10/01/2026 - Monitor.hr
Danas (23:00)

Ajmo, Kauboji!

Europsko prvenstvo u rukometu: 24 reprezentacije, igra se u tri države

Europsko rukometno prvenstvo igrat će se od 15. siječnja do 1. veljače 2026., a domaćini su Danska, Norveška i Švedska. Hrvatska će prvi krug igrati u grupi E, u kojoj su još Švedska, Nizozemska i Gruzija. Igrat će se u švedskom Malmou. Prvu utakmicu Hrvatska igra protiv Gruzije, u subotu, 17. siječnja, od 18 sati. Dva dana kasnije u istom terminu Hrvatska igra protiv Nizozemske, a derbi grupe Hrvatska protiv Švedske 21. siječnja, od 20:30. Gol… izbornik Sigurdsson objavio koga sve vodi (Gol)… prijenos utakmica na RTL-u

Danas (23:00)

Brze i kratke

  • Izvor blizak desnom krilu HDZ-a za Nacional: HDZ više neće gledati Tomaševića kao simpatičnog dečkića iz kvarta, nego kao opasnog konkurenta koji može srušiti Plenkovića, Ivan Anušić prema nekim anketama po popularnosti već prestigao Plenkovića
  • Samir Haddad: U Venecueli nije srušen režim, nego je maknut čelni čovjek, ali sada se priča o suradnji između Amerike i Venezuele. Mislim da bi se taj scenarij mogao vrlo lako dogoditi u Iranu (HRT)
  • U trećem tromjesečju protekle godine cijene kuća porasle su u prosjeku za 5,5 posto u EU, Hrvatska iznad prosjeka s Mađarskom, Portugalom i Bugarskom (Danica)
  • Veliki jezični modeli ne prosuđuju poput ljudi, samo stvaraju iluziju znanja – oslanjaju se na naučene statističke obrasce i kao prosudbu simuliraju najvjerojatniji statistički odgovor (Faktograf)
  • Iz Vjesnika se ponovno zadimilo (N1), vatrogasci: To je samo para iz toplovoda (tportal)
Danas (22:00)

Polacy nie śpią

Poljsko gospodarstvo raste oko tri posto godišnje, nadmašujući Njemačku u dinamičnosti

Razlog je kombinacija poduzetničkog mentaliteta, povoljne digitalne infrastrukture, poreznih olakšica i potpore EU fondova. Poljska se iz jeftine proizvodne baze razvija u inovacijsko središte s tvrtkama poput WorkAI i Vigo Photonics. Iako suočena s visokim dugom i starenjem stanovništva, ambiciozna ekonomija i ulaganja u tehnologiju te modernu infrastrukturu čine Poljsku zemljom u brzom usponu. tportal

Danas (21:00)

A možda će tamo uskoro svi htjeti ljetovati

Grenland: službeno najveći otok na svijetu koji nije kontinent (i druge zanimljivosti)

Površine je 2,16 mil. km², a 80 % prekriven je ledenim pokrovom debljine do 3,5 km. Ispod leda krije se bogata inuitska kultura, vikinške ruševine, UNESCO ledenjak Ilulissat i najveći nacionalni park na planetu. Samo 56.000 stanovnika živi uz obalu, bez cesta između naselja – prijevoz je avionom, brodom ili psećim zapregama. Strateški je iznimno važan: SAD ga želi od 1946., Trump nije bio prvi. Čist zrak, ponoćno sunce, polarna svjetlost i kitovi – Grenland je arktički dragulj koji se polako otapa i otvara. Index
Danas (20:00)

Moja soba, moja pravila

Vedrana Pribičević: Trumpovo pozivanje na Monroeovu doktrinu nastavak je “teenage civilizacije” SAD-a

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević tumači Trumpovo aktualno pozivanje na Monroeovu doktrinu (koju on duhovito zove “Donroeova”) kao nastavak američkog obrasca “teenage civilizacije”. Doktrina iz 1823. nije bila izraz snage, nego nesigurnosti mlade države bez provedbene moći i institucija – samo identitetska crta: “ovo je naša hemisfera”. Održala se zahvaljujući britanskoj floti, a nikad nije prerasla u stabilan poredak. Trump je danas koristi kao simbol za intervencije, nastavljajući isti obrazac – ad hoc moć bez institucionalnog dizajna. N1

 

Danas (19:00)

Kad smo naučeni računati u kunama

Eurobarometar: Potpora euru u EU-u visoka, Hrvatska i dalje najveći euroskeptik

Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da gotovo 80 % građana europodručja smatra euro dobrom stvari za EU, s najvećom potporom u Finskoj, Litvi, Sloveniji i Slovačkoj. Hrvatska ostaje uvjerljivo najskeptičnija – samo 38 % ispitanika vidi euro kao dobar za zemlju (pad od 6 postotnih bodova u odnosu na 2024.), a 59 % i dalje preračunava cijene u kune. Mlađi (15–24 godine) ipak znatno pozitivnije gledaju na euro (76 %). U EU-u 79 % vjeruje da euro olakšava poslovanje, a većina podržava ukidanje 1 i 2 eurocenta. Bugarska se pak sprema oprostiti od leva. Euronews, Nacional
Danas (18:00)

Tko radi, vrijedi

Radni staž i mirovina: S manje od 20 godina rada možete imati mirovinu od tek 335 eura

Starosnu mirovinu u Hrvatskoj prima 408.852 građana, a prosječni iznos iznosi 701 euro, odnosno 47,7 posto prosječne plaće. Više od polovice umirovljenika ima manje od 34 godine staža i prima prosječno 503 eura. Oni s 35–39 godina staža dobivaju 844 eura, dok umirovljenici s 40 i više godina rada primaju oko 1.005 eura. Najniže mirovine imaju osobe s manje od 20 godina staža – oko 335 eura. Od 2026. ženama se postupno podiže dobna granica za odlazak u mirovinu. Mirovina

Danas (17:00)

Brze i kratke

  • Prosvjedi u Iranu: Režim pojačao represiju – najmanje 51 mrtav, više od 2000 uhićenih, zapaljena državna televizija, džamija, Trump upozorio Teheran da će SAD reagirati ako dođe do masovnih ubojstava (Index)
  • Hrvatska deseta na svijetu po broju izvezenih nogometaša (Nacional)
  • Z1 ukida Bujicu: ‘Troškovi su zbog tužbi postali preveliki‘ (Jutarnji)
  • Treći nastavak sage Dine Denisa Villeneuvea izlazi u prosincu ove godine, nakon toga redatelj završava s tim serijalom i baca se na novi film o Jamesu Bondu (Journal)
  • Komunalni redari građanima izdali 330 upozorenja, ali bez kazni – imaju rok od 12 sati da počiste snijeg (N1)
Danas (16:00)

Mozak se ipak ne predaje

Srušen mit o neizliječivosti Alzheimerove bolesti

Nova studija objavljena u Cell Reports Medicine pokazuje da poremećaj ravnoteže molekule NAD+ ima ključnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti. Na mišjim modelima, znanstvenici su dokazali da održavanje ili obnova te ravnoteže ne samo da sprječava bolest, nego može i preokrenuti već uznapredovala oštećenja mozga, uz potpuni povrat kognitivnih sposobnosti. Iako rezultati bude optimizam, istraživači upozoravaju na oprez sa suplementima i naglašavaju da su potrebna klinička ispitivanja na ljudima. Index

Danas (15:00)

Da i oči rade koristan rad

Treptajem do struje: samonapajajući sustav za praćenje pogleda

Istraživači sa Sveučilišta Qingdao razvili su lagan i samostalni sustav za praćenje pogleda koji energiju dobiva iz samog treptanja oka. Temeljen na triboelektričnim nanogeneratorima, sustav pretvara trenje između kapka i oka u električnu energiju, bez vanjskog napajanja ili infracrvenog zračenja. Detektira pokrete oka već od 2 stupnja uz preciznost od 99 %, radi u mraku i dovoljno je udoban za nošenje poput naočala ili kontaktnih leća. Tehnologija otvara nove mogućnosti za osobe s invaliditetom i uređaje proširene stvarnosti. Tjedni pregled novosti iz znanosti donosi Bug

Danas (14:00)

Blokaderi svih zemalja, razjedinite se

Basara: Reči godine

Za reč godine jednoglasno proglašavam reč „blokada“, ali ne blokada u smislu koji joj pripisuju „lojalisti“, pogotovo ne u smislu koji joj učitavaju „blokaderi“, nego u smislu mentalne blokade – koja u famoznim kolumnama nastupa pod imenom ćorsokak – iz koje se rađaju ulične i sve druge blokade. Proglašenjem reči godine pisac hoće da kaže da su vidovdansko-etička, duhovno-vertikalno-zavetna, junačka, stradalnička, itd. podešavanja – zajednička i lojalistima i blokaderima – postala apsolutno neupotrebljiva zbog isteklosti roka trajanja, da funkcionalnijih podešavanja nema ni od korova i da ovo društvo – ukoliko se ne dogodi biblijsko čudo – neće imati drugog izbora nego da posluša savet i da ne ide ni levo ni desno, nego pravo uvis. Što neće biti lako, ali ne i nemoguće, jer „mi možemo i ono što ne možemo“. Svetislav Basara

Danas (13:00)

Povijest se može objasniti i - matematikom

Peter Turchin i kliodinamika: kako podaci, carstva i elite objašnjavaju prošlost i sadašnjost

Peter Turchin, utemeljitelj kliodinamike, primjenjuje matematičke modele i velike povijesne baze podataka kako bi otkrio ponavljajuće obrasce društvene stabilnosti, kriza i nastanka carstava. Njegove teorije sekularnih ciklusa, imperiogeneze i prekomjerne proizvodnje elita nude okvir za razumijevanje kako povijesnih imperija tako i današnjih geopolitičkih i političkih napetosti. Turchin pokazuje da rat, demografija i nejednakost dugoročno oblikuju društva te da suvremene nestabilnosti u SAD-u i Europi slijede obrasce viđene mnogo puta u prošlosti. Premda ga kritiziraju za pojednostavljivanje složenih procesa u povijesti na brojke i modele, Turchin je nepobitno revolucionirao dijalog među znanostima. Pokazao je da se povijesne teorije mogu i moraju testirat. Zvonimir Šikić za Ideje.

Danas (12:00)

Dodani nutrijenti

Kako mikroplastika u tlu utječe na rast salate i unos teških metala

Iako se mikroplastika često smatra kemijski inertnom i bezopasnom za zdravlje, istraživanje poljskih znanstvenika pokazuje da ona može posredno utjecati na sigurnost hrane. U pokusu sa salatom mikroplastika u tlu mijenjala je rast korijena, pH-vrijednost tla i apsorpciju teških metala. Različite vrste plastike imale su različite učinke: smanjen je unos esencijalnog bakra u listove, dok su se toksični metali poput olova i kadmija povećavali u korijenu. Mikroplastika tako ne djeluje izravno, ali mijenja okoliš u kojem biljka raste. Nenad Raos za Bug

Danas (11:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina i Sjedinjene Američke Države mogle bi potpisati takozvani “sporazum o prosperitetu”, usmjeren na obnovu zemlje nakon rata, vrijeedan 800 milijardi dolara (N1)
  • Iran u plamenu, prijestolonasljednik najavio povratak kući: ‘Pripremam se. Cilj je da zauzmemo gradove i zadržimo ih‘ (Jutarnji)
  • Podignuta optužnica protiv 24 hrvatska IPTV pirata, uz izmijenjene iznose “zarade” (Bug)
  • Muzej iluzija prodan američkom Brightwoodu, Invera ostaje manjinski suvlasnik (Poslovni)
  • GameStop, lanac trgovina s videoigrama koja je prije par godina bila u fokusu javnosti zbog afere s dionicama (Index), ipak zatvara stotine svojih trgovina, tisuće radnika ostaje bez posla (Bug)
Danas (10:00)

Nekad je to bio plin

Zatvorena bioplinska postrojenja kao test hrvatske energetske politike

U Hrvatskoj postoji niz izgrađenih bioplinskih postrojenja koja više ne rade, ne zbog tehničkih grešaka, nego zbog loše osmišljenog upravljačkog i regulatornog okvira. Fokus je bio gotovo isključivo na proizvodnji električne energije, dok su materijalni tokovi i dugoročna održivost sustava zanemareni. Nakon promjene tržišnih i regulatornih uvjeta postrojenja su ostala bez tranzicijskog modela. Iako zatvorena, ona nisu promašaj, već neiskorišten infrastrukturni resurs čija sudbina pokazuje razinu institucionalne zrelosti države. Poslovni

Danas (09:08)

Gmail postaje pametniji uz Gemini, koji preuzima ulogu osobnog asistenta

Danas (09:07)

Bivši šef Googlea gradi najveći privatni svemirski teleskop na svijetu

Danas (08:00)

Povijest uživo

Iran na rubu: prosvjedi, sankcije i Trumpove prijetnje

Masovni prosvjedi u Iranu, potaknuti kolapsom rijala, inflacijom i kroničnim nestašicama, ponovno su otvorili pitanje opstanka teokratskog režima. Trgovci s bazara – povijesno ključni akteri svake iranske prekretnice – ovaj put su na ulici zbog gole ekonomije, ne ideologije. SAD i Donald Trump prijete intervencijom, ali realnije je da Washington vidi priliku za dodatno slabljenje Teherana sankcijama i pritiskom, ne ratom. Ključno pitanje nije hoće li Amerika intervenirati, nego hoće li režim opet pucati – ili prvi put popustiti. Povjesničar Dario Špelić za tportal