01/11/2021 - Monitor.hr
01.11. (23:00)

Repeticije iz fizike

Dario Hrupec: ABECEDA FIZIKE #9: Zašto se stvari okreću

Ako ste imali lošeg profesora iz fizike ili ste naprosto zaboravili kako je fizika oko nas, izdvajamo dio članka koji će vam biti koristan: Zašto se, dakle, događa rotacijska promjena gibanja? Zašto se objekt počinje okretati oko neke rotacijske osi? Uzrok takve promjene gibanja je moment sile, vektorska veličina koja ne ovisi samo o sili nego i o kraku sile te o kutu između sile i kraka sile. Krak sile je jedan vektor položaja koji se proteže od osi rotacije (okomito na os rotacije) do hvatišta sile. Kad krak sile vektorski pomnožimo sa silom dobijemo vektor koji nazivamo moment sile. Moment sile je okomit na ravninu koju tvore krak sile i sila. Po iznosu je jednak umnošku iznosa sile, iznosa kraka sile i sinusa kuta između sile i kraka sile. Piše Dario Hrupac za Bug

01.11. (23:00)

Brze i kratke

 

  • Jaka i duga ciklona na pomolu je ovaj tjedan, očekuju se obilne padaline, a u Alpama i metar snijega. Tportal
  • Dodik najavio osporavanje obrambenih zakona BiH te preuzimanje vojske, carine i pravosuđa. HRT
  • Zbog rekordnih brojki u Sloveniji pooštravaju mjere, učenike će testirati dvaput na tjedan, najavljuju minilockdown. Telegram
  • U New Yorku uvode obavezno cijepljenje za sve gradske zaposlenike, a grad očekuju prosvjedi i kolaps. Novi list
  • Mr. Puzzle wants you to be less alive novi je Netfliksov film, riječ je o hororu koji traje 4 minute, a osmislila ga je umjetna inteligencija. Bug
01.11. (22:00)

Distopijska budućnost

Alarmantna poruka šefa UN-a na sastanku svjetskih čelnika: ‘Kopamo si vlastite grobove

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, na Skupu za spas svjetske klime (COP26) poslao je dramatične poruke o scenariju koji nas čeka nastavimo li s praksom uporabe fosilnih goriva. Pozvao je na češće sastanke i ažurnije djelovanje država, a smatra da se svake godine treba revidirati planove jer je dosadašnja praksa petogodišnjih planova po njemu preslaba. U Glasgowu je 120 svjetskih čelnika, a kao osnovni problem predstavljen je slab rezultat velikih ekonomija u sprječavanju emisije ugljičnih spojeva te se njihovo prepoznavanje problema smatra nedostatnim. Pregovori će trajati dva tjedna. Večernji list

01.11. (21:00)

Komu uopće vjerovati...

Fižulić: Je li moj prijatelj umro od covida ili s covidom? Nebitno za one koji su ga voljeli, ali itekako bitno za okončanje pandemije

Hrvatska, za razliku od većine članica Europske unije, ne samo da ne prijavljuje ECDC-u broj hospitaliziranih na odjelima intenzivne njege, već je i broj ukupnih odnosno broj COVID kreveta na takvim odjelima još uvijek nepoznat javnosti…. U razdoblju od druge polovine studenoga prošle godine do polovice siječnja ove godine broj hospitaliziranih bio je stalno veći od 2000, a kako je u trećem tjednu prosinca u bolnicama bilo smješteno gotovo 3000 covid pacijenata, ukupni kapaciteti svih odjela intenzivne njege u Hrvatskoj trebali su biti pretvoreni u covid odjele. Naravno da ni premijer Andrej Plenković ni njegov ministar zdravstva nisu tada ni ikada kasnije priznali da je hrvatski zdravstveni sustav bio u višetjednom kolapsu, ali bez obzira na njihovo negiranje te činjenice DZS je u studenome i prosincu prošle godine, te siječnju ove godine zabilježio ukupni “višak” od 5742 preminula u odnosu na petogodišnji prosjek. Piše Goranko Fižulić za Telegram

01.11. (20:00)

Mali riječki građani

Novinari na satu Građanskog odgoja s učenicima riječke škole. Kažu da sva djeca u Hrvatskoj trebala bi imati ovaj predmet

U Rijeci se već šest godina provodi Građanski odgoj po posebnom modulu izvannastavne aktivnosti, a trenutačno ga pohađa 20-ak % učenika viših razreda osnovnih škola. Dostupan je u 22 od 25 riječkih osnovnih škola, a model preuzimaju i drugi gradovi i županije. Novinari Telegrama u članku opisuju jedan sat kojem su nazočili i promatrail kako se odvija nastava. Istraživanja su pokazala da su učenici koji pohađaju GOO u završnim mjerenjima imali značajno više rezultate na testu znanja o relevantnim temama od učenika koji ga nisu pohađali, a njihovi dojmovi mogu se sažeti u nekoliko osnovnih vještina kojima su ovladali: lakše prihvaćaju razlike, bolje se izražavaju te im je lakše reći “ne” i izraziti vlastita stajališta. Telegram

01.11. (19:00)

Naravno da mogu

Da bi robotaksiji vozili Zagrebom, Vlada mora osmisliti propise kakve nema nitko u Europi. Mogu li to ne zabrljati?

Da bi se Rimčeve ideje ostvarile, bit će potrebno osmisliti novi propis o autonomnoj vožnji, a mora biti donesen do sredine 2024. godine. Obuhvatit će razvoj nacionalnog postupka testiranja za autonomnu vožnju, izmjene zakona o sigurnosti cestovnog prometa, izmjene nacionalnih pravila o homologaciji vozila, izmjene propisa u području osiguranja vozila, putnika i usluge… Ne bude li tako, šesta rada europskog novca za oporavak u iznosu od 400 milijuna eura neće biti isplaćena. S obzirom na to da ćemo biti prvi koji će na ceste staviti autonomna vozila razine pet, postoji vjerojatnost da će ostale države koje budu uvodile takva vozila propise prepisivati pa tako zahtjevi postaju još ozbiljniji. Telegram

01.11. (18:00)

Kontradikcijama do nepovjerenja

Sanja Modrić: Jesmo li zbilja toliko gluplji od Danaca? Ili je ipak problem što članovi Stožera stalno zbunjuju javnost izjavama o cijepljenju

Kolumnistica ovaj put reagira na oprečne izjave Alemke Markotić o cijepljenju trudnica te situaciju britko opisuje riječima: Zar može biti da su naši građani toliko gluplji i nerazumniji od Danaca, Portugalaca, Maltežana, Iraca i drugih, kod kojih je procijepljenost već 80 i 90 posto i gdje se zato već posve normalno živi? Zar Hrvatska u cijepljenju protiv Covida 19 baš mora biti lošija od Kosova? I jesu li stanovnici Hrvatske doista neka niža vrsta kojoj se ništa razborito ne da utuviti u glave? Ili je u pravu dr. Stipan Jonjić, jedan od naših najuglednijih imunologa, koji je za N1 ocijenio da cijepljenje kod nas teško ide upravo zato što naši ljudi razne oprečne tvrdnje o cijepljenju stalno slušaju i iz samog sustava? Piše Sanja Modrić za Telegram

01.11. (17:00)

Brze i kratke

  • U Hrvatskoj porast brojki, novozaraženo je 1126 osoba, na respiratoru su 183 osobe, a preminula je 31 osoba. HRT
  • Na prilazu gradskim grobljima privremene regulacije prometa, na cestama su skliski kolnici, a od danas na automobilima morate imati upaljena dnevna ili kratka svjetla, što uključuje i svjetlosno označavanje biciklista. N1
  • Dona Vekić skočila za 30 mjesta na ATP listi, trenutačno je na 67. mjestu nakon osvojena turnira u Courmayeuru. Tportal
  • Od danas u Sloveniji vrijedi zabrana pretjecanja za teretna vozila teža od 7,5 tona od 6 do 18. N1
  • Nakon devet pobjeda, tri remija i pet poraza, Jens Gustafsson više nije trener Hajduka. Telesport
01.11. (16:00)

Do kraja tjedna

Javni poziv za organiziranu obnovu nekonstrukcijskih elemenata zgrada

Fond za obnovu objavio je javni poziv i obrazac za organiziranu obnovu nekonstrukcijskih elemenata zgrade za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, a odnosi se na višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada poslovnih zgrada te obiteljskih kuća, označeni zelenom oznakom U1 (uporabljivo bez ograničenja) i U2 (uporabljivo s preporukom). Nekonstrukcijski elementi pobrojeni su u članku, a interes se može iskazati do 7. studenoga 2021., dakle do nedjelje. <a href=”https://www.zgradonacelnik.hr/obnova-nakon-potresa/javni-poziv-za-organiziranu-obnovu-nekonstrukcijskih-elemenata-zgrada/517″ target=”_blank” rel=”noopener”>Zgradonačelnik</a>

01.11. (15:00)

Pitaj M za epidemiološke mjere

Berecki: Epidemiološka anliza filmova o Jamesu Bondu – infektološko i ostalo zdravlje agenta 007

U duhovitoj kolumni temeljenoj na stvarnim istraživanjima, kolumnist donosi detalje rada koji je nominiran za Ig Nobelovu nagradu za 2022. godinu: I na kraju (ali ne i najmanje važno!), tu je i pitanje seksa. James Bond je oduvijek bio i ostao neodoljiv ženama – Graumans i sur. su u 25 filmova precizno detektirali 59 Bondovih “sudjelovanja u intimnim aktivnostima”, što je zavidni prosjek od 2,4 spolna odnosa po filmu. No pritom baš i nije osobito angažiran po pitanju prakticiranja sigurnog seksa. I ne samo što doslovce nijednom (barem koliko je moguće utvrditi iz priloženog filmskog materijala) ne koristi prezervativ, nego je i vrlo ležeran u pogledu utvrđivanja spolnog zdravlja svojih partnerica. Piše Igor Berecki za Bug

01.11. (14:00)

Mala škola vjerskih blagdana

Postoje Svi Sveti i Dušni dan – znate li u čemu se razlikuju?

Blagdan Svih svetih čak i vjernici brkaju s Dušnim danom, a riječ je o dva različita pojma, kako im i ime govori. Od 4. stoljeća slavi se blagdan Svih svetih, a u 8. je njegov datum kanoniziran na 1. studenoga od pape Grgura. Na taj dan slave se sveci, dok se na Dušni dan zapravo prisjećamo svojih mrtvih, a u svijetu se slavi na različite načine, 2. studenoga, no jedna im je stavka ista, svijeće čija svjetlost osvjetljava i grije duše pokojnika na njihovu putu u mraku. Najrazličitiji su u svom spominjanju mrtvih Meksikanci koji pokojnicima ostavljaju hranu i vodu, a dan je obilježen slavljem i šarenilom jer zagrobni život smatraju lijepim, a ne tmurnim kao većina ostalih vjera. 24 sata

01.11. (13:00)

Kolumnisti u polemici

Šonje: Uistinu, propada li kapitalizam? Kako je kapitalizam ovladao duhom revolucije

Kolumnist komentira drugoga kolumnista, ovaj put Juricu Pavičića s tekstom Globalna javnost u nevjerici: Propada li kapitalizam? Ovakvi prizori u srcu razvijenog svijeta dosad su bili nezamislivi riječina: Naslovi poput spomenutog dio su spontanog pokreta koji kombinira vječitu civilizacijsku anksioznost i nadu u postojanje (mnogo) boljeg paralelnog svemira s pukom statističkom kalkulacijom privlačenja publike na internetu. Naslov „Propada li kapitalizam“ ističe se zbog nepogrešive kalkulacije profita koji identificira vjerojatnost klikbejta. Naslov je to koji potvrđuje tvrdokornost kapitalizma. Ona se ogleda u sposobnosti kapitalista da radi dobitka komuniciraju (i manipuliraju) čak i s vlastitu propast. Ljudi se na tu vrstu priča onda navuku kao muhe na lijepak, dajući solidarne doprinose prihodu nadležne (ups, privatne) medijske kuće. Drugim riječima, ono što je nekad bio razlog za komunističke revolucije, danas je instrument zarade tog istog kapitalizma (ako tako nešto uopće postoji kao nekakav pojam ili identitet/entitet). Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

01.11. (12:00)

Disanje na škrge

Zagreb danas drugi najzagađeniji grad na svijetu!

Podaci IQAir-a, švicarskog portala koji svakodnevno mjeri kvalitetu zraka diljem svijeta, ukazuju da je danas Zagreb drugi najzagađeniji grad u svijetu. S obzirom na gustu maglu tijekom jutra, ali i početak sezone grijanje te promet i industriju, tomu se ne treba čuditi. Najzagađeniji je česticama PM 2.5, koje su 11,7 puta više od preporučenih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, a nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Tportal

01.11. (11:00)

Brze i kratke

  • U Jemenu napadnuta džamija i vjerska škola, poginulo je 29 osoba u napadu balističkim oružjem. HRT
  • U Glasgowu se održava summit na kojem će 120 svjetskih čelnika dogovarati suradnju u borbi protiv klimatskih promjena. N1
  • Radi rekonstrukcije i obnove zgrada HGZ-a bit će nekoliko godina zatvorena za koncerte, a u petak je održan posljednji. Tportal
  • Cijeli internet ismijava predsjednika amerike koji na susret s papom ide u pratnju 85 automobila, a sutra je sudionik summita o klimi. Telegram
  • DORH trenutno odlučuje o kaznenoj prijavi, a Ministarstvo financija provodi unutarnju reviziju FINA-e koja je u novinama raskrinkana zbog sumnjiva poslovanja. Index
01.11. (10:00)

Povijest razotkriva

Marković: Neznani junaci – Albanci i Bošnjaci u srpskoj uniformi

Sva ta herojska dela netragom su nestala iz zvanične verzije istorije koju zagovaraju državni funkcioneri i nacionalistički istoričari, jer im se ne uklapaju u etnifikovani narativ. Uprkos sistematskom, organizovanom zaboravu, činjenice su neprestano isplivavale na površinu, i to u bukvalnom smislu. Po Beogradu i okolini bila su razasuta silna plitka groblja palih vojnika, pa se dešavalo da ljudski skeleti izrone iz zemlje, kao što je bio slučaj tokom radova na rekonstrukciji Beogradske tvrđave, juna 1935. godine, kod crkve Ružice. Tada su ratni veterani iz „Udruženja branilaca Beograda“ organizovali komemoraciju na kojoj je, pored pravoslavne liturgije, služen pomen i po obredima katoličke i muslimanske veroispovesti. Veterani su dobro znali ko su im bili saborci u ratu. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

01.11. (09:00)

Igre nuklearnim oružjem

Bidenova najava mijenjanja nuklearne politike prestrašila Europu i Aziju: ‘To bi bio dar Kini i Rusiji‘

Nakon izjave u kojoj su Macron i Biden zajednički istaknuli kako je potreban ujedinjen nuklearni Savez, Europa je bacila oko na Bidenove zamisli o služenju istim. Naime, doktrinu “no first use” koja je dosad bila zastupljena, a osigurava da će se to oružje koristiti samo u slučaju da su saveznici napadnuti, kao obrana, Biden je zagovornik doktrine “sole use”, dakle kao ciljano korištenje. Ta promjena zabrinjava jer još više izlaže riziku situaciju s Rusijom i Kinom jer bi spriječila služenje nuklearnim oružjem pri odvraćanju i od konvencionalnog napada, te posebno od kemijskog ili biološkog te dala tim državama krila. Jutarnji list

01.11. (08:00)

Stare čarke

Hrvoje Horvat: Kako je Šerbedžija ponovno postao “persona non Croata”

Šerbedžija je nakon nastupa u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski prošlog tjedna trebao gostovati i u Vinkovcima u sklopu Filmskog festivala glumca. Ne znamo da li Šerbedžija možda nije dovoljno dobar glumac da nastupi na festivalu glumaca, ali se gradonačelnik Ivan Bosančić dosjetio da nije pogodno održavati koncerte u vrijeme godišnjica obilježavanja pada Vukovara, i tražio od organizatora da odgodi nastup Šerbedžije… Čudi naivnost kojom se neki i danas upuštaju u takve procjene, kao da ne znaju kakve će reakcije uslijediti i kakva će ih medijska kletva sustići. Prije svega, otvorivši ponovno duboki bunar podjela, nakon nepotrebnog zahtjeva – zapravo odluke, znamo li da su Grad Vinkovci pokrovitelj festivala – gradonačelnik je jednim potezom Šerbedžiju ponovno stavio u poziciju “persona non Croata”. Na površinu su opet poput dreka isplivale sve one taktičke pogreške i zlobne, opasne rasprave o nebitnim stvarima koje služe za zamutiti bunar, a koje mnogi ostrašćeni tumače kako im se prohtije, najčešće potpuno pogrešno. Piše Hrvoje Horvat za Večernji list