podrijetla.

Radnja se događa u malom prašnjavom selu koje se nalazi usred ničega u sjevernom dijelu Afrike. Suša je presudila jedinom bunaru u selu, ali postoji izvor vode do kojeg se dolazi strmim i opasnim planinskim putem. Kako je tradicija da muškarci ratnici čuvaju selo (iako ne prijeti nikakva opasnost pa muškarci ne rade ništa), a žene brinu o kući, djeci i ostalim stvarima, tako i ta zadaća pada na njihova leđa. Žene nisu pošteđene hodanja i nošenja dvije teške kante vode čak ni u trudnoći, pa se često događa da tako prilikom nezgodnog pada na putu do izvora izgube dijete.

Nitko u selu ne propituje nepravedni običaj, jedina koja se buni je Leila koja je u selo došla udajom za lokalnog učitelja. Uz njega je naučila čitati i pisati, dobila znanje koje joj daje hrabrost da zatraži pravdu, a uz njegovu podršku počinje poticati i ostale žene na “ljubavni bojkot”.

Uvrijeđeni muškarci pokušavaju pripitomiti svoje supruge, što vikom i prijetnjama, što batinama, no žene su ustrajne. Najsmješniji je trenutak kada u selo dođu turisti, a žene pred njima izvedu tradicionalni ples i pjevaju o svojim lijenim muževima koji radije sjede besposleni dok žene sve rade. Turisti naravno ne razumiju njihov jezik i veselo plješću, ali okupljeni starješine kipe od bijesa.

Leilin muž biva izbačen s posla, a ne pomaže ni činjenica da je ne vole njegovi roditelji koji ga stalno potiču da uzme drugu ženu jer ga sramoti. Kada izgubi podršku supruga, Leila će morati birati između spašavanja braka i borbe za viši cilj.

Ne želim otkriti kraj filma, no dovoljno je reći da je redatelj ‘crowd pleaser’, kroz cijeli film pomno pazi na to da se dopadne publici koristeći razne trikove, baš kao što to čine i žene u njegovom filmu, kroz pjesmu, ples i humor. Zato im to ne možemo zamjeriti, kažu da je sve dozvoljeno u ljubavi i ratu, i u filmu.

Nije ovo samo film o seksizmu, patrijarhatu i borbi za ženska prava, ova priča nadilazi rat spolova i zadire u problematiku nepravde i nejednakih prava. Jer ovi lijeni seoski trutovi, ovi kratkovidni carevi svojih prljavih kućnih pragova, koji se pozivaju na Kuran iako ga nisu ni pročitali, nisu ništa drugo nego jedna privilegirana skupina koja ne prihvaća promjene jer bi time izgubili svoj status i povlastice na koje su navikli. No najveća greška je što takvi podcjenjuju navodno slabijeg protivnika.

Prošle godine u prometu u Hrvatskoj poginulo 38 motociklista, pri čemu su vozači motocikala uzrokovali 49% nesreća u kojima su sudjelovali i 65% nesreća s poginulim, zbog čega udruga Sigurnost u prometu organizira besplatnu edukaciju za motocikliste u Zagrebu, Dubrovniku i Osijeku

Prošle je godine u prometu u Hrvatskoj poginulo 38 motociklista, dok je bilo čak 1.084 ozlijeđenih. Vozači motocikala prouzrokovali su 49,1 posto svih nesreća u kojima su sudjelovali, a 63,9 posto nesreća s poginulim, zbog čega udruga Sigurnost u prometu organizira besplatnu edukaciju za motocikliste u Zagrebu, Dubrovniku i Osijeku.

Tijekom edukacije stručnjaci će polaznicima ponuditi teoretsko i praktično znanje o opasnostima sudjelovanja u cestovnom prometu, povećanom riziku stradavanja ove skupine sudionika, važnosti i značaju pridržavanja odgovarajućih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, posljedicama stradavanja u prometnim nesrećama. Osim teoretskog dijela, polaznicima će također biti omogućeno da se praktično upoznaju sa sigurnim načinom vožnje u poligonskim uvjetima (trening sigurne vožnje), te osnovama pružanja prve pomoći. Po završetku edukacije svaki će polaznik dobiti Uvjerenje o pohađanju preventivno sigurnosne radionice, kao i prigodan poklon organizatora. Svi zainteresirani mogu se prijaviti za sudjelovanje u besplatnoj edukaciji za mopediste i motocikliste na e-mail info.kontakt.sup@gmail.com ili slanjem SMS poruke na broj 099/ 805 4040.

Popis edukacija: Zagreb (20. svibnja, prostor ORYX Centra sigurne vožnje u Mičevcu, Stjepana Radića bb, u 9 sati), Dubrovnik (22. svibnja), Osijek (27. svibnja), Zagreb (6. lipnja), Osijek (1. rujna). Udruga nudi i mogućnost organiziranja edukacije i u drugim gradovima, ako se pokaže interes.

Esej: Dugo se smatralo da se djecu psihopate ne može liječiti, no novi klinički pristup nudi nadu…

Danas je posljednji dan za maturante, a hrvatski gradovi organiziraju im oproštaj od škole. U Zagrebu opet povorka maturanata – kreću pješke u 12 sati s Jelačićevog trga prema Bundeku (ondje su u 13.30) gdje nastupaju DJ Mike C, Kings Live, DJ Frx, Ivan Zak, DJ Mario Palmar i opet DJ Frx do 22 sata (raspored na Zagreb.info). U Rijeci program na Kontu traje od 11 do 23 sata, a nastupaju Ri Rock Selektori, Burning Bush, GreeNmill, Speedclaw, Silk Milk, Lost Lucid, Officer Down, Iz@ i Borgie, Sunshine Madness, Gužva u 16-ercu, Brain Holidays i Ante Cash (Moja Rijeka). Osječki maturanti već tradicionalno će plesati Quadrillu, francuski dvorski ples (SiB.hr), u Labinu se maturanti skupljaju pred školom, u 8 ujutro!, imaju mimohod kroz grad te odlaze u Prtlog, gdje će dio njih prenoćiti u šatorima (Labin.com), Varaždin ima neslužbeni tulum u skate-parku (eVaraždin), dok dio odlazi u Međimurje (Varaždinski.hr)…

I tako promijenih davatelja usluga pristupa mreži nad mrežama. Po isteku dvogodišnjeg ugovora koji mi je bio predstavljen kao “izvrsna i jedina opcija” koju mogu dobiti, a koja je nažalost uistinu bila najbolja opcija koju mi može pružiti bilo koji ISP unatoč tome da stanujem na pljunomet od Zagreba – odlučio sam zamijeniti operatera i konačno odrezati posljednju digitalnu vezu s Vipnetom.

Ne mogu reći da sam bio prezadovoljan uslugom, optičkom vezom čije su karakteristike bile na nivou tipične aDSL veze, iritantno spor upload od 0.72 Mbps i izluđujuća činjenica da bi mi bilo kakav ozbiljniji upload (recimo, fotografije na društvenu mrežu) zakucao download: ništa nije radilo dok taj nesretni upload velike fotografije kroz preusko grlo ne bi bio gotov.

Taj je problem postojao od početka korištenja usluge i u svih tih dvije godine trajanja ugovora nije riješen. Ruku na srce, pokušali su, a ja sam nakon par pokušaja sam odustao – ako se nešto ne riješi iz prve ili druge, kolika je šansa da će se riješiti iz treće i svake sljedeće? Ne želeći se natezati oko linka koji je čak i takav bio bolji od svega drugog što je nudila konkurencija, odlučio sam istrpjeti.

Mislio sam da sam usamljen u toj neobičnoj situaciji posjedovanja optičke veze koja je ne samo debelo asimetrična (25/0.72), već i ograničena: tko prvi pokrene upload u kući, ima svu vezu samo za sebe! Točnije, za svoj upload – jer na istom tom stroju više se nije moglo surfati, ping se penjao u nebeske visine…

A onda sam sreo još zlosretnika poput mene, ljudi s istim problemima na različitim platformama: možda moj problem nikad i nije bio hardverske naravi, možda je riječ samo o tome da su iz države pobjegli sposobni ljudi, pa nema tko postaviti inteligentne QoS postavke?

Kako bilo, taman malo nakon isteka ugovora pojavila se ponuda Tele2 – 100GB Interneta za 169kn, gotovo upola manje od onog što sam prije plaćao. Ne, zaista mi ne treba fiksni telefon. Ne, ne, ne gledam televiziju, što je to HBO paket? Dajte mi ljudi čistog Interneta, briga me za mogućnost snimanja i naknadnog gledanja turskih sapunica!

I tako se odlučim navući na još jednu dvogodišnju obavezu. Računam: sto giga je dosta prometa, ne cuclam torrente, ne skidam filmove, ne gubim oči na Jubito servisu… za posao i za zabavu trošim manje od gigabajta prometa dnevno, pa bi taj paket trebao biti sasvim dobar.

Ali, obavezati se ponovo kod ISP krvopija na nove dvije godine? Pa, tko zna što će u međuvremenu biti!?!?
Može već sutra pojeftiniti, a ja ću morati rigati 169 krznavaca mjesečno. Tja, ako sam do sad mogao iskašljavati gotovo duplo više za značajno manje kvalitetan pristup…

I eto, potpišem ja novi ugovor. Donesem doma Tele2 LTE router, ubacim SIM karticu, stavim na jedan prozor, mjerim… stavim na drugi prozor, mjerim… stavim na treći prozor, mjerim… i u dva od tri slučaja dobijem respektabilnih četrdesetak Mbps-a za download i svojih tridesetpet za upload.

Hej.

Dvostruko brži download i četrdeset puta brži upload za polovinu cijene.

A upload, ajme… pokrenem upload, a download mi i dalje radi! Aleluja, čudo međugorsko!!

No, kao za vraga, mjesec dana nakon potpisivanja ugovora izađe ona njihova flat-rate ponuda – za iste novce!

“Sreće jarčeve…”, promrmljam, i prihvatim se zvanja službe za korisnike, psihički pripreman za rovovski rat s drugom stranom, pucanje argumentima po neprobojnom korporativnom oklopu i općenitu frustraciju koju doživljavaju ljudi kad nazovu korisničku podršku telekom operatera.

I tako udahnem duboko, nazovem, dobardan dobardan, eto ja potpisao ugovor na dvije godine prije mjesec dana, sto giga paket, da, da, taj sam, e, mene sad zanima, znate vidio sam ovu vašu novu beskonačnu ponudu, pa da, e to, da, zanima me može li se nekako nadoplatiti ili nešto da si uključim tu novu tarifu…

“Nema problema gospodine (klik, klik), evo beskonačna tarifa vam je uključena, bit će aktivna u roku 24 sata”.

“… (!)… A treba li što doplatiti?”

“Ne treba ništa jer ste već imali tarifu po toj cijeni. Dapače, kako s ovom tarifom mi preuzimamo plaćanje radijske naknade, novi računi će vam biti deset kuna manji.”

I tu ja (figurativno) padnem u nesvijest.

Nemojte ovaj tekst shvatiti kao reklamu za Tele2, iako takvim ispada. Jednostavno mi se, toliko naviknutom na borbe s davateljima usluga i čupanje užarenim kliještima bilo čega što nije minimum usluge koju mogu pružiti za dane uvjete, ova priča čini posve nerealnom: ljubazan djelatnik bez problema aktivira tarifu koja je za mene bolja i jeftinija, ne tražeći pritom potpisivanje trideset papira i produžavanje ugovora za još dvije godine.

I, moram priznati, u odnosu na optičku vezu koju sam prije imao, ovaj “beskonačni” pokućni mobilni Internet je fantastično poboljšanje. Naravno, tamo gdje postoji pokrivenost LTE signalom.

Nešto je drugo bitno u ovoj priči: sjećate li se nacionalnog plana digitalizacije pučanstva? Priču da svatko treba imati pravo na pristup Internetu, pa makar i u zabačenom selu?
Do sad je mobilni Internet bio nesrazmjerno skup, no Tele2 je promijenio igru i ubacio ga u ravnopravnu tržišnu utakmicu s “tradicionalnim” ISP-ovima.

Dapače, posljedice su se brzo osjetile: konkurencija je odmah reagirala novim paketima i slatkim obećanjima. Drugim riječima, Tele2 je “otčepio” pitanje flat-rate mobilnog Interneta i povratka više nema: svi će mobilni operateri morati ponuditi slične opcije ili riskiraju ostati bez ozbiljnog broja korisnika. Nastradat će i klasični ISP-ovi jer se u igru ubacuju novi igrači s izgrađenom infrastrukturom koja ne pati od lokacijskih ograničenja od kojih pate “fizički” davatelji usluga, nudeći pritom svoje (gdjegdje i superiorne) proizvode po konkurentnim cijenama.

Naravno, možemo s pravom reći kako pokrivenost LTE signalom nije idealna, dapače: izvan većih gradova nije moguće dobiti maksimalnu brzinu, a i zabačena sela nisu u idealnoj poziciji. Najzad, postoje mjesta gdje nema mobilnog signala: guste šume, vrhovi planina, tuneli i rudnici…

S druge strane, kolika je vjerojatnost da će žitelji Kaštel Kopilića moći birati između nekoliko izvrsnih ponuda “klasičnih” davatelja usluga koji se natječu, sve jedan preko drugog preskaču, da do pedesetak korisnika dovedu vrsnu, superbrzu optiku?
Daleko je vjerojatnije da će tamo doći jedan, onaj najhrabriji, i ponuditi seljanima “izvrsnu i jedinu opciju”, jer konkurencije neće biti.

Mobilni Internet demokratizira tržište: bazne stanice više nisu jezovito skupe kako su bile u počecima širenja mobilne mreže, a brz razvoj tehnologije iznjedrio je mnoštvo različitih rješenja za svaku priliku: velike bazne stanice za gradove i mjesta s gustom naseljenošću, male i jeftine za sela i zaseoke. Iako uglavnom nismo imali priliku o tome čitati jer je tehnologija takve naravi da malo koga izvan struke i zanima, tehnologija mobilnog Interneta prati opći tehnološki trend povećanja mogućnosti uz smanjenje veličine, cijena i troškova, uključujući i promjene u načinu poslovanja.

Zato je Tele2 u poziciji da nudi nešto dosad nezamislivo – flat-rate mobilni Internet. Budućnost famozne “internetizacije” i “digitalizacije društva” gotovo posve sigurno bit će u ovakvim bežičnim rješenjima: kopanje kilometara kanala da bi se dovela optika u neko selo bit će neisplativo u usporedbi s jeftinijim troškom “dovlačenja” mobilnog Interneta zrakom. I tako će Internet uskoro zbilja doći u svako hrvatsko mjestašce, samo ne na način kako smo to zamišljali kad smo se na to odlučili: zaboravite državu i njene regulacije, fantazije o nacionalnom davatelju usluga, čekanje EU fondova i javne natječaje, brz (i jeftin) Internet u svaku će kuću doći zahvaljujući slobodnom tržištu i napretku mobilne tehnologije.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

The Ellen MacArthur Foundation, the Prince of Wales International Sustainability Unit i filantropistica Wendy Schmidt stoje iza pokretanja nove nagrade za inovativno gospodarenje plastičnim otpadom, ponajprije usmjerenom na uklanjanje plastičnog otpada iz oceana. Nagrada ima dvije komponente, od kojih svaka ima fond od milijun dolara. Prva komponenta usmjerit će se na ambalažu gdje ne bi bilo materijala kojeg se ne može reciklirati, odnosno tražilo bi se materijal koji je lakše reciklirati. Drugi dio nagrade se koncentrira na napore da se sva plastična ambalaža izrađuje od materijala koji se može reciklirati. BBC, Plastics News

Smiješan intervju Stephena Colberta s Brad Pittom povodom njegovog novog filma ‘War Machine’; intervju napravljen kao da gledaju zvijezde i postavljaju si filozofska pitanja:
“Pitt: Stephene, ako svemir uključuje svo postojanje, što je postojalo prije svemira? Colbert: Vjerojatno trailer svemira, s jednom zbilja dobrom scenom koja uopće nije u svemiru jednom kad izađe””Colbert: Brade, vjeruješ li u život nakon smrti? Pitt: Nisam siguran, ali definitivno vjerujem u smrt nakon života”
“Pitt: Ja bih volio putovati u prošlost. Colbert: Zato da bi mogao ubiti Hitlera? Pitt: Ne, to sam već napravio u filmu”…
Inače, prilično su ozbiljni za “intervjua”, ali si Pitt nije mogao pomoći da se ne nasmije kad ga je Colbert oslovio s Bradimir Pittin [zubo]. Mashable

Video: Trik na skateboardu s totalno neočekivanim završetkom

Dugo štivo: Clair Patterson – jako važan znanstvenik za kojeg se slabo zna; radio na atomskoj bombi, otkrio stvarnu starost Zemlje, borio se protiv olova u gorivu…

Zanimljivi esej "Što čini roditelja?" – borba za starateljstvo između samohrane majke koja je posvojila dijete i njene bivše partnerice koja je zahtijevala roditeljska prava godinama nakon posvojenja

Nizozemski kralj 21 godinu tajno pilotirao – ne previše, 2 puta mjesečno, za KLM, kaže on da ga to opušta

Ajme kakve hlače: Traperica s kojih se može odvojiti nogavice; lijepe – nisu…

Zagrebačka umjetnica Lana Mesić u Londonu je bila postavila rad o tome kako se stvara vrijednost – dobila je 2-mjesečnu stipendiju Grolsch/Unseen te je bila postavila toranj od 15.000 kovanica. Kad je rad završio bilo joj je preskupo vraćati kovanice pa je sa svojim domaćinom s Airbnba smislila da kovanice ostavi pored kanala i promatra kako će ljudi reagirati. Tako je krenuao socijalni eksperiment kojeg je ona (inače fotografkinja) fotografirala i tvitala uživo (#Coinsbythecanal). Reakcije su bile svakakve – jedan je muškarac posipao novac po sebi kao da kiši, drugi je fotografirao svoj kišobran na vrhu hrpe novca, jedna djevojčica je napunila vrećicu koju joj je bilo teško nositi, da bi na kraju došla dva momka i – odnijela sve. Mashable

Izvršni direktor Googla Sundar Pichai opisao je pomak od krajolika baziranog na mobilnosti prema onom baziranom na umjetnoj inteligenciji. Mobilni hardver i softver ostaju ključni dio Googleove strategije, ali sada sve temelji na fuziji, na nekoj razini, s umjetnom inteligencijom i, posebice, strojnim učenjem. Googleov pristup ide k neuronskim mrežama i dubokom učenju – osnovnim komponentama strojnog učenja i umjetne inteligencije, za razliku od Facebookovog pristupa koji je tijekom vlastite konferencije za razvojne programere priču odveo na rub ludila računalno-ljudskog sučelja. Google, s druge strane, izgleda manje zainteresirano da nas uvlači u fantazije, već nam je više puta pokazao praktične primjene AI i strojnog učenja u svakodnevnom životu, piše Mashable.

Sud u sjevernoj Španjolskoj odbio je zahtjev 23-godišnjakinje koja je sudskim putem zahtijevala da joj roditelji nastave plaćati 300 eura džeparca mjesečno, presudivši da je “lijena”. Slično ovome sud u Kataloniji presudio je da roditelji jednog 19-godišnjaka nemaju obavezu financirati njegov “hirovit životni stil” čime je praktično izbačen na ulicu, a predsjednica udruge obiteljskog prava kaže kako roditelji sve više traže pravnu pomoć oko ovakvih slučajeva. Španjolska je posebna priča jer su roditelji zakonski dužni uzdržavati svoju djecu dok ne postanu ekonomski neovisna. U ovom duhu sud u Galiciji presudio je da otac mora svojoj kćeri plaćati 450 eura mjesečno dok ona traži posao, što bi teoretski moglo biti i doživotno. U Španjolskoj djeca napuštaju roditeljski dom u prosjeku s 29,4 godine, u Švedskoj s 20,9 godina, a u EU28 s 26,1 godinom. BBC

Dugačka je lista razloga zašto je Google Photos superioran Apple Photos, piše Mashable. Za početak – prostor za spremanje je neograničen i košta nula dolara (do fotografija od maksimalnih 16 megapixela i videa do full HD-a, iznad toga se plaća). Tražilica – GP inteligentno i točno identificira ljude, mjesta i stvari. Još: automatski radi zabavne mini-filmove, zna kako od skupine fotografija napraviti GIF, zna automatski praviti kolaže, na Androidu popravlja videe koji se mrdaju itd.

TechCrunch je otkrio kako Instagram testira novu opciju Location Stories koja će na jedno mjesto prikupiti sve fotografije koje su javno podijeljene i na sebi imaju sticker s lokacijom da bi ih zatim prikazali korisniku u formi Storiesa. To znači da će korisnici sada putem tako označenih fotografija moći vidjeti sve što je ikad objavljeno s te lokacije – od fotografija, restorana, znamenitosti tog kraja. Instagram se za ovaj korak odlučio ponajviše kako bi zadao udarac Snapchatu koji nema nešto slično.

HNB je odbio izdati licencu Etičkoj banci što je rasplet događaja koji u Zadruzi za etično financiranje (ZEF), utemeljitelju Etične banke, nisu očekivali, kazao je za N1 Goran Jeras, pokretač projekta Etične banke u Hrvatskoj. Međutim, od osnivanja banke kojoj primarni cilj nije profit, već razvoj zajednice kroz održive projekte, ne odustaju i kane u najkraćem mogućem roku dobiti licencu od HNB-a. Uspiju li, bit će to i prva nova banka nakon 18 godina. Jeras naglašava da će ponajprije detaljno proučiti odluku, a već su i krenuli u razmatranje svih opcija koje im stoje na raspolaganju kako bi ovu odluku neutralizirali. N1, Lider

Reper Travis Scott postavio rekord – jednu te istu pjesmu izveo 14 puta za redom na istom koncertu, dosadašnji rekord držali Jay-Z i Kanye West (12 puta)

Dovoljno šašavo da bi moglo upaliti: Daniel Radcliffe i Owen Wilson u novom showu – "Harry Potter" je nižerangirani anđeo, Wilson glumi boga kojem se ne da baviti ljudima, nego je preokupiran hobijima

Iz kompanije Tesla objavili su informacije o novim solarnim krovovima, koji će izgledati kao glatke crne staklene ploče i imati teksturu staklenih pločica, piše Electrek. Cijena od 21.85 dolara (oko 150 kuna) po kvadratnom metru izračunata je za krov kojeg čini 35 posto solarnih pločica. “Napravljene od kaljenog stakla, pločice solarnog krova više od tri puta su jače od standardnog crijepa. To je razlog zašto smo ponudili najbolje jamstvo u industriji, doživotno ili beskonačno”, ovisno što se dogodi prvo, rekao je Elon Musk. Lider, Forbes

Poznati glazbeni kritičar Simon Reynolds predviđa da američka glazbenica Jlin stvara elektroniku budućnosti [audio_icon]

Foto: LGBT zastave jučer na zgradama 18 ambasada u Zagrebu

Mashable prenosi posljednje fotografije Chrisa Cornella sa sinoćnjeg koncerta u Detroitu, nekoliko sati nakon kojega je umro. Na YouTubeu njegova, očito, posljednja izvedba ‘Rusty Cage’, ovdje dio posljednje pjesme s koncerta, ‘Slaves and Bulldozers’, koja govori o smrti, a na Twitteru kao posljednji Cornellov tvit stoji jučerašnji “#Detroit finally back to Rock City!!!”…

5 milijuna kuna za razvoj cikloturizma u kontinentalnim županijama, svakoj od 14 županija jednako – bespovratnih 350 tisuća kuna

Naslovnica novog broja tjednika Time duhovito sumira kontroverze oko Trumpovih veza s Rusijom. Montaža otprilike prikazuje pola Bijele kuće i pola Kremlja, a prati glavnu temu članka – specijalni rat Rusije protiv SAD-a tako što su pokušali hakirati 10.000 ljudi iz američkog ministarstva obrane

ZET: Sutra je dan zagrebačkih maturanata uz povremene izmjene u prometu – bit će zaustavljanja prometa preko Jelačićevog trga, Glavnog kolodvora, Mihanovićeve, Vukovarske…

Ministar zdravstva tvrdi da je trenutno na listama čekanja oko 750.000 pacijenata te da se taj broj bitno ne mijenja. Prioritetne liste primjenjivat će se u svim bolnicama i odnosit će se na pacijente s najtežim bolestima, koji ne smiju čekati duže od 10-15 dana. Večernji

Umjetnički čin je suvremeni čin otpora, oslobođenja i velikodušnosti – rekao je Paolo Baratta, predsjednik venecijanskog bijenala. Christine Macel, glavna kustosica, kaže da u današnjem svijetu punom konflikata i stresa umjetnost nosi svjedoke k dragocjenom djelu koje nas čini ljudima te da je umjetnost polje refleksije, individualne ekspresije, slobode i fundamentalnih pitanja. I vrlo nefilozofske informacije: bijenale traje od 13. svibnja do 26. studenog, a ulaznica za 48h košta 30 eura. Vizkultura.hr

Bruxelles kad kažnjava – kažnjava žestoko: Europska komisija kaznila Facebook sa 122 milijuna eura zbog davanja netočnih informacija tijekom istrage Komisije 2014. o Facebookovu preuzimanju mobilne aplikacije WhatsApp

U sklopu Fino film festivala, koji se od 25. do 28. svibnja održava u Kaptol Boutique Cinema, bit će prikazano 7 filmova o hrani. Prvi je na rasporedu Oluja u tanjurima.

U zagrebačkom arthouse kinu Kaptol Boutique Cinema od 25. do 28. svibnja traje Fino film festival, u sklopu kojeg će biti prikazano 7 filmova o kuharima i hrani.

Prije samih filmskih projekcija uz kupnju ulaznice posjetitelji će moći kušati besplatne delicije. Primjerice, na otvorenju gurmanske filmske revije prije projekcije filma organizirana je demonstracija pisanja na kineskom, ples kineskog lava uz bubanj, izložba i degustacija spring rolica i dumplingsa.

Raspored filmova:

1. Sergio Herman: Savršeno!

2. Sushi na meksički način

3. Mravi na škampu: Noma u Tokyju

4. Oluja na tanjurima

5. Priča o Sakeu

6. Uživanje u kavi

7. Teatar života

Prodor na strano tržište, kako se to lijepo kaže: Hrvatski brend drvenih didaktičnih igračaka Brick by Brick počeo se prodavati i Milanu (u dvadeset trgovina), u svim većim hrvatskim gradovima prodaje su maloprodajnim lancima i knjižarama

Duboko učenje je vrsta paradigme za učenje strojeva čime bi se zamijenilo ručno napravljene alate s učinkovitivm algoritmima kojima bi strojevi učili autonomno i bez nagledanja. Svrha je Deep Learninga da nauči strojeve kako da procesuiraju nove stvari, za razliku od današnjeg stanja gdje se računala mora programirati kako bi znali procesuirati određenu radnju. DL se uspoređuje s procesom učenja koji se događa u ljudskom mozgu jer je tkđ. baziran na korištenju neuralnih mreža. Veliko i kompleksno novo područje ugrubo objašnjava DZone u 5 glavnih točaka. Ovaj TED govor slikom pokriva temu.

Vlada je danas donijela odluku o povećanju maksimalnog iznosa roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje drugih šest mjeseci, s dosadašnjih 2.660 kuna na 3.991 kuna. Povećane su i naknade za nezaposlene te zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju uvjete s 1.663 kune na 2.328 kuna. Vlada želi da se promjene uvede od 1. srpnja, a osigurala je za ovo 156,6 milijuna kuna u ovoj godini. Večernji

National Geographic ima zanimljivu seriju predavanja fotografa i avanturista Matthieua Paleyja pod nazivom We Are What We Eat. On je tijekom svojih putovanja istraživao odnos raznih naroda prema hrani te običaje pripreme u koje su uključena i djeca, koja često rade poslove poput čišćenja iznutrica. Na Grenlandu se jede samo meso – tuljani, medvjedi, kitovi; u Boliviji je prehrana uglavnom biljna uz ponekog pasanca ili jazavca; a tu su još Tanzanija, Kreta, Afganistan, Borneo. Emisija je zanimljiva jer pokazuje koliko je prehrana vezana uz okolinu i koliko veliku ulogu ima tradicija.

Lučić-Baroni ispala iz Rima, osvojila samo dva gema protiv Estonke Anett Kontaveit (6:1, 6:1); u prethodnom kolu prošla rusku tenisačicu Mariju Šarapovu; Kontaveit jučer s turnira izbacila prvu tenisačicu svijeta Angelique Kerber

BBC ima odlično napravljenu grafiku o uništavanja električne mreže u Siriji u šest godina rata. NASA-ine satelitske snimke jasno pokazuju kako se svjetla gase za vrijeme rata, počevši od 2012., godinu dana od početka rata, pa sve do početka ove godine. Snimke pokrivaju tri ključna grada – Damask, Alep i Raku.

U proljeće prošle godine HZZO je predstavio zdravstvene iskaznice novog izgleda, s logom HZZO-a izmijenjenim još 2012. godine, koje su u redizajnu ostale bez šahovnice. Odmah je pokrenuta peticija Vratite hrvatska obilježja na zdravstvene iskaznice, čiji su se potpisnici pozvali na pravo na nacionalni identitet kao osnovno Ustavom zajamčeno ljudsko pravo. Za iskaznice s kockicama predviđeno je 400.000 kuna, no većina ih ionako neće mijenjati jer su još od 2014. godine proglašene trajnima. Novi list

Video: Kako šarani čiste vodu u Japanu

Arteist ima zanimljiv tekst o muzejima i nedostatku kritike istih, na primjeru nedavne izložbe Izazov moderne postavljene u Klovićevim dvorima koja je dobila brojne hvalospjeve, dok su manjkavosti prešućene. “Nije jasno zašto djela Antonije Krasnik, Naste Rojc i Slave Raškaj ne bi mogla biti izložene tik uz djela njihovih muških kolega? Kad već onodobno nisu smjele slikati aktove, zar ne bi bilo fer da im vratimo barem mali dio zadovoljštine postavljajući ih uz bok onih koji su mogli slikati što god su htjeli?”

U Gradskom kazalištu – Sceni Gorici zaigrat će prva predstava u režiji poznatog filmaša Anđela Jurkasa pod nazivom Dnevnik fejkbuk idiota. Predstava je temeljena na Jurkasovoj e-knjizi ‘Dnevnik Facebook idiota’ iz 2015. godine, a priča o čovjeku koji dugo odbija koristiti društvene mreže sve do trenutka kad konačno popusti na nagovor prijatelja, nakon čega mu se život okreće naglavačke. Jutarnji

Happen Films je dobar YouTube kanal koji stvara kratke dokumentarce o permakulturi, malim kućama i prirodnoj gradnji, samoodrživom življenju, i sl. Neki od njih doista su inspirativni i potiču i gledatelja na akciju. Primjerice, tu je video o odličnom projektu Food is Free koji je pokrenula jedna vrtlarica, koja daruje višak povrća i voća koje proizvede, kao i sjeme ili sadnice kako bi ljudi sami mogli uzgojiti vlastitu hranu. Tu je i video o čovjeku kojeg je posao smarao te je našao sreću u permakulturi.

IT Biz Expo forumi

Možda najviše pažnje na sajmu privukli su IT Biz Expo forumi na kojima se oko 6 vrlo zanimljivih tema okupilo dvadesetak zanimljivih panelista.
Jedan od ključnih foruma obradio je u posljednje vrijeme vrlo atraktivnu temu Industrija 4.0 (link na vijest) oko koje su okupljeni vrlo zanimljivi panelisti: Tajana Barančić, predsjednica udruge CISEX, Sergio Galošić, CEO Klimaopreme, Darko Gebaei, CTO Agrivija i mladi karlovački inovator Albert Gajšak, tvorac Makerbuina.
Tajana Barančić: Tokaru nužno treba IT-ovac, ali IT-ovcu nužno ne treba tokar
Rasprava je dotakla mnoga pitanja vezana uz industriju 4.0, pa su panelisti između ostaloga ukazali na zabrinjavajuće trendove u hrvatskoj, uključujući uvođenje robotike u svijetu i kod nas, probleme s iseljavanjem i manjkom STEM zaposlenih. Tajana Barančić, predsjednica udruge CISEX izjavila je da je ICT ljepilo cijelog gospodarstva. Tokaru nužno treba IT-ovac, ali IT-ovcu nužno ne treba tokar. “U Cisexu smo procijenili da je 7 tisuća IT-jevaca otišlo iz Hrvatske (u zadnje dvije godine). U tom svjetlu govorimo o industriji 4.0, pa imamo situaciju da tvrtke rastu mno, a nemaju ljude da ih zaposle”.
Darko Gebaei, CTO Agrivija ukazao je na primjer Rumunjske koja je 2001. godine ukinula stopu poreza na dobit u IT-u i omogućila zapošljavanje više stručnjaka te smanjila odljev u inozemstvo. “Nama je problem jer trebamo zaposliti mlade stručnjake, a oni trebaju starije mentore koje je problem zadržati”, kaže Gebaei.
Kako bi se Hrvatska mogla priključiti “vlaku” industrije 4.0 potrebno je izvesti i reforme školstva. Stoga nam je bila jako zanimljiva izjava mladog karlovačkog inovatora Alberta Gajšaka koji je rekao: “Išao sam u matematičku gimnaziju, činjenica je da najbolji učenici idu u matematičke gimnazije, pa obične gimnazije, pa tek onda tehničke škole. Radi se o tome da su u takvim školama standardi niži unatoč programu ili satnici koja je s matematikom i fizikom slična kao u gimnazijskom programu. Moj otac koji radi u tehničkoj školi savjetovao me da idem u gimnaziju”.
Albert Gajšak: Najbolji učenici idu u matematičke gimnazije, pa obične gimnazije, pa tek onda tehničke škole
Forum Svemir 2.0 s punim naslovom “Lov na egzotične čestice i utrka na Mjesec kao poslovne prilike za Hrvatsku”, moderiran od strane Saše Cecija, okupio je dr.sc. Ivicu Puljka (FESB), Miroslava Ambruš-Kiša Maka (Team Synergy Moon), Gorana Nikolaševića (World Space Week Association) i Frane Miloša (Amphinicy Technologies). Oni su ukazali kako je činjenica što Hrvatska nije članica ESA-e i CERN-a problem koji se proteže mnogo dalje od znanstvenih istraživanja, jer stvara velike prepreke industriji koja se veže (ili bi se mogla vezati) uz ta područja, te nam onemogućuje korištenje europskog novca iz budžeta većeg od milijarde dolara.

Frane Miloš navodi kako je zbog činjenice da Hrvatska nije pravno vezana uz ESA-u njegova tvrtka morala otvoriti ured u Luksemburgu. “Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu koja proizvodi softver za satelitsku industriju”. Dr.sc. Ivica Puljak navodi kako bi Hrvatska mogla postati članica CERN-a za samo 6 mjeseci, no naša politika do sada nije imala dovoljno ambicije i hrabrosti da napravi taj korak.
Frane Miloš: Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu
Slično govori Goran Nikolašević u vezi stupanja Hrvatske u pregovore za ulazak u Europsku svemirsku agenciju. “ESA je zapravo prva pokrenula pitanje Hrvatske, a ne mi. Ja sam imao priliku vidjeti draft, predložak ugovora između Hrvatske i ESA-e. Jedino što preostaje je da to netko potpiše“, navodi Nikolašević. Miroslav Ambruš-Kiš ukazao je na primjer Google Lunar Xprize natječaja u okviru kojeg njegov tim želi poslati rover na Mjesec: “Apollo program je bio izazov utrke u naoružanju, Google Lunar Xprize je izazov za znanje”.

Sudionici foruma na temu “Digitalni marketing – od puno promašaja do nula propuštenih prilika” bili su Marko Rakar, Matjaž Babnik, Zoran Turković i Nikola Vrdoljak. Marko Rakar je na tu temu izjavio kako digitalni marketing zapravo ne postoji. “Postoji samo marketing i trebamo ga prestati dijeliti, jer nema više offline i online marketinga, praktički sve živo danas je online”, rekao je Rakar.
Zoran Turković iz Styrije ukazao je pak na veliku bitku koja se vodi oko mjerenja na webu (brojevi klikova, impresija, pogleda, itd) i načina na koji se uopće može mjeriti. “Iako je prokletstvo digitalnog marketinga da se može sve mjeriti, bitno je istaknuti što pri tome mjeriti”, navodi Turković. Nikola Vrdoljak je izjavio kako će digitalna transformacija zahvatiti sve dijelove našeg života, mediji neće preživjeti u današnjem obliku, a agencije će raditi sadržaje i priče. “Budućnost medija je sve sličnija agencijama”, tvrdi Vrdoljak.
Marko Rakar: Prokletstvo digitala je hrpa podataka
Čak je 18 tisuća IT stručnjaka u protekle tri godine otišlo iz Hrvatske. Sve visokoškolske obrazovne ustanove u Hrvatskoj u jednoj godini maksimalno mogu na tržište izbaciti oko 2900 ljudi što nije dovoljno ni da bi samo taj recentni nedostatak nadoknadilo – rekao je na forumu Ljudi kao resursi – kako održati živi kapital konkurentnim, dekan VSITE-a Milorad Nikitović. U raspravi oko izazova s kojima se susreće upravljanje ljudima sudjelovali su još Ante Bakić, direktor R&D odjela tvrtke Inetec koja proizvodi napredne robote za inspekciju nuklearnih elektrana, voditelj ljudskih resursa Rimac automobila Aco Momčilović i voditeljica marketinga i prodaje HRPRO, tvrtke koja razvija softver za ljudske potencijale Jasmina Lukačević.
“Ljudski potencijal je najvrjedniji u kompaniji, a cilj HR (human resources) softvera je olakšati posao upravljanja resursima, pri čemu je ideja da softver odrađuje onaj teži dio posla. Kvalitetan softver mora imati povezivanje core biznisa i HR podataka da vam kaže na koji način razvijati ljude i da ti plodovi razvoja budu korisni i zaposlenicima u tvrtki“, izjavila je Jasmina Lukačević.

Aco Momčilović, voditelj ljudskih potencijala u tvrtki Rimac automobili rekao je da su ljudi zainteresirani za dolazak kod njih kad vide projekte na kojima rade, pa kad shvate da će raditi s vrhunskim svjetskim tvrtkama poput Aston Martina ili Red Bulla, to tvrtki pruža dobre pregovaračke pozicije. “Kod nas rade kvalitetni ljudi i s naših fakulteta, ali kad iscrpimo taj pool, onda tražimo dalje. Ljude privlačimo na razne načine. Rimac je postao brand već u cijelom svijetu. Ljudi nas percipiraju kao proizvođače superautomobila, a onda vide oglase za posao i otkriju da su automobili zapravo manji dio naše proizvodnje”, kaže Momčilović.

Na forumu pod nazivom “Big data – tajne skrivene u podacima koje već imate: kako predvidjeti tko će vidjeti, kliknuti, kupiti, varati ili umrijeti?”, u raspravi su sudjelovali Biljana Cerin, Ostendo Consulting; Igor Kaluđer, IN2data; Denis Stanarević, HPE i Dejan Vinković, Hipersfera. Prema izvještaju Europske komisije, 2020. godine na tržištu će biti potražnja za 10 milijuna i 400 tisuća big data stručnjaka u EU. “Morat ćemo jako brzo proizvesti ljude koji imaju ovakvu vrstu znanja da bi udovoljili potrebama tržišta.”, napominje Stanarević.
Igor Kaluđer: S big data tehologijom možemo predvidjeti tko će glasati za koju stranku ali ne i zašto
U astronomiji je velika potreba za big data stručnjacima, no na fakultetu (za fiziku) vas nitko neće (na)učiti znanosti o podacima”, navodi astrofizičar Dejan Vinković. Igor Kaluđer je rekao da s big data tehologijom možemo predvidjeti tko će otići konkurenciji i tko će glasati za koju stranku, dok Biljana Cerin upozorava na potrebu za odgovornim postupanjem s podacima. “Odgovornost u postupanju s osobnim podacima je ono što svi očekujemo i tražimo. Moramo staviti u fokus pojedinca”, dodaje Cerin.

Istraživanje CIO trendovi u 2017.

Prof.dr.sc. Mirjana Pejić Bach s s Katedre za informatiku pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu prezentirala je istraživanje CIO trendovi u 2017. godini kojeg je odradio ITBIU, istraživačka jedinica portala IT Biz Crunch u suradnji s Ekonomskim fakultetom Zagreb i Hrvatskim informatičkim zborom. Istraživanje je pokazalo neke od IT trendova u narednih godinu dana.

Podružnice multinacionalnih kompanija planiraju investiranje u cloud i porast outsorcinga, državna poduzeća se okreću investicijama u poslovnu analitiku i inteligenciju, a privatne tvrtke idu prema reinžinjeringu sigurnosti i kvaliteti informatičkih sustava.
Radionica HIZ-a
U sklopu poslovnog sajma hrvatske IT industrije IT Biz Expo, održana je i radionica Hrvatskog informatičkog zbora pod nazivom “Razvoj aplikacija po narudžbi – dobra i loša praksa: kako zadržati inovativnost”, koju je vodio predsjednik HIZ-a Kristijan Zimmer.

Na radionici su zamijenjene uloge moderatora i publike koja je vodila glavnu riječ, dok je Zimmer upisivao slijed događanja kako doći do savršene aplikacije. Kako bi ta interakcija s publikom tekla čim fluidnije, Zimmer je koristio bežični mikrofon smješten u plavu kocku od spužve koju je dobacivao okupljenima.
Kristijan Zimmer: Secret sauce ili tajni sos u aplikaciji je jako bitan, zbog njega će klijent kupiti vašu aplikaciju
Publika je na svojim mobitelima, tabletima i prijenosnim računalima putem zabavne web aplikacije na adresi Kahoot.it prvo odgovarala na pitanja koliko su bitne brzina i funkcionalnost aplikacije, koliko na aplikaciju utječu trendovi, tehnološko okruženje i podrška kroz mrežnu infrastrukuru te na kraju sam potencijal tvrtke, odnosno ima li tvrtka dovoljna novca i resursa. Zimmer je naglasio da u razvoju aplikacije treba prvo krenuti od tržišta i savjetovao da se držite standarda i istaknete vidljive razlike nad konkurencijom te upozorio i na potrebu za “tajnim sastojkom”. “Secret sauce ili tajni sos u aplikaciji je jako bitan, zbog njega će klijent kupiti vašu aplikaciju”, navodi Kristijan Zimmer.

Prezentacije izlagača

Bogati program sajma uključio je i prezentacije izlagača koji su predstavili svoja inovativna rješenja u kategorijama Document Management, Human Resources, Financial Systems, Document & Print Management i IT infrastructure.
Na temu Human Resources – Upravljanje ljudskim potencijalima u digitalno doba, Jasmina Lukačević i Željko Skorić iz tvrtke HRPRO d.o.o. su nas upoznali s karakteristikama HRNET sustava, koji kroz integrirane procese povezuje core biznis i human resource podatke te pomaže tvrtkama u upravljanju, vođenju, motiviranju, organiziranju i strateškom razvijanju ljudskih potencijala.
Miran Mršić iz tvrtke Konica Minolta Hrvatska- poslovna rješenja d.o.o. predstavio je rješenje iz domene Document & Print Managementa pod nazivom Konica Minolta OPS. Rješenje za upravljanje izradom i ispisom dokumenata donosi usluge kombiniranog ispisa koje kombiniraju analizu i konzultaciju, implementaciju softvera i hardvera te operativno upravljanje tijekovima rada kako bi se smanjili troškovi izrade dokumenata.

U kategoriji Financial Systems, rješenje tvrtke Sedam IT d.o.o. pod nazivom SedamPay predstavio je Kristijan Matanović. Platforma SedamPay omogućuje plaćanje mobilnim uređajima te opcionalno nudi i serversku komponentu radi realizacije složenih funkcionalnosti, odnosno fleksibilne konfiguracije s više različitih pozadinskih sustava. Osim naglaska na raznim vrstama plaćanja korištenjem mobilnog uređaja, SedamPay omogućuje realizaciju Web kanala kao dodatnog sučelja prema krajnjim korisnicima.
Tvrtko Ljubić iz tvrtke Epson Hrvatska predstavio je iNOVAtivna Epson poslovna rješenja, odnosno novi Epsonov sustav ispisa i skeniranja pod nazivom Replaceable Ink Pack System (RIPS), u kojem patrone s tintom sada zamjenjuju vrećice čime drastično smanjuje potrebu za izmjenom tinti. RIPS sustav troši do 95 posto manje energije u odnosu na konkurentske proizvode jer njegov rad ne iziskuje zagrijavanje, čime tvrtkama i organizacijama omogućuje uštedu do 95 posto u potrošnji energije te čak do 99 posto otpada, a prazni hod smanjen je do 94 posto.
U kategoriji IT Infrastructure Dejan Dokmanović, Damir Gojmerac te Boris D. Boltižar predstavili su cjelovita rješenja za podatkovne centre tvrtki Rittal d.o.o. i Optimal sistemi d.o.o. koja unaprjeđuju IT zaštitu i garantiraju maksimalnu zaštitu investicije. Prednosti ovih rješenja dolaze kroz kompletan dijapazon komponenti koje čine podatkovni centar i koje su maksimalno usklađene. Među prednostima tih rješenja Dokmanović izdvaja modularnost, sigurnost investicije, mogućnost nadogradnje i preseljenja, efikasnost “plati kako rasteš”, certifikate od ovlaštenih ustanova kroz testiranje na fizičku opasnost, stručno savjetovanje i ekspertizu, certifikat ECB.S prema normi EN 1047-2, implementaciju pod supervizijom iskusnih projektnih inženjera, podršku, popravke, rezervne dijelove, redovito održavanje i inspekcije.

Igor Javor i Igor Sjeverac iz tvrtke Mondo Tera d.o.o. u kategoriji Document Managementa predstavili su svoja dva rješenja za upravljanje dokumentima, Digitalni paket i Memento WF. Digitalni paket je usluga koja uključuje rješenja za digitalizaciju papirnate dokumentacije, arhiviranje digitalne građe, upravljanje procesima odobravanja (workflow) i elektroničkog potpisivanja različitih vrsta dokumenata, razmjenu eRačuna i ostalih elektroničkih dokumenata koji se pojavljuju, kao i povezivanje s ERP sustavima i prilagodbu klijenata na putu digitalne transformacije. Memento WF je programski sustav koji obuihvaća document management ulaznih računa i drugih tipova dokumentacije.
Renato Barta i Tomislav Malkoč iz tvrtke SV Group d.o.o. predstavili su rješenje za virtualizaciju infrastrukture servera, pohrane, mreže i kompletnog data centra. Rješenje omogućava efikasnije korištenja i potrošnju diskovnog prostora, lakše upravljanje pohranom podataka te veću dostupnost aplikacija kroz virtualizaciju sustava za pohranu podataka.

U izložbenom prostoru IT Biz Expo sajma uz predstavljena rješenja vidjeli smo zanimljive izloške, od velikog Rittalovog serverskog ormara do malog najnovijeg sportskog pametnog sata Garmin Fenix 5X.
Posebno izdanje IT Biz Expo novina – 50UP! predstavljen na konferenciji IT Biz Expo
U sklopu konferencije IT Biz Expo, portal IT Biz Crunch i izdavačka kuća Vidi nastavili su s projektom Who is Who u hrvatskom IT-ju i predstavili odabir zanimljivih domaćih rješenja i aplikacija koje imaju primjenu u realnom poslovnom sektoru. Aplikacije su se procjenjivale kroz sveobuhvatni validacijski upitnik koji su za potrebe izdavačke kuće Vidi izradili stručnjaci Hrvatskog informatičkog zbora.
Težak posao odabira najzanimljivijih poslovnih rješenja među prijavljenima imao je stručni žiri na čijem je čelu bio predsjednik Hrvatskog informatičkog zbora Kristijan Zimmer, a pomagali su mu član upravnog odbora HIZ-a, Zvonimir Stanić, Aleksandar Skendžić, zamjenik glavnog urednika časopisa Vidi, Dinko Kadi te glavni i odgovorni urednik i osnivač časopisa Vidi, Tomislav Kotnik. Na listu 50UP! izravno je ušlo deset tvrtki koje su na tržištu prepoznate kao zanimljivi tehnološki start-upovi s jedinstvenim poslovno primjenjivim aplikacijama.
Odabranih 50 možete proučiti u našem posebnom izdanju IT Biz Expo novina na ovoj poveznici.

U sklopu IT Biz Expo 2017 konferencije, portal IT Biz Crunch i izdavačka kuća Vidi nastavili su s projektom Who is Who u hrvatskom IT-u. Predstavljen je odabir zanimljivih domaćih rješenja i aplikacija koji imaju realnu primjenu u poslovnom sektoru. Odabranih pedeset možete proučiti u posebnom izdanju IT Biz Expo 2017 novina.

1711. godine na današnji dan rođen je Ruđer Bošković, hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof, a njegovo ime stoji u nazivu jedne cijenjene znanstvene ustanove. Iako je rođen u Dubrovniku, dobar dio života proveo je u Italiji, pa se piše o njemu i kao o talijanskom znanstveniku. Čovjek se zapita što čini nacionalnost: rođenje, djelovanje ili opredjeljenje? Još jedan važan gospodin rođen je istog datuma, 1897. godine, Frank Capra, koji je ostavio velik trag u filmskoj umjetnosti. Većina ga pamti po Divnom životu, a njegov politički film Gospodin Smith ide u Washington kroz par dana se prikazuje u zagrebačkom kinu Europa.

„Sinergija najnovije tehnologije vodećih svjetskih ICT kompanija i vrhunskih stručnjaka dobitna je strategija koja je ECS preko 25 godina održala u hrvatskom vrhu te se u potpunosti poklapa s misijom i vizijom Setcora, stoga smo iznimno zadovoljni što ćemo od sada zajednički djelovati, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. ECS i Hema će združivanjem ujediniti kompetencije i klijentima pružati još kompletnija poslovna rješenja. Integrirani procesi i usluge zasigurno su fokus razvoja naše branše i preduvjet efikasne primjene tehnologija budućnosti.“ – izjavio je direktor Heme Zoran Havriluk.

„Pridruženje brandu Setcor za sve uključene tvrtke otvara nove mogućnosti. Zajednički ćemo našim sadašnjim i budućim klijentima osiguravati vrhunsku uslugu i time pomoći mnogim tvrtkama da osuvremene svoje poslovanje. Globalno tržište sve više traži stručnjake u ICT sektoru, a mi možemo ponuditi kvalitetna rješenja za izazove ubrzanog razvoja. Manja tržišta poput hrvatskog posebno mogu profitirati od ulaganja u ICT rješenja, jer njima tvrtke svoje usluge mogu pouzdano ponuditi online, a dodatna prednost je što uz Setcor ne moraju investirati u vlastitu opremu i uređaje.“ – izjavio je Delimir Purgar, predsjednik uprave ECS-a.

####
Setcor je inovativan ICT brand koji svojim uslugama brine o kompletnoj infrastrukturi neke tvrtke, uključujući upravljanje i održavanje ICT kapacitetima. Riječ je o zajedničkome brandu tvrtki ECS, itSoft i Aduro Ideja koji pruža korisniku sigurnu infrastrukturu. Setcor je jedinstven proizvod koji do sada nije bio prisutan na svjetskome tržištu. ECS pri tom pruža usluge projektiranja, inženjeringa, konzaltinga, školovanja i izgradnje informacijskih sustava.

Šesnaesti po redu Festival europske kratke priče održat će se u Zagrebu i Rijeci od 28. svibnja do 2. lipnja. Festival će u nedjelju otvoriti neformalno druženje pod nazivom ‘Čuvajte se: hrvatski pisci kuhaju!’, na kojem će Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec i Ivica Prtenjača pripremiti hranu za svoje kolege iz inozemstva, nakon čega će se u kazalištu Gavella održati službeno otvaranje, uz razgovor umjetničkog direktora Festivala Romana Simića sa škotskom autoricom Janice Galloway i dobitnikom Bookerove nagrade DBC Pierreom. Monitor

Američki glazbenik Chris Cornell (52), koji je ime izgradio kao glavni pjevač Soundgardena i Audioslavea te osnivač i frontmen grupe Temple of the Dog, iznenada je i neočekivano preminuo danas, tek nekoliko sati nakon gaže u Detroitu. NME

Volite se baviti tuđim emocijama jer je to lakše nego rješavati svoje, a istovremeno sebi govorite kako na taj način učite. Nestajete iz života osoba koje su u vama probudile emocije s kojima se ne znate nositi. Kada vas netko pita kako ste, vi ste uvijek dobro, uvijek pozitivni, uvijek sve okrećete na šalu. Sve su to simptomi potisnutih osjećaja, koji čine veliku štetu tijelu i duhu i treba se s njima uhvatiti u koštac. Neki od načina su suze ili pak razgovor s osobama uz koje se osjećate sigurno.

Festival europske kratke priče, šesnaesti po redu, održava se od 28. svibnja do 2. lipnja u Zagrebu i Rijeci.

Festival započinje u nedjelju, neformalnim otvorenjem kodnog naziva Čuvajte se: hrvatski pisci kuhaju!, na kojem domaći pisci Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec i Ivica Prtenjača kuhaju za svoje inozemne kolege, a nastavlja se službenim otvorenjem u kazalištu Gavella, gdje Roman Simić, umjetnički direktor Festivala, o nastanku priče razgovara s jednom od najznačajnijih škotskih autorica Janice Galloway i dobitnikom prestižne Bookerove nagrade DBC Pierreom.

Zatim slijedi ples uz Rasputin Orchestra, tradicijsku glazbu srednje i jugoistočne Europe s naglaskom na romskoj glazbi, sevdahu i panonskim melodijama.

Afričko-europski književni dodiri

Naglasak je ovogodišnjeg Festivala europske kratke priče na afričko-europskim književnim dodirima i utjecaju iskustava života na tim kontinentima na pričanje priča i spisateljske odabire. Gošća će biti Chika Unigwe, nigerijska autorica koja živi u Belgiji i piše na engleskom i nizozemskom jeziku, Igiaba Scego, talijanska autorica somalijskog podrijetla koja se bavi odnosom Zapada prema Trećem svijetu, te Ondjaki, angolski književnik s brazilskom adresom. O iskustvu izbjeglištva svakako mnogo za reći ima i Hassan Blasim, pisac rođen u Iraku, iz kojeg zbog svojih redateljskih podviga koji nisu bili po volji režimu 2004. kao izbjeglica odlazi u Finsku, gdje postaje jednim od značajnijih suvremenih kratkopričaša.

Bogat domaći program

I ove godine festival surađuje s knjižnicama u Samoboru i Velikoj Gorici, gdje na popodnevnim programima sudjeluju domaće autorice i autori, propitujući veze između glazbe, poezije, filma i proze, a na Satu na radionici kratke priče u suradnji s Centrom za kreativno pisanje u Booksi govorit će se o pisanju dobre priče.

U programu Napisano u Hrvatskoj: Novi uzlet kratke priče Kruno Lokotar predstavlja ovogodišnjeg dobitnika Prozaka Nikolu Leskovara, Nataliju Miletić i njezin prvijenac Nisam, Valenta Pavlića s Evanescom i Noru Verde s novom zbirkom priča O ljubavi, batinama i revoluciji.

Večeri u &TD-u

Druge i treće festivalske večeri održavaju se tribine Otkrivanja Europe u polukružnoj dvorani &TD-a, a na večernjim čitanjima svoje će priče čitati deset stranih autora.

Luka Rijeka

Festival europske kratke priče svake se godine seli u jedan od gradova partnera, gdje se održavaju večernja čitanja i gošće upoznaju s lokalnom književnom scenom. Ovogodišnja tema, Luka Europa, na najbolji način oslikava partnerstvo Festivala i Grada Rijeke, luke koja će u sljedeće četiri godine ugostiti umjetnike i različita kulturna događanja u sklopu projekta Rijeka – europska prijestolnica kulture 2020.

FEKP će se tako 31. svibnja i 1. lipnja usidriti na riječkoj rivi u botelu Marina, gdje će jedanaest autora iz deset zemalja na večernjim čitanjima u 21 sat pričati priče o svojim Europama, njihovoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Promocije i G točka

Promovirat će se dvije knjige, Irački Krist i druge priče Hassana Blasima, kojeg je Guardian proglasio „možda i najvažnijim živućim piscem arapskog jezika“, te Ondjakijev Prozirni, ljubavna priča angolskom glavnom gradu.

Festival se zatvara u petak, 2. lipnja, u kazalištu Gavella, programom zagrebačke G točke, uz Asju Bakić i Bronku Nowicku, te novu zvijezdu talijanske književnosti Igiabu Scego. Za glazbu je zadužen D’Elvis.

Hrvatski nogometaš Mario Mandžukić zbilja se brzo pretvara u ikonu Juventusa i miljenika navijača Stare dame. Juventus je u finalu kupa slavio protiv Lazija 2:0, a Mandžukić je zaigrao usprkos ozljedi leđa koju je zadobio nekoliko dana ranije u utakmici protiv Rome. Uz ovu ozljedu, hrvatski je napadač nakon jednog sudara s protivnikom ostao ležati razbijene arkade, ali to ga nije spriječilo da pruži još jednu nezaboravnu partiju. Oduzeo je najviše lopti od svih igrača na terenu, čak osam, i potvrdio da nisu u Juventusu ludi što mu nude poboljšani ugovor do 2020. godine. Index

Slobodna piše o paru koji 25 godina živi od vegetarijanske prehrane, ne jedu meso, jaja ni ribu. Na istoj je “dijeti” i njihov sin. Što god mislili o njihovom izboru, mora se priznati da dobro izgledaju. “Ako mislite da je to ekstremno, jeste li čuli za bretarijanstvo? To su ljudi koji uopće ne jedu, niti piju. Žive od prane, energije koja dolazi općenito iz prirode – sunca, zraka… Mislite da je to nemoguće? Mi volimo biti otvorena uma, poslušati, istražiti i iskusiti prije nego što o nečemu donesemo svoj sud”, kažu oni. Zvuči ekstremno, no to je filozofija koju prati snažno uvjerenje. Oni koji su iskusili kažu da se potpuno mijenja percepcija, a svoje mišljenje ima i Forum.

Broj uhićenih ilegalnih imigranata u SAD-u je porastao za 40 posto u prvih stotinu dana predsjednika Donalda Trumpa u Ovalnom uredu. Prema izvještaju direktora Imigracijske i carinske službe (ICE) Thomasa Homana, broj uhićenja skočio je na 41.318 između 22. siječnja i kraja travnja, u odnosu na 30.028 uhićenja u istom razdoblju prošle godine. Među ilegalnim imigrantima koji nisu bili osuđivani zabilježen je porast broja uhićenja od čak 150 posto. Index

10:18 Okovani ledom, HTV1
13:11 Pustinje svijeta: Australske pustinje, HTV1
14:57 Dizajn interijera u rukama amatera, HTV2
16:44 Nova Europa Michaela Palina: Divlji istok, HTV2
19:15 Dnevnik Nove TV, NovaTV
20:56 10 jakih, HTV1
21:00 Lawrence od Arabije (8.3), HTV2
22:15 RTL Direkt, RTL
22:16 Pričesnici (8.1), HTV3
23:36 Film…moja ljubavnica (7.0), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Iako je proteklo desetljeće prosječno posvajano oko 120 djece godišnje, prošle je godine posvojeno svega 60-ak djece, što je smanjenje od pedeset posto koje bismo trebali shvatiti zvonom za uzbunu, upozorava Adopta, udruga za potporu posvajanju. Brojka je još više zabrinjavajuća uzmemo li u obzir činjenicu da je prošle godine uvedena objava anonimnih profila djece koja ispunjavaju uvjete za posvojenje kako bi djeca postala vidljivija posvojiteljskoj zajednici. Međutim, iako uvjete za posvajanje ima pet stotine djece, objavljeno je tek 47 profila. HRT