14/11/2021 - Monitor.hr
14.11. (23:00)

Pametni zagađivači našeg mora

Bioračunalo od Escherichije coli može svašta

Bakterija koja živi u probavnom sustavu imala je veliku ulogu u razvoju biogoriva, istraživanjima DNK, pa i Pfizerovu cjepivu protiv koronavirusa, a može i riješiti klasični računalni problem labirinta i to dijeleći potrebne izračune između različitih tipova genetski modificiranih stanica. Još prije 12 godina biolozi su od te najpopularnije bakterije napravili živi kompjuter koji može riješiti složene matematičke probleme, a sada je tim koji je vodio biofizičar Instituta za nuklearnu fiziku u Indiji malo promijenio pristup multitalentiranoj bakteriji i došao do impresivnih rezultata. Dokazao je načelo distribuiranog računanja između stanica, pokazujući kako se složeniji i praktičniji računski problemi mogu riješiti na sličan način. Nastavi li se nestašica poluvodiča, bioračunalo od E. coli moglo bi postati brutalna konkurencija hardveru i softveru današnjih računala i pametnih uređaja te postati nova igračka u rukama proizvođača. Lider

14.11. (23:00)

Ready made autumn art

U Osijeku osvanula umjetnička djela od napadalog lišća

Svake godine umjetnik Nikola Faller uređuje osječke parkove praveći teksture od – lišća. Kao prava galerija na otvorenom, ovakvo uređenje daje neku potpuno novu priču osječkoj svakodnevici, a prava njihova ljepota može se primijetiti iz zraka. Faller inače stoji iza inicijative Slama Land Art, a osim lišća, umjetnička djela stvara od slame i od pijeska. Journal

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Slama Land Art (@slama.land.art)

14.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Nakon utakmice s Rusijom: Dalić zaplakao (Sportklub), Dalić: Ovo mi je jedan od najljepših sportskih trenutaka u životu (Index), Ruski izbornik: Daj Bože da svaka ekipa igra u atmosferi kao što je ova na Poljudu (Index), da budemo u drugoj jakosnoj skupini na SP-u, moramo navijati za Italiju, Ekvador i Čile te protiv Švicarske (Index)
  • Vojska ponovo podiže šatore ispred KB-a Dubrava (N1)
  • Video: Jaka Oluja u Hvaru, ulice pod vodom, munja zapalila kuću: Kao da je potres (Index)
  • Održan Bijeli tihi marš, stotine ljudi hodale protiv covid-potvrda (N1)
  • Zemlje postigle dogovor na COP-u 26 nakon kompromisa o ugljenu u posljednjem trenutku (Green)
14.11. (21:00)

Op op opa, Dubioza i Evropa

Dubioza Kolektiv dignula na noge Vijeće Europe u Strasbourgu

Dubioza Kolektiv nastupila je u srijedu na Vijeću Europe u Strasbourgu na Svjetskom forumu demokracije. Jedan od najpoznatijih bendova ovih prostora poslanicima je izveo tri pjesme –  “No Escape (from Balkan)“, “U.S.A.“ i “Bella Ciao“.Rasplesali su mnoge, a među njima i glavnu tajnicu Vijeća Europe i bivšu ministricu Mariju Pejčinović Burić. Dubioza je dignula na noge i nasmijala sudionike foruma, aktiviste i birokrate, no iz benda nisu propustili ni priliku za upućivanje poruke da veliki broj ljudi napušta BiH: 20 posto ljudi je napustilo BiH u posljednjih nekoliko godina. Možemo uraditi nešto po to pitanju, vi nam možete pomoći. Možete nam pomoći da dobijemo radne vize, da i nas sedmorica možemo otići iz zemlje. Možda da počnemo u Strasbourgu, možemo svirati za vas između zasjedanja. Fakat imamo dobrih pjesama uz koje se možete opustiti, pa da možete bolje raditi u interesu svih nas. Ako je tu neki premijer koji nam može pomoći, ostavit ćemo naš kontakt, kazali su momci iz Dubioze. Muzika

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dubioza Kolektiv (@dubiozagram)

14.11. (20:00)

5 do 12

Mazzocco Drvar kod Stankovića: Povećan broj bolesti posljedica je klimatskih promjena

Globalno zatopljenje je činjenica i klimatske promjene zaista prijete Hrvatskoj, izjavila je u emisiji Nedjeljom u 2 ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Dunja Mazzocco Drvar (HRT). Vidimo ga u zadnjih nekoliko desetaka godina, brojke stvarno to pokazuju i nije čudno da su upravo meteorolozi primijetili da se tu nešto događa. Osvrnula se i na protekli summit u Glasgowu: Smatram da smo ostvarili sve po što smo tamo išli, što veliki uspjeh, moram reći da se nisam nadala da će sva otvorena pitanja biti zaključena. Za nuklearnu energiju tvrdi da je najmanje zlo, najmanji zagađivač u odnosu na sve ostale koje trenutačno imamo kao bazične izvore energije. I do sada smo subvencionirali električna vozila, nastavit ćemo i dalje, sada imamo 300 milijuna kuna za to izdvojeno, ali tu se radi o ulaganjima. Ulaganjem u obnovljivi izvor energije se smanjuju troškovi i ulaganje se vrlo brzo isplati. Tportal

14.11. (19:00)

O bivšem ministru, koji je 'zapeo u doba kuge, kolere i neslućenih uspjeha srednjovjekovne medicine'

Dežulović: Pravo na virus – moralno ili banalno?

Nakon što su u javnu raspravu o pandemiji uvedena ljudska prava, odnosno pravo na izbor i odbijanje epidemioloških mjera, od zaštitnih maski do cijepljenja i testiranja – i u kojoj smo najprije svjedočili najozbiljnijem protestu zdravstvenih radnika zbog obaveze testiranja na radnom mjestu – Zlatko Hasanbegović raspravu je podigao na posve novu i dosad slabo istraženu razinu, promovirajući svoje neotuđivo ljudsko i građansko pravo na virus. Jasno mi je da će se i sad naći dijagnostičara amatera što će Hasanbegovića označiti terminom kojim su se pionirima prosvjetiteljstva i ljudskih prava ignoranti rugali davno prije njega, u vrijeme kad je jednako smiješno zvučalo i ljudsko pravo na slobodu. “Supruzi i djeci ljudi dobacuju poštapalice iz odluke Stožera”, rugat će se Hasanbegoviću. “Na ulici, u školi, izložena su propitkivanjima druge djece koju su roditelji informirali o odluci Stožera, a zbog čega su ih potom pitali jesu li Hasanbegovići cijepljeni.” Oporavio se Boris Dežulović nakon kolumne o Vukovaru i nastavio pisati, za Novosti.

14.11. (17:50)

Vidimo se u Katru

Hrvatska – Rusija: Autogol Rusa dovoljan da nas odvede na Svjetsko prvenstvo

Čvrsta utakmica na teškom, vodom natopljenom terenu, Hrvatska je stalno vršila pritisak, a Rusi su se rijetko kad probili van svoje polovice, s nula udaraca u okvir. Dobro organizirana obrana Rusa učinila je svoje, unatoč odličnoj igri Vatrenih. U 81. minuti je nakon gomilu pokušaja postignut pogodak, i to autogolom. Sosa je ubacio s lijeve strane, lopta je prešla preko velikog broja igrača i tako čini se iznenadila Kudrjašova koji je na nju nesretno natrčao i smjestio u vlastitu mrežu (Sportklub). Nakon toga su se Rusi otvorili, ali bez veće opasnosti po naš gol. Poljud je bio gotovo pa ispunjen navijačima. Index

14.11. (17:00)

'Optimističan - svaki pogled na život koji nije do kraja pesimističan'

Alić: Nedostaje nam stožer za optimizam

Optimistično je živjeti u društvu u kojemu nitko ne uzima za ozbiljno činjenicu da vaša imovina višestruko nadilazi sve što ste mogli zaraditi radom. Nos nikome ne raste jer se političari igraju Pinocchijevim paradoksom. Poseban optimizam ulijeva nam šarenilo proturječnih informacija o COVID-19 i o tome kako se trebamo ponašati. Čujem da se otvaraju nove kladionice koje nude pogađanje odluka stožera. Maske da – ne? Kolika udaljenost među osobama? Do koliko sati za koju manifestaciju? Sve je više pozitivnih oko nas. Neko ozračje koje označavaju riječju ‘pozitiva‘ svakodnevno prakticiraju sljedbenici marketinških poruka o zdravlju. Propaganda je skinula masku da bi je navukla na naša lica. Kad shvatimo da nas je sve manje, osnujemo ured za taj problem. Sead Alić za Glas Slavonije.

14.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Afera softver: Premijer Plenković se s pravom boji koga će Žalac teretiti (N1)
  • Prosvjedovali pred stanom gradonačelnika Bjelovara, Darija Hrebaka: Uznemirili su mi djecu (Danica)
  • Promašen rok: COP26 se nastavlja jer ključna pitanja ostaju neriješena (Green)
  • Bernard Jurišić: Hrvatska i Rusija u poljudskom ringu – kako su Rusi od 27 mogućih skupili čak 22 boda i u zadnje kolo ušli s dva prednosti pred Hrvatskom nije samo nama nejasno, nego još više njima samima, no ova Rusija se teško lomi i teško gubi (Telesport)
  • Otvara se arhiv HRT-a do 1990: Od Titovih memoara do bunkerirane serije o seksu (Tportal)
14.11. (15:00)

Draga, isprintao sam nam kuću

Tehnologija budućnosti: U Teksasu se gradi prvo veliko naselje u cijelosti napravljeno pomoću 3D pisača

Mjesto u Teksasu moglo bi postati najvećim naseljem s domovima napravljenima pomoću 3D pisača. Projekt najavljen za 2022. uključuje 100 jednokatnica ‘ispisanih’ pomoću napredne robotske konstrukcije i materijala temeljenog na betonu, CNN. Premda ICON nije naveo cijenu projekta, kompanija tvrdi da je tehnologija brža i jeftinija od ‘konvencionalnih’ metoda prije svega zato što treba manje radnika. Proces izgradnje uključuje pet printera dosega 14,2 metra koji dijelove kuća ispisuju pomoću betonske mješavine pod imenom lavacrete. Kompanija navodi da ovom metodom može napraviti kuće do 278 kvadratnih metara te da je uspjela napraviti zidove za kuću od 27,8 kvadratnih metara u 24 sata. Krovove i stolariju kasnije će postaviti Lennar. Tportal

14.11. (14:00)

Blažene COVID potvrde

Sanja Modrić: Strah neusporedivo bolje pali od loše Vladine kampanje. To jasno pokazuje navala na cijepljenje

Mnogo se naših građana, čini se, konačno ozbiljno prepalo. Loše je i porazno kad se čeka da efekt straha počne djelovati tamo gdje izostaju nužni efekti državne politike, ali upravo to imamo sada. Na čast Stožeru, Berošu, Plenkoviću i njihovim vječnim kalkulacijama. Virus opet divlja i nemilice kosi slabe i nezaštićene. Prekjučer je u mrtvačnicu otpremljeno još 66 žrtava Covida. Iza tog broja su stvarni ljudi, majke, braća, supruzi, kćeri i prijatelji. Velika većina nesretnika koji završavaju na respiratorima i na kisiku i velika većina preminulih nisu cijepljeni nijednom dozom. Ta navala još uvijek nije dovoljna da se na brzinu promijeni postotak procijepljenosti, ali nada se otvara. Napokon djeluje strah. Neusporedivo bolje pali od molećive Vladine kampanje. Time ne bismo trebali biti zadovoljni, ali bolje i to nego ovo do sada kad je Velesajam mjesecima bio prazan kao loša slastičarnica. Sanja Modrić za Telegram.

14.11. (13:00)

Prognoze nisu baš sjajne

Razine Jadrana ubrzano rastu. Koliko i što to znači?

Od početka 90-ih godina do danas imamo porast jadranskog vodostaja od više od 10 cm. On je najviše uzrokovan steričkim širenjem, odnosno zagrijavanjem mora. U zadnjih 60-ak godina temperatura površinskog sloja u Jadranu povisila se za više od 1.8°C, a od 1980. godine za čak 1°C. Iako se 10 cm možda ne čini jako puno, iz perspektive fizike to je poprilično jer se pojačava snaga lokalnih poplava. U Jadranu, osim pojave plime, lokalne poplave mogu uzrokovati i tzv. olujni uspori, koji se stvaraju za vrijeme jačih ciklona. Najosjetljivija područja na porast srednje razine mora su obalna područja, posebice područja estuarija kao što je dolina rijeke Neretve. Već se danas u dolini Neretve uočava jačanje prodora morske vode prema kopnu koje zaslanjuje tlo, ponajviše zbog smanjenog sliva rijeke Neretve uzrokovanog promjenama u režimu otjecanja prema moru. Porast srednje razine mora u kombinaciji s porastom temperature zraka i mora u budućnosti će sigurno negativno utjecati na već postojeće gubitke gospodarstva ali i na kvalitetu života u tom području. Index

14.11. (12:00)

Nema opasnosti ni da se samo bombonima hranimo

Kemičar u kući: Saharin – (bez)opasno sladilo

Dva grama saharina zamijenjuju jedan kilogram šećera (da, toliko je slatko). Drugi je, danas najvažniji razlog upotrebe umjetnog sladila – zdravstveni. Saharin sasvim sigurno ne može provocirati šećernu bolest, a kako nema energetske vrijednosti ne može ni debljati. Usto se njime ne mogu hraniti bakterije, pa ne izaziva karijes. No nije sve tako tako bajno i sjajno u pogledu šećera koji nije šećer a slađi je od šećera. Povijest saharina obilježena je skandalima. Prvi je svađa oko patenta dvojice kemičara, zbog čega je njegova masovna proizvodnja krenula tek kasnije, kada je nastala nestašica šećera. Drugi, saharin se pokazao kancerogenim. Međutim, bitno je napomenuti u kojoj količini – naime, tek pri udjelu od 5 % u hrani, što je ionako daleko preslatko da bi ga se jelo. Isprva zabranjen u prehrambenoj industriji, 1991. godine je ipak vraćen i to kao aditiv u obliku natrijeve, kalijeve ili kalcijeve soli, no tako da ga se dnevno ne uzima više od 2,5 mg po kilogramu tjelesne težine. Nenad Raos o tome kako se saharina ne treba bojati za Bug.hr.

14.11. (11:00)

Šetnja o kojoj se i danas priča

Tom Gotovac: 40 godina od performansa Zagreb, volim te

Jučer je prošlo točno 40 godina od vjerojatno najpoznatijeg performansa koji se dogodio na našim prostorima: onaj kada se Tom Gotovac prošetao gol Zagrebom. Bila je to jedna važna šetnja iako je trajala samo sedam minuta. Možda ne toliko važna kao Aristotelove atenske šetnje s učenicima, ili one Tesline u Budimpešti kada mu je sinula ideja o izmjeničnoj struji, no za Zagreb svakako najvažnija. Prije točno 40 godina, performer i filmaš Tom Gotovac gol kao od majke rođen istrčao je iz haustora u Ilici 8 i uskliknuo iz sveg srca “Zagrebe, volim te!”. Krenuo je prema Trgu i s vremenom se zaustavljao kako bi poljubio asfalt. prije no što je uspio doći do Trga zaustavio ga je milicajac i njegova je akcija prekinuta. Gotovčev čin zabilježile su kamere Poletovih fotoreportera Ivana Posavca i Mije Vesovića i one danas spadaju u antologiju hrvatske fotografije. Slučajne prolaznike prikaz nagoga Toma šokirao je, sablaznio, dok je druge nasmijao i obradovao. O toj se šetnji priča i danas, četrdeset godina kasnije, legenda o golom umjetniku i njegovom kriku slobode i prosvjedu protiv dvoličnosti, snobizma i malograđanštine kao i bilo kakvog oblika represije prenosi se s koljena na koljeno. Večernji

14.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Jarić Dauenhauer: Stupanj procijepljenosti ima veze s obrazovanjem, BDP-om i korupcijom: ukratko, zemlje s višim BDP-om, obrazovanjem i manje korupcije imaju veću procijepljenost (Index)
  • Grad Zagreb provodi pionirski EU projekt: U održivu rekonstrukciju ide 40 posto javne rasvjete (Green)
  • Bolnički liječnici poslali oštru poruku biskupima, prozvali ih za ‘mlaki, bljutavi, proračunati kukavičluk’: Izađite iz kula bjelokosnih i pogledajte bolesne u oči! (Tportal)
  • YouTube ukida ‘dislike’ gumb zbog sve većeg maltretiranja vlasnika videozapisa  – doduše, moći će se i dalje klikati dislajk, ali uvid u njih imat će samo autor kanala (Muzika)
  • Tri snježna leoparda uginula od korone u zoološkom vrtu u SAD-u, tigri se oporavili (Index)
14.11. (09:00)

Ne može bez kompromisa

Postignut dogovor na konferenciji o klimi u Glasgowu

Usvojen je globalni sporazum čiji je cilj barem održati živima nade da bi se globalno zagrijavanje moglo održati na 1,5 stupnjeva Celzija i tako spasiti svijet od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Klimatski pakt iz Glasgowa spominje fosilna goriva – prekid subvencija uz ojačanje ciljeva za njihovo smanjenje do 2030. godine. Iran, Kina, Saudijska Arabija i Indija su bile protiv postpunog ukidanja, pa je dogovor pao na postupno smanjenje. Nacional