13/11/2021 - Monitor.hr
13.11.2021. (23:00)

Kemijanje o vodi

Nenad Raos: Kako do vode iz zraka – što lakše i jeftinije

Kolumnist nam ovaj tjedan donosi zanimljiv prikaz znanosti iza “hvatača vode” te vodi koju uzimamo zdravo za gotovo piše razumljivo svakomu, pa i onomu tko je imao jedan iz kemije: Zahvaljujući otkrivenom mehanizmu, znanstvenici su napavili još osam sličnih hvatača vode. Oni su nastali kombinacijama dvaju hvatača, MFT-303 i MFT-333, od kojih drugi umjesto pirazola PZDC sadrži furan FDC (2,4-furandikarboksilat). Zahvaljujući najboljoj kombinaciji PZDC i FDC na istom aluminatnom skeletu, postigli su 35-postotnu uštedu u energiji potrebnoj za desorpciju, koja se odvija pri tlaku 1,7 kPa i temperaturi 80 oC. Bit će toga još, i to ne samo za izvlačenje vode iz zraka (water harvesting) u sušnim i pustinjskim krajevima, nego i za klima-uređaje i svemirske stanice. Piše Nenad Raos za Bug

13.11.2021. (23:00)

Brze i kratke

  • Uoči Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa predstavljena akcija “Pokreni se” koja će u ponedjeljak na Cvjetnom trgu obrazovati građane o toj bolesti od koje boluje 300 000 građana, a sumnja se da ih je s nedijagnosticiranima pola milijuna. HRT
  • Između navijača Zrinskog i Veleža u Mostaru došlo do krvava obračuna zbog zida na kojem su obje navijačke skupine htjele izraditi grafit. Index
  • Na prosvjedu protiv uvođenja COVID potvrda danas na Markovu trgu okupljeni građani tražili smjenu Stožera i raspisivanje izbora. Večernji list
  • U Nizozemskoj, zemlji sa 73 % cijepljene ukupne populacije, izbili neredi na prosvjedu protiv najavljenoga novog lockdowna, policija prosvjednike gađala vodenim topovima. N1
  • Lukašenko ne poznaje granice dobrog ukusa, zamolio Putina da premjesti nuklearne rakete na granice Bjelorusije te Litve i Poljske. Jutarnji list
13.11.2021. (22:00)

Umjetnost pravljenja glupim

Basara: Muralni konceptualizam

Neskrivena namera Mladićevog murala – i mnoštva njemu sličnih – jeste da zastraši, da gurne prst u oko, da povredi, pripreti, ponizi itd. A koga? Eh, koga. Srpske karadušmane i domaće izdajnike. Srpske, međutim, karadušmane savršeno boli qwrz za Mladićev mural – nije namalan na njihovim zidovima – naprotiv, karadušmanima to ide naruku, dobro im dođe da svako malo lansiraju tezu o „genocidnosti srpskog naroda“. Evo, nije prošlo ni nekoliko dana a sa svih strana, ne samo iz komšiluka, na visoke srpske adrese su počele da stižu packe. To će u tabloidnim novinčinama i u televizorima – može biti i na visokim adresama – biti prokomentarisano ovako: „Šta nas boli qwrz, ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine, svoji smo na svome, mogu da nam pljunu pod prozor.“ Piše Svetislav Basara za Kurir

13.11.2021. (21:00)

Novac na računu ili dionice u vreći...

IT tvrtke predvode novi val radničkog dioničarstva. Idemo li opet prema samoupravljanju ili se tu krije nešto drugo?

Tvrtka infobip uvela je radničko dioničarstvo programom ESOP (engl. Employee Share Ownership Plan), prvo za ključne zaposlenike, no zatim je proširila mogućnosti na sve zaposlenike. Iako je uzor američki model u kojem radnici otplaćuju dionice preko dividendi uz korištenje poreznih olakšica, radničko diočinarstvo na hrvatski način zapravo je povoljan otkup dionica na kredit, uz obročnu otplatu, ili dodjela opcija na kupnju dionica po određenoj cijeni u ograničenom razdoblju. Imaju ga Nanobit, Span, a planira ga uvesiti i Rimac pa tako IT predvodi ovaj način radničkoga sudjelovanja. Na zaradu ostvarenu na razlici između tržišne cijene i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica plaća se porez po stopi od 20 posto, uvećan za prirez, a svakako je povoljnije od isplate bonusa pa je iza priče o radničkom dioničarstvu i ona povoljnijeg nagrađivanja radnika. Tportal

13.11.2021. (20:00)

Ovo je ovdje korupcija!

Jokić: Daj, Gabi, posao, diplomu, doktorat… Poraz je ovo koji boli više od silnih milijuna i izgubljene reputacije

Kolumnist komentira aferu oko Gabrijele Žalac riječima: Od svih društvenih posljedica ove afere najgora je ona koja potvrđuje duboko ukorijenjene obrasce u kojima su prijatelji, stranački kolege i sestre osnovni mehanizmi dolaska do projekata, poslova, diploma, nagrada, doktorata. Takvi obrasci nisu od jučer. Imaju svoje osnove u bivšem sustavu, a svoj su vrhunac dosegnuli u kriminalnoj privatizaciji 90-ih. Ipak, pristupanje Europskoj uniji najavljeno je kao događaj kojim će se Hrvatska snažno odmaknuti od takvih praksi. Svaki novi dan našeg članstva dokazuje suprotno. Piše Boris Jokić za Tportal

13.11.2021. (19:00)

Tko će koga prvi izazvati...

U Ukrajini zavladala ratna histerija, Putin dolio ulje na vatru: ‘Pogledajte što radi NATO!‘

Bure baruta premjestilo se na istok Europe pa tako na tortu poremećenih odnosa Bjelorusije i Poljske sad možemo staviti šlag izglednih invazija Rusa u Ukrajinu jer Rusi postavljaju vojne snage uz ukrajinsku granicu. Rusi opovrgavaju obavještajne kanale, no Francuzi jasno daju do znanja da je to nedopustivo, dok Amerika naglašava važnost spremnog scenarija za reakciju dogodi li se vojna akcija. Putin lopticu baca Amerikancima i NATO-u istaknuvši da provode neplanirane manevre u akvatoriju Crnog mora te to čini Rusiju nervoznom. Ukrajinci još nisu reagirali i smatra se da Moskva upravo to želi isprovocirati kako bi oprala ruke od odgovora. Jutarnji list

13.11.2021. (18:00)

Heroji učmala doba

Vesna Pešić: U vreme beščašća jedna svetleća zabeleška

Privođenje dviju aktivistkinja u Beogradu zbog gađanja murala Ratka Mladića jajima kolumnistica objašnjava razlozima: Zato što su gađale jajima mural Ratka Mladića postavljen usred Beograda, na sramotu države Srbije koja ga je tu postavila, i samih građana koji su tuda mesecima prolazili ćutke i pognute glave, znajući da je on na zidu i zlokobno ih pozdravlja. Čovek koji je sproveo genocid u Srebrenici. Našle su se dve žene, dve heroine, koje su odlučile da to mirno proći neće, tras, tras, pa šta bude. Dok su one bile privedene, okupili su se neki novi ljudi i mi koji se odavno poznajemo na gradskom trgu sa koga se vidi Skupština Srbije. Tek toliko da simbolika bude veća. I čekali smo da Aida i Jelena dođu da ih zagrlimo i pozdravimo. To što su one učinile je postalo jedna časna zabeleška u ovom vremenu velikog beščašća. Piše Vesna Pešić za Peščanik

13.11.2021. (17:00)

Brze i kratke

  • U Hrvatskoj je cijepljeno gotovo 2 milijuna ljudi, što čini gotovo 60 % odraslih. N1
  • Iako broj biciklista u Hrvatskoj raste, sve je više nesreća te je zabilježeno 30 % više stradalih. Al Jazeera
  • Nadbiskup Mate Uzinić vjernike na svom Facebook profilu pozvao na cijepljene nazvavši to činom ljubavi prema bližnjemu. Večernji list
  • Austrija postrožila mjere pa od ponedjeljka uvodi lockdown za sve necijepljene stanovnike. Tportal
  • Poseban gost HNS-a na utakmici Hrvatske i Rusije u nedjelju bit će Ivan Rakitić. Telesport
13.11.2021. (16:00)

Bez dlake na jeziku

Milanović ne popušta stisak: Banožić je predmet za OLAF i treba ga pod hitno maknuti

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Trogira održanoj prilikom obilježavanja Dana Grada Trogira predsjednik Milanović nije propustio još jednom baciti kost premijeru Plenkoviću. Osvrnuo se na najnoviju aferu “Topovnjača” te istaknuo kako je ministar Banožić doveo biskupe u nezgodnu situaciju, a komentirao je i izjavu premijera da će Milanović ionako objaviti pismo koje mu je poslao riječima da mu daje vremena da ga pročita. Osvrnuo se i na nove mjere rekavši kako neće poduprijeti prosvjednike jer bi to značilo podrivanje Vlade, no još je jednom istaknuo kako se nalazimo u kolektivnom ludilu. Najnovije događaje oko Gabrijele Žalac nazvao je fijaskom i postavio u pitanje premijerovo postavljanje u Bruxellesu s obzirom na malverzacije s EU fondovima, pogotovo s obzirom na podizanje kreditnog rejtinga. Novi list

13.11.2021. (15:00)

Jezična subota

Jergović: Na što zapravo mislite kad kažete pregršt?

Pregršt je mala i vrlo intimna mjera. Prije nekoliko tjedana na zagrebačkom sam krematoriju gledao kako na sahrani jednoga starog pisca stari književni kritičar korak za korakom prilazi odru i iz posude za to namijenjene šakama grabi ružine latice, pa ih baca za njim. Nakon te pregršti pomislio sam da bi ovo, ipak, vrijedilo napisati. S riječima koje se krivo koriste nije najveći problem što preuzimaju pogrešna značenja. Mnogo je gore što neki važni pojmovi, situacije i stanja ostaju bez svojih riječi. A kako čovjek razmišlja unutar jezika, pomoću riječi i pojmova baš jednog određenog jezika, pamet i osjećaji mu se kreću unutar upravo tog jezika. I onda bez jezika zaglupi i zanijemi. I više ne umije biti ganut prizorom u kojem stari kritičar pregrštom ružinih latica sa svijeta ispraća jednoga svog pisca i jedan njegov hrvatski jezik. Piše Miljenko Jergović

13.11.2021. (14:00)

Posvađani političari

Dvostruki izbori u Bugarskoj: „Vlade mora biti!“

Bugarska od travnja nema vladu te sada, tijekom najgoreg vala pandemije, bira predsjednika i parlament, a ovo su treći po redu izbori u godini u toj zemlji. Vesela Černeva, direktorica instituta European Council on Foreign Relations, pozvala je na ozbiljnost i jasno rekla kako ovaj put zaista moraju izabrati vladu jer društvo treba stabilnost. Posvađane stranke nisu uspjele sastaviti vladu pa se nade polaću u novu stranku “Nastavljamo promjene” u kojoj djeluju Asen Vasilev i Kiril Petkov koji su bili ministri u prijelaznoj vladi iz travnja, a nalikuju na politički pokret predsjednika Macrona u Francuskoj te su orijentirani liberalno tehnokratski te im je osnovni cilj borba protiv korupcije. Očekuje se pobjeda Borisa Bojkova na predsjedničkim izborima. Deutsche Welle

13.11.2021. (13:00)

Spašavanje života

Berecki: The kidney project – prva uspješna implantacija kompaktnog aparata za dijalizu

Ovaj tjedan Berecki nam donosi vijesti s polja medicine, tj. njezina napretka, a u članku možete saznati kako fukcionira nagrađeno otkriće. Donosimo dio teksta: Umjetni bubreg se ugrađuje u trbušnu šupljinu pacijenta, pri čemu se spaja na tri „priključka“: ulazna cijev se priključuje na trbušnu aortu, pa kroz nju u aparat ulazi pacijentova krv pod normalnim tjelesnim tlakom koji „progurava“ krv preko sustava membrana u hemofilteru i bioreaktoru. Pročišćena krv se kroz izlaznu cijev odvodi nazad u pacijentovu cirkulaciju (u trbušnu venu), a otpadna tekućina (mokraća) se trećom cijevi odvodi u pacijentov mokraćni mjehur. Piše Igor Berecki za Bug

13.11.2021. (12:00)

Brze i kratke

  • U Portugalu zabranili zvanje i stupanje u kontakt s radnicima nakon radnog vremena zakonom nazvanim “Pravo na odmor”. HRT
  • U škole u Hrvatskoj nisu stigle upute o provođenju mjera vezanih uz COVID potvrde iako mjere treba provoditi od ponedjeljka. Jutarnji list
  • Luka Dončić odigrao 18. utakmicu na kojoj je ostvario triple-double s 30 poena te nadmašio Jordana, Magica i Birda, Dallas glatko pobijedio San Antonio 123 – 109. Index
  • SPUR, softver zbog kojeg je Žalac u pritvoru, uopće se ne koristi i nije funkcionalan. Telegram
  • Zbog nestašice poluvodiča na novi automobil, recimo najprodavaniju Octaviju, čekat ćete 10 mjeseci. N1
13.11.2021. (11:00)

U nečemu nismo zadnji

Hrvatska po napretku u digitalizaciji 19. od 27 članica EU-a

DESI indeks objavio je nove podatke o stupnju digitalizacije te je EK poručila da sve zemlje Unije moraju raditi na razvoju digitalizacije. Hrvatska se popela za jedno mjesto te je sad 19. od 27 zemalja, a ponajviše zbog bolje povezivosti. Indeksom se ne mjere digitalna konkurentnost, ljudski kapital, širokopojasna povezivost, integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i digitalne javne usluge, a Danska, Finska i Švedska prednjače u digitalizaciji. Hrvatska zapravo ima lošiji prosjek od prosjeka Unije, osim u integraciji digitalnih tehnologija u kojoj je bolja od prosjeka. Također smo lošiji u digitalnoj pismenosti. HRT 

13.11.2021. (10:00)

Veseli scenarij

Šonje: Još malo dobrih vijesti: rast rejtinga

Ovime Hrvatska na listi rejtinga zemalja preskače Rumunjsku koja je zbog fiskalnih rizika u BBB- iako raste brže od Hrvatske. S rejtingom BBB Hrvatska sustiže Bugarsku i Mađarsku, a sljedeća nakon toga je Poljska s A-. Spominjanje Poljske može zvučati preambiciozno, s obzirom na gospodarske uspjehe te zemlje u proteklih 15 godina, no rejting A- je i Hrvatskoj ubrzo dostižan ako uvedemo euro 2023., provedemo fiskalnu prilagodbu (uvjerljivo srušimo omjer javnog duga i BDP-a), počnemo efikasno koristiti EU sredstva i provedemo barem neke od onih famoznih reformi koje se stalno spominju. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

13.11.2021. (09:00)

Za sigurniju zimu

Od lani su zimske gume skuplje za 15 %, evo koje su najpovoljnije

S dolaskom hladnijeg vremena, našia limeni ljubimcima potrebne su preinake pa smo svi u izboru zimskih guma. Kao i svake godine, testirane su zimske gume dimenzija 195/65 R15 koje se nalaze na obiteljskim kompaktima te one dimenzija 225/50 R17 rezerviranih mahom za limuzine. Iako HAK nijedne gume nije ocijenio maksimalnim ocjenama, najbolje su Dunlop Winter Response 2, Goodyear UltraGrip 9+, Michelin Alpin 6 i Vredestein Wintrac, a preporučili su 11 modela, a bitno je naglasiti da nijedne nisu loše prošle u suhim uvjetima, dok su na snijegu samo dva modela ispod ocjene vrlo preporučljivo. Na ledu i po potrošnji goriva svi su modeli dobili ocjenu vrlo preporučljivo. Uz promjenu guma automobile treba pripremiti za zimu i promjenom tekućine za stakla u zimsku inačicu te provjeriti gustoću rashladne tekućine, provjeriti svjećice i žaruljice, zaštititi kabele teregulirati akumulator. 24 sata

13.11.2021. (08:00)

Sjedi, pet!

Agencija Fitch podigla hrvatski kreditni rejting na najvišu razinu u povijesti: ‘Nismo očekivali ovakav vaš rast‘

Kreditni rejting Hrvatske prešao je iz “BBB-” ocjene na veću “BBB” ocjenu te nas je tako Fitch stavio na najbolje mjesto u povijesti države. Smatra se da je tomu tako zbog brzog pandemijskog oporavka te zbog ulaska u eurozonu. Puni hvale za napredak ostvaren u političkoj i gospodarskoj, u Finchu tvrde da je stabilnosti narušena samo visokim javnim dugom, demografijom te razdobljima slaboga gospodarskog rasta. Procjena rasta ove godine podigla se s 5,5 na 8,19 posto i zahvaljujući turističkoj sezoni te stabilnom izvozu, a predviđa se stabilan rast gospodarstva do 2023. Jutarnji list