16/11/2021 - Monitor.hr
16.11. (23:30)

Dokumentarni, a animirani (Linklater, gdje si?)

Dokumentarac Flee (2021): Ako ne postojiš, nitko te ne može ubiti

Dokumentarni film najčešće povezujemo s realizmom – snimcima koji su stvarni, otrgnuti iz života. Waltz With Bashir je još 2008. godine na ovo polje uneo i animaciju, što se tada smatralo revolucionarnim. Flee radi nešto slično, ali animacija ima još jednu ulogu – da sačuva identitete onih koji s nama dele svoju priču. Reditelj Jonas Poher Rasmussen je dopustio da se crteži sudare sa scenama iz stvarnog sveta, a iz tog velikog praska nikla je još veća priča – o stradanju, gubitku, ali i o ljubavi i podršci. Iako najvećim delom nacrtan, film izgleda kao pravi dokumentarac, budući da je snimljena građa kasnije animirana. Zahvaljujući tome ostali su i sitni trzaji, greške do kojih valjda dolazi tokom montiranja. Čak se i junak namešta kao da se radi o pravom snimku, te nas centriranje kadra na samom početku automatski uvlači u priču o mnogim životima jednog jedinog čoveka. XXZ Magazin

16.11. (23:30)

Procesori su nam dobro podešeni

Jako dobro ‘dekodiramo’ emotikone, čak i kada se ne slažu s riječima

Prvi emoji stvoreni su u Japanu krajem devedesetih kako bi se skratilo vrijeme i podaci potrebni za sricanje riječi. Danas su gotovo nezaobilazni u online komunikaciji. Novo istraživanje sugerira da većina ljudi može lako razumjeti emoji kada izravno zamjenjuje riječ, poput ikone za automobil umjesto riječi “auto”, ali nam treba oko 50 posto više vremena da shvatimo ikonu. Kako naš mozak čita rečenice s emojijima, zanimalo je istraživače koji su proveli online istraživanje čitanja s izvornim njemačkim govornicima. U eksperimentu su sudionicima prikazivane rečenice, riječ po riječ. Kad bi pročitali jednu, prikazala bi im se druga riječ, a ponekad bi pojedine riječi bile zamijenjene emotikonom. Autori rada tvrde da se emojiji, prema rezultatima istraživanja, tumače na način ovisan o kontekstu. Bug

16.11. (22:30)

Brze i kratke

  • Lauca izbacuju iz vladinog savjeta, Plenković: Ovo što je napravio je previše (Index)
  • Todorić nakon povlačenja optužnice: Plenkoviću, neće ti proći. Sad je došao kraj (Index), optužnica je povučena kako bi se prikrila blamaža državnog odvjetništva (Nacional)
  • Istražitelji: Bivši (uhićeni) direktor u Lutriji bio je tajni suvlasnik tvrtke kojoj je namještao milijunske poslove (Telegram)
  • Dalić je najavio novu formaciju, evo kako bi to moglo izgledati (Index)
  • Najavljen je tradicionalni koncert Josipe Lisac posvećen Karlu Metikošu, ove godine dobiva posebnu dimenziju zbog 30. godišnjice njegove smrti (Tportal)
16.11. (21:30)

Tvrđava za psihodelične gmazove

King Gizzard & The Lizard Wizard konačno u Hrvatskoj – imaju dva datuma u Šibeniku

Psihodelični australski rock bend dolazi 2. i 3. kolovoza na tvrđavu sv. Mihovila u Šibeniku. Od 2010. godine, jedan od najkreativnijih rock bendova u posljednjih deset godina izbacio je čak petnaest studijskih albuma, a samo 2017. izbacili su pet albuma, koliko neki bendovi nisu izbacili u cijeloj karijeri. Muzika

 

View this post on Instagram

 

A post shared by LAA (@el_ej_ej)

16.11. (20:30)

Naš Call of Duty

U izradi kompjuterska igra ‘Bitka za Vukovar’, bazirana na povijesnim događajima

U razvojnoj je fazi računalna igra “Bitka za Vukovar” koja bi se igrala iz prvog lica, prenosi RTL. Moći će je se skinuti s interneta i zaigrati na osobnim računalima. Ideja je to koju su iznijeli iz udruge branitelja, a iz Udruge CRO game Devs su na svojim stranicama i preko društvenih mreža pozvali programere, crtače, IT-evce i druge da sudjeluju u stvaranju igre. Već im se sad odazvalo oko stotinu ljudi iz cijelog svijeta. Igrica će se bazirati na povijesnim događajima. Prva misija bit će o 19-godišnjem Luki Andijaniću i o tome kako je srušio dva zrakoplova. U svijetu postoje brojne igrice ratne tematike, a Bitka za Vukovar ima veliku vrijednost u međunarodnim okvirima i proučava je se na vojnim akademijama.

16.11. (19:30)

Kružni tok Milana Bandića

Beck: Kakvu poruku prenosimo nazivajući po zaslužnima neprimjetne prostore?

Imamo toliko važnih mrtvih da im svi živi zajedno ne mogu načiniti dovoljno novih prometnica, mostova, aerodroma i trgova. Zaslužni nam zato kapaju na kapaljku, bez ikakva smisla i reda. Budući da nove ulice u Zagrebu nastaju samo u infrastrukturnom kaosu periferije i ne može ih se nazvati po pristojnim ljudima, Zagreb je počeo svaki slobodni komadić zelenila nazivati parkom, samo da mu se može uvaliti neko ime. Nije jasno ni koju poruku prenosimo nazivajući po zaslužnima beznačajne i neprimjetne prostore, kao što je genijalna fotografkinja Marija Braut dobila bezimene stube između Ružičnjaka i Horvatovca. Dakako, mogli bismo prema velikanima nazivati šoping-centre, liftove u neboderima, rotore, vile na moru, punionice električnih vozila, reciklažna dvorišta, adventske kućice, terase kafića, privatne plaže, ilegalna smetlišta, preplaćene nadstrešnice, dvaput obojene tunele i druge građevine i institucije tipične za naše doba. Ili bismo jednostavno mogli odustati od imenovanja, da se ne sramotimo. Mrtvima neće nedostajati počast koja to nije. Boris Beck o povijesti u javnom prostoru za Večernji.

16.11. (18:30)

Sretan završetak, zasad

Slavko iz Markovca Našičkog ipak neće morati prodati konje, javio se čovjek koji će ih hraniti godinu dana

Nakon HRT-ovog priloga o djedu iz Slavonije koji je najavio kako će prodati konje, makar ispod cijene jer ih više neće moći hraniti, javio se netko iz Zagreba koji je odlučio pomoći i osigurati hranu za konje za idućih godinu dana. Rekao nam je da ne smijemo prodavati takve konje, govori uzbuđena Slavkova Supruga Eržebet, dok gospodin Slavko čisti cestu kojom će im doći brojni novinari koji su se najavili. Konje je planirao prodati jednom gazdi, a jedini je uvjet bio da ih se ne tuče. Index

16.11. (17:30)

Da nije samo Tesla...

Izumi Slavoljuba Penkale koji su Zagrepčanima i cijelom svijetu olakšali život

Nakon kaj je zmislil mehaničku olovku, ovaj rođeni Slovak otvoril je radionicu u Praškoj. Današnji TOZ, tj. Tvornica olovaka Zagreb nastala je nakon kaj je shvatil kak’ njegova mala radionica nije dovoljna za izradu količine olovaka kolika je bila potražnja. Suosnoval je poduzeće Penkala-Edmund Moster & Co, a ubrzo je počela i gradnja tvornice u današnjoj Branimirovoj ulici. Osim kaj je bil kraljevski kontrolor i izumitelj, bil je i pravi marketinški stručnjak. Njegov rad uključuje više od 80 izuma. Ovo su najpoznatiji izumi Slavoljuba Penkale: nalivpero s krutom tintom, mehanička olovka, termofor i termos boca, krepax – štosno ime za insekticid, prislušni uređaji, rotacijska četkica za pranje zubi… više o tome bute saznali ako kliknete na linkec. Zagreb facts

16.11. (16:30)

Brze i kratke

  • Čelnica KTC-a (koji imaju lanac benzinskih pumpi) o ograničavanju cijena goriva: Ovakvom odlukom cjelokupni teret i dalje pada na samo jednu kariku u lancu, stvara nam direktne gubitke i negativno utječe na rezultate poslovanja (Lider)
  • U akciji USKOK-a uhićene bivša tužiteljica i Piruška Canjuga. Uhićen i HDZ-ovac iz Lutrije (Index), nekad druga najmoćnija žena Agrokora i tužiteljica koja je pala zbog supruga: Tko su Piruška Canjuga i Mirela Alerić Puklin (Tportal)
  • Ćiro Blažević: Rak se proširio i na kosti, pomirio sam se sa situacijom (Index)
  • Gordan Lauc pozvao na prosvjede: Vlada glumi Tita, izađite na ulice (Danica)
  • Srušio se cijeli informatički sustav Hrvatske pošte (Index)
16.11. (15:30)

Ipak situacija nije gora nego što se mislilo

Tomašević o proračunu: Za sljedeću godinu planiramo suficit od 300 milijuna kuna

Proračun Grada Zagreba će za 2022. godinu iznositi 15,2 milijarde kuna. Rashodi za iduću godinu će iznositi 10 milijardi i 190 milijuna kuna dok su 2019. iznosili devet milijardi i 490 milijuna kuna. Za sljedeću godinu planiraju suficit od 300 milijuna kuna, kako bi se akumulirao gubitak koji je nastao do 2019. godine. Ono što bih rekao, oko tih redovnih troškova, koji su 7 posto manji, nalaze se kroz rezove koje smo napravili još kod rebalansa. Dodao je da proračun ima tri cilja – stabilizaciju financija grada sljedeće godine, intenziviranje poslijepotresne obnove javnih zgrada i sufinanciranje obnove privatnih zgrada te transformaciju grada prema zelenijem Zagrebu. Nacional

16.11. (14:30)

Vrt plavog lotosa

Franović Galeti: Ambijentalnom instalacijom cijelu sinagogu posvetio velikom umjetniku

Cijeli unutrašnji prostor koprivničke sinagoge ove je subote postalo mjesto ambijentalne instalacije višestruke simbolike. Prekrivena slamom i tkaninama, sinagoga je tako postalo mjesto spajanja židovske i poravske tradicije, a uz to je i posveta velikom umjetniku Ivanu Ladislavu Galeti, kojega autor, drugi veliki umjetnik Toni Franović priznaje za svog jedinog pravog mentora i učitelja. Atmosferu ambijenta stvara i posebno osvjetljenje, uz poseban odabir glazbe. Podravski

16.11. (13:30)

Još da čujemo pjesmu...

Nina Kraljić nominirana za nagradu “Hollywood Music In Media Awards”

Nakon suradnje s globalnim streaming platformama BBC-om i Netflixom – Nini stiže vijest o još jednom velikom inozemnom priznanju- nominaciji za nagradu za najbolju pjesmu Hollywood Music In Media Awards (HMMA) u kategoriji za kratki film. Hollywood Music In Media Awards, HMMA, je organizacija koja dodjeljuje nagrade za originalnu glazbu u svim vizualnim medijima iz cijelog svijeta, te se Nina tako ove godine našla u društvu nominiranih kao što je Hans Zimmer, Beyoncé Knowles-Carter, Jennifer Hudson, Ariana Grande, Billie Eilish, U2 i mnogi drugi. Nominirana pjesma zove se Vraćam se doma iz filma Sabina: prey for the hunter. Novi list

16.11. (12:30)

Digitalna usamljena srca

O inbox upucavanju

Često čujem žaljenje nekih žena na neprimjerenu komunikaciju i lascivne poruke koje im nepoznati, ali i poneki poznati muškarci šalju u inbox. Ima tu doista svega – od slanja eksplicitnih fotografija muškog spolnog organa, raznih oblika „upucavanja“, pa do vrijeđanja i groznih uvreda na račun žena i djevojaka koje često uopće ne poznaju. Obrnute situacije, odnosno da muškarci dobijaju „nemoralne“ ponude od žena su dosta rijetke, iako ima i toga, ali uglavnom se tu radi o porukama s lažnih porno profila koji služe da nas muške na taj način „kure“. Kod komunikacije među poznatima, inbox se često koristi za privatne i poslovne razgovore ili razne dogovore, a kod slobodnih muškaraca i žena, ima tu i međusobnog udvaranja. To je sve OK i dobrodošlo. Neki ljudi koji traže svoje partnere na Facebooku ne žele to priznati. No, niti jedna komunikacija o nekoj paušalnoj i tobože vrlo aktualnoj temi u inboxu s osobom suprotnog spola koja ne pripada našem bliskom i poznatom krugu ljudi nije benigna. Branko Pagon za Epohu.

16.11. (11:30)

Zašto se želi razapeti Dežulović, a ne Gabrijela Žalac?

Vučetić: Nekadašnji HDZ je osuđen, a sadašnji HDZ je uhićen

Uhićenje ministrice Gabrijele Žalac nije uhićenje bivše ministrice, nego upravo uhićenje ministrice, odnosno uhićenje države. Ona je bila i uvijek će biti ministrica u Vladi premijera Plenkovića. Ona je bila i uvijek će biti članica Plenkovićevog novog HDZ-a koji navodno nema nikakve veze s nekadašnjim HDZ-om. Nekadašnji HDZ je osuđen, a sadašnji HDZ je uhićen. Samo krajnji maliciozni ignoranti ne vide familijarnu bliskost između osuđenosti i uhićenosti. Mi, nadalje, živimo u državi koja je u tri desetljeća izgubila gotovo milijun stanovnika. Ovo je izigrana, raseljena i izgubljena država. Mi živimo u državi koja se uzrujava zbog onoga što piše novinar Dežulović, a ne uzrujavamo se što živimo u državi u kojoj je ministrica bila, i uvijek će biti, Gabrijela Žalac. Dežulović, ma koliko kulturan ili vulgaran bio, piše o državi koja se ne uzrujava zbog Gabrijele Žalac. On se zbog toga uzrujava jer shvaća da je to država iz koje je otišlo gotovo milijun građana. Ovo je napuštena država. Napuštena država je osuđena na neuspjeh i nemogućnost sjećanja. I to je najgore od svega. Marko Vučetić za Autograf.

16.11. (10:30)

Brze i kratke

  • Od ponoći obavezne covid-potvrde: Index donosi sve detalje. Inspektori provjeravali provođenje mjera. “Upali” i na zabavu, kazna je ogromna (N1)
  • Ptičja gripa se širi Europom i Azijom (Index)
  • Potop bitcoina: dio analitičara prstom upire u kineske regulatore (Tportal)
  • Svjetski, a naše: Upoznajte Botz Bike, prvi električni bicikl za djecu (Green)
  • Otvoreno: Mi smo otprilike treća ekonomija u EU po stopi rasta. Ispred nas su samo Irska i Malta (Tportal)
16.11. (09:30)

Kultura - ozbiljan rad

Neplaćeni kulturni rad

Za vrijeme studiranja značajan dio poslova sam obavljao volonterski što se prešutno smatralo jedinim mogućim ulaskom u polje rada u kulturi. To mi je omogućili osobni ‘probitak’, ali ne i stabilno zaposlenje i radne uvjete. Nastavio sam raditi u lošim, ako ne i gorim uvjetima. Tribina Aplauz ne plaća stanarinu: kako žive mladi umjetnici i kulturne radnice problematizira uvjete i načine rada mladih umjetnica/ka i zaposlenica/ka u kulturi, a održana je u okviru istoimenog Erasmus+ projekta, u sklopu kojeg se također odvijala i radionica za mlade kulturne radnike/ce. Namjera je cjelokupnog projekta bila otvoriti prijeko potrebnu diskusiju o položaju mladih u umjetničkoj produkciji, kao i preispitivanje načina njihovog ulaska u polje kulture. Unatoč prekarnom uvjetima u čitavom sektoru, ne postoji navika da se o umjetničkoj produkciji raspravlja kroz perspektivu rada. Još je uvijek široko rasprostranjena predodžba o kulturi kao svojevrsnoj neopipljivoj i uzvišenoj sferi ovisnoj isključivo o genijalnosti, talentu i interesu pojedinačnih osoba. Kulturpunkt

16.11. (08:30)

Za suncolovce i one koji to tek žele postati

Knjiga koja uči kako izgraditi vlastiti fotonaponski energetski sustav

Fotonaponska tehnologija, koja sunčevu svjetlost izravno pretvara u električnu energiju, toliko je pojeftinila da je sada najjeftiniji način dobivanja električne energije. Ako imate novaca u banci i posjedujete svoj dom ili tvrtku, razmislite o ulaganju u fotonaponsku energiju za sebe sada, jer možete učiniti nešto dobro za planet, ali i svoj novčanik. “To Catch the Sun” potpuno je nova knjiga, a želja autora je da ona da  pokaže kako graditi fotonaponske sustave u najizazovnijim uvjetima. Potrudili su se da štivo bude razumljivo svima bez obzira na afinitete prema tehnologiji i električnoj energiji općenito. Puna zanimljivih, a ponekad i smiješnih priča o ljudima iz cijelog svijeta koji svoje energetske potrebe ispunjavaju malim fotonaponskim sustavima. Green