06/11/2021 - Monitor.hr
06.11. (23:30)

Knjiga mora teći

Interliber u malo drugačijem izdanju

Zagrebački velesajam od 9. do 14. studenog 2021. bit će opet glavno okupljalište knjigoljubaca i knjigolovaca, a ako se trenutnim brojkama usprkos odvažite ondje poći, prije susreta s knjigama očekuje vas strogi protokol. Održat će se u paviljonima 5, 6 i 7a, a sudjelovat će više od 230 izlagača iz 14 zemalja. Neki izdavači su zbog trenutne epidemiološke situacije odustali od sudjelovanja, no većinu ćete ipak zateći na Velesajmu. Osim toga, na Interliberu ćete moći poslušati i brojne razgovore s autoricama i autorima te predstavljanja knjiga, a i dobiti potpis u svoj primjerak knjige – detaljan program ovdje. Ulaz na sajam uz Covid potvrdu, potvrde o cijepljenju, preboljenju, ili negativnog testa, a dozvoljen broj posjetitelja je, naravno, ograničen, zbog čega se naoružajte strpljenjem. U istom će se tjednu moći kupovati knjige po akcijskim cijenama online, i to ovdje. Booksa

06.11. (23:30)

'Upali smo u svijet materijalizma i ne znamo se ponašati'

Houra: Kakvi smo to ljudi kada šutke dopuštamo takav odnos prema starijima?

Legendarni “Prljavac “, kad vidi u kakav je položaj stavljena populacija koja je pošteno odradila cijeli radni vijek, ističe da je prvi problem u demokraciji ovih naših društva nepoštivanje starosti. Kad pomisle da svijet počinje od njih ili s njima, kad ne razmišljaju da će jednom i sami doći u tu poziciju i u te godine. Kad se jednom to dogodi, smatra Houra, bit će kasno za nešto promijeniti. Problem nakaradnog odnosa prema starijim ljudima vidi i u odgoju. Djeca, priča, ne shvaćaju da su ti profesori Aristoteli, njihovi učitelji, koji ih uče da postanu bolji. Žao mi je, ispričavam se svima što nisam ništa uzeo u pretvorbi. Da jesam, sad bih dijelio sirotinji. Nisam švercanjem napravio firme pa da sad mogu glumiti mangupa. Političari govore, a ljudi su gladni. Mirovina.hr

06.11. (22:30)

Brze i kratke

  • Goleme gužve za cijepljenje na Velesajmu (ali i drugdje). Brojne ljude slali kući, 4 palo u nesvijest (Index), ljudi su osjetili da je ovo zadnji trenutak da se odluče na cijepljenje (N1)
  • Greta Thunberg summit nazvala neuspjehom tijekom prosvjeda mladih u Glasgowu (Green)
  • Pavao Pavličić dobitnik književne nagrade Fran Galović za roman Kužni pil (Podravski)
  • Zbog pitanja na Potjeri nastala rasprava: Je li HTV trebao priznati da je Piramida ispravan odgovor? (Pitanje je bilo koje je geometrijsko tijelo prikazano na coveru albuma Pink Floyda – Dark Side of The Moon) (Index)
  • Isplati li se točiti jeftinije gorivo preko granice? Tportal istražio: jeftinije je, iako kod nas nije naskuplje ako gledamo ostale države EU, no valja procijeniti isplati li se putovati samo zbog toga. Nadalje, goriva u nekim državama imaju drugačiji naziv, a to što je gorivo jeftinije, ne znači da je bolje kvalitete.
06.11. (21:30)

Kultne radnje uništavanja države

Zašto ne želimo osloboditi Škabrnju i Vukovar?

Za nekoliko dana ćemo se prisjećati stradanja Vukovara i Škabrnje. To naše obilježavanje će i dalje biti neautentično jer su Vukovar i Škabrnja, političkom perfidijom, potpuno zatvoreni i hermetizirani u trajnu žrtvu. To je najgore što smo mogli napraviti – mjesta stradanja smo pretvorili u kult stradanja. Vukovar i Škabrnju nismo oslobodili za život i pravdu, nego smo ih, našom povijesnom, političkom, pravnom i humanom zarobljenošću sveli na mjesta demonstriranja političke nadmoći, a upravo nas takva politika vodi u nestanak. Ratno iživljavanje pretvoreno je u političko iživljavanje. A mi šutimo. Bespogovorno šutimo. Katarzu možemo doživjeti samo kada postavimo sljedeće pitanje: zašto se neprijateljski odnosimo prema Vukovaru i Škabrnji, zašto ih ne želimo osloboditi? Jasno je da bismo tada trebali postaviti i sljedeće pitanje: zašto ne želimo osloboditi državu? Zanimljiva promišljanja ima Marko Vučetić za Autograf.

06.11. (20:30)

Osobni Dr. House

Personalizirana medicina – Liječenje bez nuspojava

Moć podataka promijenila je gotovo svaku industriju personalizirajući iskustvo korisnika i način na koji se liječimo. Nova tehnologija prikuplja više podataka o svakom pacijentu nego što je to bilo moguće ranije i analizira ih kako bi se došlo do sveobuhvatnog i dubljeg razumijevanja liječenja. Tako se može vizualizirati ono što svakoga od nas pojedinačno razlikuje i iskoristiti za jasan, personaliziran put prema kvalitetnijem liječenju. Personalizirana medicina koristi se karakterizacijom fenotipa i genotipova pojedinaca (molekularno profiliranje, medicinsko snimanje i podaci o načinu života) kako bi se prava terapija prilagodila pravoj osobi u pravo vrijeme ili utvrdila predispozicija za bolest te pružila pravodobna i ciljana zaštita. Tu je važna uloga i umjetne inteligencije, no takvo bi liječenje zasad bilo dosta skupo. Lider

06.11. (19:30)

Valjdas Dobardouskrsa

Jurišić: Zašto je Hajduk opet promijenio trenera?

Dambrauskas je u Split dopraćen u koloni epiteta i dobrih rezultata i iz Vilniusa i iz Rige i iz Velike Gorice i iz Razgrada, ali vrlo će brzo saznati da ga ništa što je prošao nije dovoljno pripremilo za ono što ga čeka. Nikoličius mu je pripremio teren, vidjet ćemo što će litavski tandem nacrtati s kistom koji imaju u rukama. Znali su se nositi s Hajdukom kad su mu bili nasuprot, tek trebaju pokazati da se znaju s njim nositi i kad su unutra. Značilo bi to da je Hajduk napokon pronašao čovjeka kojemu će bez nervoze i grižnje savjesti dati ono najdragocjenije i ono čega u i oko Hajduka kronično najmanje ima. Vrijeme. Jednom će se nekome morati vjerovati, jednom će se nekoga morati istrpjeti i u dobru i u zlu. Bernard Jurišić za Telesport.

06.11. (18:30)

Mjesto zagrebačke virtualne apokalipse

Jergović: Kako je Zagreb postao najzagađeniji grad na svijetu

U cijeloj ovoj budalaštini, iskreiranoj kod IQAir (zamislite kako je sretan bio taj kopirajter, menadžer, što li je, kad je smislio ime firme: čuj inteligencija zraka!), samo jedna je odistinski zabavna stvar. Mjerna stanica Tobacco Travno! Zamišljam skupinicu multi-kulti Švicaraca, ili je u tome sudjelovao samo jedan čovjek, kako pokušavaju na daljinu iskreirati mjernu stanicu. Situacija je to kroz koju je prošao svaki amaterski romanopisac, koji bi da napiše roman za anonimni nagradni natječaj lokalnog izdavača, i sad radnju romana smješta u grad u kojem nikad nije bio. Miljenko Jergović o firmi Tobacco Travno za 24 sata.

06.11. (17:30)

Zrcaljenje loše HRT-ove prakse i na benigneim manifestacijama

Kod Dore ništa novo: Smjena Uršule Tolj slika je i prilika rada našeg javnog servisa

Ako bismo mjerili važnost pojedine informacije po količini emotivne reakcije koju dotična budi, većina nas bi došla do zaključka kako je Dora postala u potpunosti sporedan godišnji event koji će iznjedriti jedno ime na popularni Eurosong, jednogodišnju manifestaciju koja služi kao subotnja razbibriga prije izlaska. Kako se na kraju uvijek ispostavi, Eurosong je bitan samo na tu finalnu večer kada se održava, a već idući dan, kad se slegnu kontroverze i dojmovi, Eurosong postaje opet posve nebitan do nekog drugog svibnja. U našem slučaju, ako bolje pogledamo razloge zašto je s pozicije smijenjena gđa. Tolj, ne možemo ništa drugo zaključiti osim da je riječ o najobičnijem, usudim se reći, kokošarenju. Uršula Tolj je smijenjena zbog – samovolje, a sve je krenulo od odabira Albininog kostimografa. A tu je još i neovlašteno peglanje službene kartice na ulicama Rotterdama, ali i raspisivanje za Doru 2022 bez blagoslova svojih nadređenih, dok o neuspjehu na Eurosongu nema niti riječi. Mislav Miličević za Muziku.hr.

06.11. (16:30)

Brze i kratke

  • Upitna ustavnost covid potvrda. Jesu li otkazi zbog necijepljenja zakoniti? O tome bi mogao odlučivati Ustavni sud (N1)
  • SpaceX-ov Starlink (usluga satelitskog prituspa internetu) može se naručiti i u Hrvatskoj (Bug)
  • Dogovori na klimatskom summitu označavaju odmak od fosilnih goriva (Green)
  • Najmanje osmero mrtvih u stampedu na koncertu repera Travisa Scotta (Index)
  • Željka Markić tužila je Telegram i tražila velik novac za duševne boli. Izgubila je na sudu (Telegram)
06.11. (15:30)

Gibonni: Načitao sam se kroz život različitih komentara na svoj račun i bio zbunjen sam sobom

U zagrebačkom pubu u ponedjeljak navečer održana je promocija novog vinila albuma ‘U po’ ure’, a tom je prigodom Tportal objavio razgovor s Gibonnijem. Otkrio je dosad ne toliko poznate detalje o sebi: prvi album koji je utjecao na njega je rock opera Jesus Chris Superstar, i to verzija s Ianom Gillanom i Joeom Cockerom na matrici Deep Purplea. Mene ne zanima koliko je tko kul, nego tko što ima reći, koliko je to dobro melodijski, koliko je to inventivno. Iznio je referencu kako su mnogi uspješni glazbenici postali bolji u solo vodama, iako su izašli iz popularnih bendova. Kad si dio benda, sve njegovo dobro, ali i sva njegova ograničenja postanu tvoji, sve postane tvoja prtljaga. Iako Osmi putnik nije bio nešto posebno uspješan, trebala mu je sloboda i da ne bude opterećen žanrom. Mogu si dopustiti da sam u 20. stoljeću, mogu se vratiti 50 godina unatrag. Kaže da su Jagger i Richards 60-ih godina tvrdili da neće još dugo, a svirali su s nekom dozom ludog entuzijazma i bez nekog posebnog plana.

06.11. (14:30)

Ratovi plastike: Nova nada

Novi polietilen – za lakše recikliranje

Kemijska formula plastične vrećice, ili – da kažem kemijski korektno – polietilena, ako nije najduža, onda je sigurno najdosadnija kemijska formula. Ta jednostavna no duga formula polimera etilena (etena), (CH2)n, ima dalekosežne posljedice kako za kemiju tako i za biologiju, točnije za ekologiju (zaštitu okoliša). Polietilen (PE) nije drugo doli zasićeni ugljikovodik, alkan, no vrlo velike molekulske mase. Polietilen je samo vrsta parafina: između njega i parafina ista je razlika kao između parafina i parafinskog ulja. No, tu je i problem. Nije dobro kad polietilen treba reciklirati. Međutim, njemački kemičari su pronašli rješenje: Stvorili su polietilen koji je razgradiv. Dosadašnja praksa recikliranje plastike je loša, ne zbog neorganiziranog prikupljanja plastičnog otpada, već zato što je plastika teško razgradiva. Najbolji način zbrinjavanja plastičnog otpada je da se preradi u drugi kemijski proizvod, najbolje u monomer od kojeg je nastao. A to su njemački kemičari upravo i postigli. Nenad Raos za Bug.hr.

06.11. (13:30)

Prirodna kozmetika

Kozmetički pripravci od pčelinjeg otrova pomoći će ženama da ostanu vječno mlade?!

Med od kornatske kadulje smatra se raritetom među medovima jer još uvijek malo pčelara tamo seli svoje pčele. Razlog tome su troškovi transporta, nepristupačan teren, radna snaga i problem s prijevozom. Med od kornatske kadulje potrošači traže, unatoč jeftinijim uvoznim koji su nerijetko patvorine bez ljekovitih svojstva. Jedan od pčelara koji proizvodi med od nje je Petar Matak. Uz klasični med, proizvodit će likere od meda, te krem i imunomed. Baza za imunomed je propolis, cvjetni prah i med, a konačni proizvod služi podizanju prirodnog imuniteta pa je sve traženiji na tržištu. Već sada uz pomoć posebnog uređaja Petar sakuplja pčelinji otrov od kojega namjerava proizvoditi kozmetičke pripravke. Radi se o prirodnom botoksu koji će, kako reče, “pomaći ženama da ostanu vječno mlade”. Priču donosi Agroklub. Na pčelinjem se otrovu, ako postigne određenu kvalitetu, može dobro i zaraditi. Kilogram na tržištu može postići cijenu i do 135 tisuća kuna (Glas Podravine).

06.11. (12:30)

Remek-djelo! Još samo da nisu stavili 'Vetar duva, duva, duva'...

Riblja čorba – Mrtva priroda (1981) – 40 godina od albuma koji je uzdrmao jugoslavenski socijalizam

Bio je to treći studijski album Bore Čorbe i njegove uigrane družine. Lično, i tada, a pogotovo sada, sa navedenog albuma bih skinuo samo šaljivu pesmicu “Vetar duva, duva, duva”, a sve ostalo je klasika rokenrola. Ne srpskog, ne jugoslovenskog, nego evropskog. U produkcijskom smislu jeste tome uveliko doprineo i producent, tadašnji basista benda Iana Gillana, John McCoy, pre svega svojim instančanim sluhom da prepozna pobednike iako nisu sa njegovog govornog područja, jer muzika nema granice. Međutim, tekstovi, a i sama muzika, su bili prilagođeni ovom podneblju. Album “Mrtva priroda” je više od rokenrola, više od poezije ljudskih odnosa, prepliće sudbine malih ljudi, nudi ljubav ali i razočarenje, na trenutak ima i komedijskih elemenata, do prikrivene kritike zatečenog političkog stanja do stagnacije i zatvaranja multikulturnog kruga u tadašnjoj savremenoj muzici. Miodrag Marković za Ravno do dna.

06.11. (11:30)

To rade, to rade, zelene fasade

U Poljskoj ukidaju porez na imovinu onima koji ozelenjavaju svoje krovove i fasade

Ovih su dana gradske vlasti poljskog grada Kalisz u središnjoj Poljskoj uvele mjeru da se svakog tko ozeleni svoje fasade i krovove oslobodi poreza na nekretnine. Time žele usporiti klimatske promjene i vratiti “pluća” gradu. Na prijedlog tamošnjeg gradonačelnika Krystiana Kinastowskog, lokalne su vlasti odlučile da građani mogu računati na oslobađanje od poreza na nekretnine ako na njima počnu zasađivati ili već imaju zelene površine prostre po fasadama i krovovima. Jer ono što je do nedavno mnogima bilo “smetalo”, puzavice i ostale slične biljke trajnice postale su vrlo tražene na fasadama. Green

06.11. (10:30)

Brze i kratke

  • Nove mjere koje vrijede od ponoći: zabrana svih događanja s više od sto ljudi, odnosno 50 u zatvorenom prostoru – bez covid potvrde; svadbe mogu trajati do 2 sata u noći… (Index)
  • Većina Nijemaca za obavezno cijepljenje (Deutsche Welle)
  • Mural Zvonimira Bobana na zagrebačkoj osnovnoj školi – čin nasilja ili svetinja? (N1)
  • Grobno mjesto na Mirogoju košta koliko i stan: Za uređene grobnice traži se i do 500.000 kuna (Poslovni)
  • ABBA ponovo na glazbenoj sceni (Deutsche Welle)
  • U hrvatska kina, ravno s venecijanske Mostre, stiže dokumentarac o Greti Thunberg (Tportal)
06.11. (09:30)

Grad - memorijalni centar

U Vukovaru viđen čovjek koji živi danas

Nalaze li se muzeji u Vukovaru ili se Vukovar nalazi u muzeju? Ima li Vukovara i izvan muzeja? Na to smo pitanje pokušali odgovor naći u razgovoru s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom. U tom trenutku spazili smo mladića koji se na vidan i neugodan način izdvajao od svih nazočnih: naime, niti mu je ruka bila na srcu niti ukrštena s drugom rukom u gestu pijeteta. – Ej, majstore, šta je to? – povikao je tada Penava na njega. – Što ti misliš tko si? Kako se to ponašaš, sram te bilo! U nastavku intervjua Penavu su ispitivali što je s “Vukovarom izvan muzeja”, odnosno s privredom i ostalim aspektima svakodnevnog života, na što Penava nije imao odgovore. Ne zna za tvornicu Borovo. U Borovu je bio važan rani pokolj od četničke ruke. Iz Borova je Blago Zadro, on je bio veliki heroj Domovinskog rata. Jedino što Vukovarci imaju priliku doživjeti je obilježavanje pijeteta, 24 sata dnevno i 7 dana tjedno su u svečanom stavu mirno, prakticirajući memorijalnost. A za ovog mladića koji nije imao ruku na srcu Penava je otkrio ekskluzivu: izgradit će novi memorijalni centar svakodnevice u Vukovaru. Ironični Forum.tm.

06.11. (08:30)

Viva Dež!

HDP: Dežulović je proglašen plijenom u otvorenoj sezoni lova

Hajku na poznatog novinara zbog njegova zadnje kolumne ne provodi samo društveni talog na Facebooku, nego i najviše državne instance. Saborski zastupnici rigaju vatru pred televizijskim kamerama, Ministarstvo hrvatskih branitelja čak je izdalo i službeno priopćenje zbog Dežulovićeve kolumne s nevjerojatnim vokabularom za jednu državnu ustanovu, Penava koji politički egzistira samo na nacionalnim podjelama i sijanju sjemena mržnje, otišao je toliko daleko da prozove N1 zbog neodgovornosti… U zaštitu kolumniste N1 televizije stalo je i Hrvatsko društvo pisaca (HDP) koje je oštro osudilo prijetnje upućene Dežuloviću. Napominju kako je Dežulović za ranije objavljeni tekst o stradanju Vukovara dobio jednu od najuglednijih novinarskih nagrada u Europi. Lupiga