“Krivnja je na toj skupini ljudi koji su pjevali ustaške pjesme, njihova namjera može biti jedino najgora moguća. Nema se što na javnom mjestu, pogotovo na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije, pjevati ustaške pjesme! Nema li reprezentacija dovoljno lijepih navijačkih pjesama? Misle li da će time pomoći, da će reprezentacija zbog toga dati gol?” – rezolutno je predsjednik Vlade Andrej Plenković zaključio slučaj iz Osijeka. Što, međutim, ako ima? Ne, bez zajebancije: što ako reprezentacija zapravo i nema dovoljno lijepih navijačkih pjesama? Što ako će navijači pjevanjem ustaških koračnica stvarno pomoći? Kao kad su ono – evo ovaj čas mi je palo na pamet – prije sedam godina spomen-ploču za jedanaest poginulih pripadnika Prve satnije Ante Paradžik, sa sve uklesanim ustaškim pozdravom “Za dom spremni!”, veterani iz Udruge dragovoljaca HOS-a postavili na Trgu kralja Petra Svačića u Jasenovcu, nadomak najvećeg i najzloglasnijeg ustaškog koncentracijskog logora: je li premijer Plenković i tada zaključio kako je, metnimo, “krivnja na toj skupini ljudi koji su stavili ploču s ustaškim pozdravom”, i kako “njihova namjera može biti jedino najgora moguća”? Je li se premijer pitao “nema li hrvatska država dovoljno lijepih borbenih pozdrava”, je li se priupitao “koja je poanta da 2016. godine u Jasenovcu ponavljamo tu priču?” Je li, najzad, i tada rezolutno poručio kako se “nema što na javnom mjestu, pogotovo u Jasenovcu, postavljati spomen-ploču s ustaškim pozdravom”? Začudo, nije. Boris Dežulović za Novosti.

Učlanio se u HDZ s 18 godina, a za njega kažu da je “neposlušni dečko” u stranci. Objasnio je kako namjerava smanjiti broj apartmana u Dubrovniku, zašto je često u sukobu sa splitskim gradonačelnikom Puljkom te kako prosječni građanin Hrvatske može u srpnju i kolovozu ljetovati u Dubrovniku. Dubrovnik je korak po korak počeo gubiti identitet u užem dijelu grada jer određene stambene zone postaju apartmanske zone. Zato su donijeli odluku o priuštivom stanovanju, kupili stanove za mlade i dodijelili 39 stanova mladim obiteljima. Kaže kako je Dubrovnik mnogim svjetskim gradovima primjer održivog turizma i onog što turizam treba biti. HRT

• Napadi u Iraku i Siriji. Netanyahu: Ako Hezbolah uđe u rat, slijedi nešto nezamislivo (Index)
• Kontrola na granici dala rezultate: onemogućili prelazak granice za 20-ak osoba (HRT)
• Sarajevo uz Palestinu: Nekoliko tisuća ljudi na skupu podrške (N1)
• Grbin: Ulaganje u infrastrukturu nije dovoljno, potrebno je ulagati i u ljude (HRT)
• Vučetić: Vatikanski ugovori su kupoprodajni ugovor kojim je Tuđman dobio licencu Hrvata od početka života (Nacional)
• Policija o ustaškom navijanju BBB-a: Sve je snimljeno, iz Vlade osuđuju ponašanje navijača (Tportal)
• Odličan Osijek šokirao Hajduk na Poljudu. Pobjeda 0:2 (Index), komentira se naveliko i na Forumu

Seksualna tehnologija će u sljedećih deset godina postati industrija vrijedna 3,3 milijarde dolara, a na seks s robotima već je danas spreman svaki četvrti muškarac. Generativna umjetna inteligencija radikalno mijenja i olakšava način na koji komuniciramo s okolinom oko nas i uvodi nas u doba lako dostupnih seksualnih robota i UI djevojaka, poput 23-godišnje Caryn Marjorie, prve influencerice klonirane u CarynAI, chatbot umjetne inteligencije. CarynAI komunicira s 1000 mušterija kojima naplaćuje dolar po minuti razgovora. Netko bi se zapitao zašto bi netko plaćao za običan razgovor, no chatbot koji radi na OpenAI-jevom ChatGPT-4 još je u beta fazi generirao prihod od 71.610 dolara, a prava Caryn tvrdi da može lako zaraditi pet milijuna dolara mjesečno samo od razgovora s ljudima na Internetu. Trenutačno postoji lista čekanja za korištenje usluga CarynAI. Bug

Nije isto kupujete li obiteljski automobil za vožnju po gradu, vozilo za brdoviti ruralni teren ili automobil za duge relacije. Potrebno je znati i razlike između motora na dizel i benzin. Uzimajući u obzir cijene goriva u posljednje vrijeme, razlike u cijeni, koja je ranije išla u prilog dizelu, gotovo i nema. No dizelski motori su za 25 do 30 posto ekonomičniji od benzinskih motora. Kod automobila s benzinskim motorom održavanje i dijelovi nešto su jeftiniji, ali zahtijevaju nešto češći servis. Vozila s dizelskim motorom u startu su skuplja, skuplje im je održavanje i dijelovi, teži su i motor proizvodi više buke, a gorivo je nečistije. Automobili na dizel pogodniji su za vozače koji su često na cesti i rade velike kilometarske udaljenosti. Benzinci su pak pogodniji za vozače koji godišnje prijeđu do 15 tisuća kilometara. Savjeti

U glazbenom smislu, rock odavno ne izbacuje albume koji su na nekoj globalnoj razini ujedinjavali publiku i krojili nove obrasce. No oni glavni koji su decenijama krojili te obrasce i dalje su tu. Može li jedan album išta spasiti? Čvrsto sam uvjeren da ne može, kao što mislim da je u startu pogrešno tako nešto adresirati na Stonese čija glazba odavno povezuje skoro sve generacije i čiji rad je već toliko puta validiran da ga ne može poljuljati ni situacija u kojoj bi sve kritike bile negativne. Može se reći da je „Hackney Diamonds“ album krojen po mjeri za stonesovsku publiku koja je upravo htjela čuti baš takve Rolling Stonese. A ruku na srce, „A Bigger Bang“, „Bridges To Babylon“, „Voodoo Lounge“ i „Steel Wheels“ bili su albumi krojeni po drugačijem ključu. Ravno do dna

Nema baš nikakve sumnje da je Zlatko Dalić oslobodivši reprezentaciju Livaje osvojio srca, duše i pameti onoga dijela hrvatske nogometne republike koji nije za Hajduk. I neka je tako. Od prvoga je dana ovaj vispreni i vješti Livnjak pokazao izniman talent za središnjicu. Kada si hrvatski nogometni izbornik, naučio je to Dalić dobro, još u Mamićevoj zlatnoj eri, ti si na neki način izbornik i trener Nad-Dinama, i reprezentaciju vodiš kao Nad-Dinamo. Dinamovci su te izabrali za izbornika, dinamovci te drže na tom položaju. Marko Livaja u protekle je dvije sezone, u to nema nikakve sumnje, bio daleko najmoćniji i najbolji igrač koji je u posljednjih trideset godina nastupio u hrvatskoj nogometnoj ligi. I Modrić, i Prosinečki, i Asanović, i neki drugi u hrvatskoj su ligi nastupali prije nego što će postati veliki igrači, ili nakon što to više nisu bili. Nitko nikad nije bio ono što je u protekle dvije godine bio Livaja. Miljenko Jergović za svoj blog.

Kako je Hamas prikupio resurse za tako sofisticirani napad na jednu od najpripremljenijih svjetskih vojski? Analitičari smatraju da su u tome kriptovalute imale značajnu ulogu. Kao teroristička organizacija, Hamas se suočava sa sankcijama i isključenjem iz međunarodnog bankarskog sustava. Shodno tome, globalne mjere protiv financiranja terorizma stupaju na snagu nakon svakog pokušaja prikupljanja sredstava koja idu ovoj grupi. Međutim, izvještaji pokazuju da je Hamas primio značajna sredstva u kriptovalutama u godinama koje su prethodile najnovijem brutalnom napadu ove terorističke organizacije na Izrael. Radi se o 41 milijun dolara (39 milijuna eura) u razdoblju između kolovoza 2021. i lipnja 2023. godine, navodi softverska firma BitOK, specijalizirana za kriptovalute, sa sjedištem u Tel Avivu. Veći dio sredstava za Hamas dolazi od iseljenika ili privatnih donatora iz zemalja Perzijskog zaljeva. Najvažniji financijeri su Iran, Katar i Turska. DW

• Izraelska vojska tvrdi da je ubila visoku osobu Hamasa i desetke terorista, napadi u Iraku i Siriji, Hezbolah prijeti SAD-u paklom (Index)
• Rusi u jednom danu izgubili 50 tenkova i 900 ljudi. Pokušavaju zauzeti mali grad na istoku Ukrajine (tportal)
• Ocjena Plenkovićeve vladavine? Novinari: Neprolazna. Nije promijenio HDZ, postao je klasični HDZ-ovac (N1)
• Djevojka (25) koja je pala sa skele na franjevačkom samostanu u Zagrebu preminula od zadobivenih ozljeda. Radi se o studentici iz Kutine koja je honorarno radila za limarski obrt (Jutarnji)
• Njemačka gradi plutajuću lansirnu platformu za svemir. Prvo lansiranje raketa planirano je za 2024. (DW)
• H-alter donosi cijeli transkript kontroverznog govora Slavoja Žižeka na sajmu knjiga

Kako vezati kravatu i koju boju odabrati ovisno o prigodi

Napredna je to tehnologija koja bi nam trebala barem dijelom pomoći u očuvanju bioraznolikosti. Kako? Jeste li ikada gledali dokumentarce u kojima ronioci na velikim dubinama proučavaju razne vrste u moru ili one u kojima znanstvenici isto to rade u divljini ili šumama? Vrlo pojednostavnjeno rečeno, možemo reći da bi eDNA mogao zamijeniti te znanstvenike i napraviti daleko više od njih. EDNA odnosi se na metode hvatanja, izdvajanja i analiziranja genskih materijala iz vode, zraka ili tla. DNK koji je otpušten iz organizama i ostavljen u njihovom staništu pa umjesto da uzimamo uzorak DNK-a izravno od vrsta kako bismo saznali više o njima, umjesto toga možemo uzeti te male čestice DNK-a za istu svrhu iz primjerice izmeta, otrgnute kože, dlaka, sluznice… Lider

Neodrživost sustava je evidentna, postoje prijepori samo oko toga što napraviti po tom pitanju. Od toga da se trenutni sustav utemeljen na međugeneracijskoj solidarnosti održava i dalje do toga da mirovine postanu potpuno individualna stvar, puno je prijedloga. Pokušava se odgovoriti na to hoće li budući umirovljenici dobiti zadovoljavajuće iznose mirovina (adekvatnost), mogu li trenutni mirovinski sustavi izdržati demografske i financijske izazove (održivost) i jesu li dovoljno dobro regulirani tako da se potiče dugoročno povjerenje. Najbolje mirovinske sustave u Europi imaju Nizozemska, Island, Danska i Finska. Najodrživije mirovinske sustave imaju Island, Danska, Nizozemska i Švedska. U Portugalu, Nizozemskoj i Islandu su mirovinski sustavi najviše adekvatni, a u Finskoj, Belgiji i Norveškoj imaju najveći integritet. Hrvatska ima ocjenu C+. Ima neke dobre karakteristike, ali je dugoročno neodrživ. Index

Anegdota iz naslova samo je jedna od mnogih ovog vremešnog umjetnika Zvonimira Krancelbindera (97) iz Podravine, čije je cijelo dvorište ukrašeno skulpturama koje je sam izradio, kao i sakralnim pa i apokaliptičnim natpisima. Samouk je slikar, a u svijet boja ušao je izučivši soboslikarski zanat. Kao vjerniku, sakralnost se do dana današnjeg proteže njegovim radovima. No on suprotstavlja vjeru crkvi na koju ne gleda blagonaklono. Svećenici su prva buržoazija. Stalno prilagođavaju svoj nauk kako bi pogodovao toj privilegiranoj kasti. Kritičan je i prema hrvatskom društvu koje se deklarira kao demokratsko. Kaže, stotine je stranaka, a naznakama bilo kakve ideologije niti traga. Imao je burnu mladost, preživio i Drugi svjetski rat, a zbog svojeg je izričaja bio i na meti UDBE. Slike koje danas izlaze iz njegova ateljea obiluju socijalnom tematikom. Prikazuju seljački, kmetski život kojem je zajednički nazivnik bijeda. Vidite po mojim radovima da nisam desničar niti ljevičar. Nitko od njih nema ideju za koju bi se čovjek mogao uhvatiti. Kaže da živi od 79 eura mirovine, ali srećom pomažu mu supruga i sin. Glas Podravine

U mnogim državama Afrike je mreža elektroopskrbe u žalosnom stanju tako da čitav niz zemalja želi atomske elektrane. Tu ne samo da je upitna „pomoć“ Rusije ili Kine, nego tamo ima i drugih alternativa. Jedina nuklearka na čitavom afričkom kontinentu je još uvijek samo u Južnoafričkoj Republici. Tamo je još 1984. u Koebergu u blizini Kapstadta počeo s radom prvi od sad dva reaktora, ali i ta država intenzivno razmišlja o novim nuklearkama. O nuklearkama razmišljaju i u Keniji, Ruandi i Ugandi. No, plan nije bez skepticizma. Ističe se da samo u Keniji koriste pogone za korištenje energije sunca, vjetra i geotermalne energije, a koje obilaze i strani stručnjaci. Nuklearke su skupi projekti i pitanje je tko će to platiti. DW

—Bioluminescent Ghost Mushroom pic.twitter.com/hmPgwbXpsd

— ࣪˖ ⏾*:･ (@wildflowerdaysi) April 13, 2021

Određene vrste gljiva oslobađaju sjaj svjetla zahvaljujući kemijskoj reakciji u kojoj se molekula luciferina oksidira u oksiluciferin pri čemu se oslobađa svjetlost. Ova pojava karakterizira i neke životinjske vrste, no kod njih je pojava svjetlosti jasna – služi za orijentaciju, privlačenje plijena ili kao obrana. No, kod gljiva se ova pojava još uvijek istražuje. Postoje pretpostavke da gljive svijetle kako bi privukle kukce koji će im pomoći u širenju spora. U svijetu gljiva ta se pojava naziva lisičja vatra, a javlja se uglavnom među gljivama koje rastu na trulom drveću. Green donosi cijeli popis.

• Napad na američku bazu, Izrael hitno evakuira naselja na granici s Libanonom. “Hezbolah igra opasnu igru” (Index)
• Hrvatska ima uvjerljivo najskuplja jaja u EU (Danica)
• Dinamo je izgubio tri od zadnje četiri utakmice. Treba li smijeniti Jakirovića? (Index), BBB-i u Gorici zapjevali ustašku budnicu (Sport Klub)
• Nogometni svijet oprašta se od sir Bobbyja Charltona, legende Manchester Uniteda i engleskog nogometa (Nacional)
• Počinje “vladavina” Škorpiona, a najbolje će se snalaziti Škorpioni, Rakovi i Ribe (Tportal)
• Najčešća prezimena u Europi (N1)

Na nedavnom su prosvjedu iz udruga beskućnika od mjerodavnih zatražili otvaranje prenoćišta s najmanje trideset kreveta te ukidanje prekršajnog zakona o skitnji i zakona o osobnoj iskaznici kojim se uvjetuje mjesto prebivališta. Problem je s osobnom da ne možete ništa ostvariti ako niste iz grada u kojem je zatražite. Od države također traže zdravstvenu skrb i zaposlenje. Trenutno je u Hrvatskoj službeno oko 600-tinjak beskućnika, iako ih je teško sve evidentirati. Kod nas djeluje 16 prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike u deset županija. U Zagrebu je primjerice na raspolaganju za druženje prostor u udruzi Pet plus, ali gdje korisnici mogu biti samo do 13 sati, nakon čega moraju na ulicu. U Gradu Zagrebu kažu da su upoznati s problemom nedostatka smještaja, no ističu da trenutačni kapaciteti – 150 kreveta na dvije lokacije – nisu popunjeni ni u najhladnijim zimskim danima. Ipak, radi se na širenju kapaciteta. HRT, Index

Sa 71 poginulim na cestama u 2022. Hrvatska se nalazi na neslavnom trećem mjestu u EU po smrtnosti u prometu, objavila je Europska komisija. Goru statistiku imaju samo Rumunjska i Bugarska. Najsigurnije su ceste u Švedskoj (22 smrtna slučaja na milijun stanovnika) i Danskoj (26 na milijun stanovnika), dok su 2022. u Rumunjskoj (86 na milijun stanovnika) i Bugarskoj (78 na milijun stanovnika) zabilježene najviše stope smrtnosti. Prosjek EU-a 2022. iznosio je 46 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Iako se temeljni dugoročni trend smanjuje, riječ je o 9 % manje u usporedbi s godinom prije pandemije, ne smanjuje se dovoljno brzo da bi se postigao cilj EU-a o upola manjem broju smrtnih slučajeva do 2030. H-alter