30/04/2026 - Monitor.hr
30.04. (23:00)

Ljubavni brodolom u Silicijskoj dolini

Inicijativa Quit ChatGPT: Masovni egzodus korisnika zbog etičkih zaokreta

U veljači 2026. dogodio se najveći egzodus u povijesti AI-ja: 2,5 milijuna ljudi napustilo je ChatGPT pod hashtagom #QuitGPT. Razlog nije bila loša tehnologija, već gubitak povjerenja uzrokovan trima udarcima: ugovorom s Pentagonom, gašenjem toplog modela GPT-4o uoči Valentinova te etiketiranjem emotivnih korisnika kao „rizičnih“. Korisnici su masovno prešli na Claude, tražeći iskrenost i toplinu umjesto kliničke hladnoće modela GPT-5.2. Ovaj „izbjeglički val“ dokazao je da korisnici AI ne vide kao alat, već kao odnos – a jednom slomljeno povjerenje ne liječi se jačim procesorom… pokret je izgledno postao viralan. Medium

01.05. (00:00)

Fosilna voda ispod pijeska

Libijska Velika umjetna rijeka najveći je svjetski sustav navodnjavanja

Kroz 4.000 kilometara cijevi, promjera dovoljnog za prolaz automobila, crpi se fosilna voda stara 40.000 godina iz dubina Sahare prema obalnim gradovima. Projekt, financiran isključivo naftom, pretvorio je pustinju u plodne farme i osigurao pitku vodu za milijune stanovnika koristeći prirodnu gravitaciju. Iako je sustav preživio građanski rat, njegova je budućnost neizvjesna jer koristi neobnovljive zalihe koje bi mogle presušiti u idućih 60 do 100 godina. N1

30.04. (23:00)

Brze i kratke

  • U prošloj je godini, u odnosu na 2024., pao broj kupoprodaja nekretnina i to za 21,7 posto, dok je ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila 7,67 milijardi eura (što je 8 posto BDP-a)… Najskuplji stanovi u Splitu, Dubrovniku i Opatiji (N1)
  • Maloljetnik (16) iz Splita lažno dojavljivao o bombama u školi? Spajao se na servere u Estoniji (24 sata)
  • Objavljen popis najljepših plaža – na njemu Grčka, Italija, Španjolska… Hrvatsku preskočili (N1)
  • Sloboda medija u padu, autoritarizam raste – i u Hrvatskoj (DW)
  • Panini ludnica: Za album Svjetskog prvenstva treba čak 980 sličica (HRT)
30.04. (22:00)

Pravi "zaboravljeni slučaj"

Policija u SAD-u riješila 43 godine star slučaj ubojstva i silovanja uz pomoć podcasta

Tinejdžerica je silovana i ubijena 1982. godine, a slučaj je desetljećima ostao neriješen. Sada su, zahvaljujući modernoj DNK tehnologiji i novim tragovima, uhićena četvorica muškaraca, piše Unilad. Zbog nedostatka fizičkih dokaza i nespremnosti svjedoka na suradnju, zločin je ostao neriješen više od 40 godina. No, policija nije odustala od slučaja. Prošle godine policija je u suradnji s Northshore Media Groupom pokrenula i podcast seriju od šest epizoda pod nazivom “Tko je ubio Roxanne?“. Kombinacija moderne tehnologije i novih informacija dobivenih zahvaljujući popularnosti podcasta dovela je do konačnog proboja. “Kad smo pokretali podcast, mislili smo da zapravo nikoga nije briga, ali brzo se pokazalo da smo u krivu. Javili su se brojni ljudi koji su poznavali Roxanne, sjećali je se i bili njezini prijatelji“. Uhićena su četvorica muškaraca koji se povezuju s ubojstvom, danas mahom 60-godišnjaci. Index

30.04. (21:00)

Od Isusa do dostave na kućnu adresu

Mit o kršćanskom monopolu na dobrotu i etiketa “poganstva” u Petom danu

Ksenija Kordić za Ideje kritizira teze izrečene u emisiji Peti dan (3. 4. 2026.) zbog pristranog tumačenja kršćanstva kao jedinog izvora morala i skrbi. Prokazuje trend “sekularnog kršćanstva“ u kojem sudionici emisije poput Marijane Bijelić i Matije Štahana koriste pojam “paganizam” kao pejorativni spremnik za sve civilizacijske negativnosti (nasilje, egoizam). Takav diskurs diskreditira nezapadne tradicije poput hinduizma i budizma, ignorira povijesne činjenice o univerzalnosti milosrđa te promiče eurocentrični idealizam. Posebno upozorava na opasnost ovakve stigmatizacije u kontekstu dolaska stranih radnika, čime javna televizija, umjesto dijaloga, perpetuira vjersku diskriminaciju i intelektualni provincijalizam.

30.04. (20:00)

Kad čestice odbiju poslušnost

Anomalije u CERN-u: Jesu li “pingvinski raspadi” put do nove fizike?

Eksperiment LHCb u CERN-u otkrio je odstupanja u raspadu B-mezona koja prkose Standardnom modelu fizike. Analizom rijetkih “elektroslabih pingvinskih raspada”, znanstvenici su uočili nepravilnosti s pouzdanošću od četiri standardne devijacije. Ovo sugerira postojanje nepoznatih sila ili čestica, poput leptokvarkova, koje bi mogle objasniti tamnu tvar i gravitaciju. Iako je za službeno otkriće potreban “zlatni standard” od pet sigma, golemi novi skupovi podataka prikupljeni nakon 2018. godine mogli bi uskoro potvrditi revoluciju koja će iz temelja promijeniti naše razumijevanje svemira. Bug

30.04. (19:00)

Kad ožedniš, a izvor je u drugom kvartalu

Kineski SNWD: Najveća umjetna rijeka na svijetu mijenja kartu Azije

Kina provodi najskuplji vodovodni pothvat u povijesti, projekt SNWD, vrijedan 79 milijardi dolara. Sustav kanala dug 2.700 km povezuje jug bogat vodom sa sušnim sjeverom, opskrbljujući čak 185 milijuna ljudi. Kroz tri ključne rute (istočnu, središnju i planiranu zapadnu), projekt do 2050. planira godišnje prebacivati 44,8 milijardi kubnih metara vode. Inženjerski div koristi drevne kanale i moderne tunele ispod Žute rijeke, a zbog njegove je izgradnje preseljeno 330.000 ljudi. Usporedbe radi, sustav je pedeset puta veći od sličnih brazilskih projekata, čime potvrđuje status globalnog lidera u vodnoj sigurnosti. N1

30.04. (18:00)

Bilo jednom u Nigdjezemskoj

‘Michael’: Obiteljska bajka sa sanitarnim kordonom prema svim Jacksonovim aferama

Film je u cijelosti zaobišao drugi, skandalozniji dio života i karijere Michaela Jacksona te priča počinje i završava 1988. Tada je glazbenik bio usred svoje koncertne turneje koja je pratila objavljivanje njegova novog albuma Bad iz 1987. koja je od rujna te godine do siječnja 1989. privukla oko četiri milijuna i četiri stotine posjetitelja diljem svijeta. Film, dakle, ima kratki uvod i epilog u trenutku kada je Michael Jackson nedvojbeno najveća pop-zvijezda na planetu. Michael je sve ono što Bohemian Rhapsody nije: ispolirani životopis koji namjerno vuče paralele između bajki koje je obožavao Michael Jackson i uglavnom bajkovita prikaza njegova puta među zvijezde. Boško Picula za tportal

30.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Katastrofa u ruskom gradu, čak i propagandisti napadaju Putina, ukrajinski napadi na rafineriju nafte kod Crnog Mora uzrokovali izlijevanje nafte u okoliš, proglašeno izvanredno stanje u okrugu (Index)
  • Šušnjar: Moguć dogovor s MOL-om, ponuda za otkup INA-e na stolu (HRT)
  • Izlazak UAE-a iz OPEC-a: pljuska zemljama Perzijskog zaljeva i istovremeno politički uspjeh za Donalda Trumpa (DW)
  • Hoće li megaprojekt vrijedan više od 50 milijardi eura donijeti razvoj ili iseljavanje? Dok premijer Andrej Plenković govori o velikoj investiciji i prilici za Hrvatsku, jedna obitelj iz sela Pecka u Topuskom tvrdi da bi mogla izgubiti dom (N1)
  • Restriktivna Trumpova imigracijska politika sve više usmjerava AI talente prema Europi (Mreža)
  • Festival Cest is d Best! ove godine slavi 30. rođendan (HRT)
  • Međunarodni dan jazza: Domaći glazbenici sviraju diljem Hrvatske, pogledajte program (tportal)
30.04. (16:00)

Evakuacija na dan tjera učenike iz škole malo van

U travnju 500 lažnih dojava o bombama u školama, sve upućuje na hibridno ratovanje

Tijekom travnja 2026., Hrvatsku je pogodio val od preko 500 lažnih dojava o bombama, primarno ciljajući škole i bolnice. Iako je policija u Dubrovniku uhitila jednog lokalnog počinitelja pod utjecajem alkohola, većina prijetnji stiže s inozemnih servera putem VPN-a i kriptiranih servisa, što ukazuje na organizirano hibridno ratovanje. Stručnjak za Bug upozorava da je atribucija napadača iznimno teška zbog “bulletproof” hostinga u zemljama koje ne surađuju s Interpolom i počinitelji se uglavnom ne nađu. Bilo to pojedinci sa psihopatskim osobinama ili organizirane grupe, cilj kampanje je izazivanje panike i testiranje sustava, a kraj krize ovisi isključivo o tome kada će napadači procijeniti da su ispunili svoje motive.

30.04. (15:00)

Tko još treba kredu i ploču?

AI riješio Andersonov problem u rekordnom roku

Kineski znanstvenici sa Sveučilišta u Pekingu postigli su povijesni proboj: njihov AI sustav autonomno je riješio otvoreni problem iz komutativne algebre profesora Dana Andersona. Koristeći inovativni “dual-agent” pristup, model je kombinirao logičko zaključivanje s formalnom verifikacijom u jeziku Lean 4. Ono što bi ljudskim stručnjacima oduzelo mjesece, AI je završio za samo 80 sati, generirajući 19.000 linija koda. Ovaj uspjeh, objavljen na arXivu, demonstrira moć automatizacije u apstraktnoj matematici, premošćujući jaz između kreativnog razmišljanja i strojne preciznosti bez ljudske intervencije. Bug

30.04. (14:00)

Ne veruj političaru ni kad izbore dobije

Basara: Pobeda Pere Mađara

Ne mogu garantovati za tačnost informacije, ali osnovano pretpostavljam da će se u postprazničnim brojevima opozicionih glasila pojaviti naslov „Treba nam Mađar“, kao što su se svojevremeno pojavljivali pobednički naslovi „Treba nam Krivokapić“ i „Treba nam Stanivuković“. Šta, dakle, ja kažem: treba li nam Mađar? I da i ne. S jedne strane ne bi bilo zgoreg da se na srpskoj histeričnoj političkoj sceni pojavi politička figura koja politiku ne bistri po beogradskih kafićima i televizorima, nego predvodi dobro organizovanu stranku i svakodnevno radi na terenu, sa druge opet strane ne vidim šta bi srpski Peter Mađar – nazovimo ga Pera Srbin – kvalitativno promenio ako bi bio slika i prilika Pere Mađara. Biće izgleda s Perom Mađarom kao s Donaldom Trampom. Samo na „manjoj skali“. Svi su jedva čekali da Donald pobedi, a Donald je svakog ponaosob zajebao. S tom razlikom što su Mađarovi zajeb kapaciteti mnogo manji, mada ih nipošto ne treba potcenjivati. Svetislav Basara

30.04. (13:00)

Probaj se ne izgubiti

Online igra: Cruel Maze

Još jedna “lagana” igrica za razbibrigu – Zamislite klasični labirint, ali oduzmite mu ono najbitnije – vidljivost. U ovoj igri niste samo igrač, već istraživač zarobljen u tjeskobnom crnilu gdje je svaki vaš korak test memorije i intuicije. Vidite samo mali krug oko sebe. Ostatak puta? Potpuna nepoznanica. Morate doslovno “pipati” po zidovima kako biste otkrili kamo krenuti.

30.04. (12:00)

Topusko secret

Pantheon u nesretnim banijskim oblacima: vlasnici usko povezani s izraelskim vojnim krugovima

Podatkovni centar kod Topuskog serviran nam je kao desert uz paket energetsko-političkih ugovora sa SAD-om, nakon popuštanja Hrvatske ranijim američkim zahtjevima. Ne samo u vezi s tim sektorom, ali evidentno što se tiče LNG-terminala i plinovoda za Bosnu i Hercegovinu, te presudno kroz pristanak na dominantno snabdijevanje RH skupim američkim plinom. Hrvatska pritom servisira američki interes naspram novog EU-programa razvoja umjetne inteligencije za sigurnosno i tržišno ojačavanje kontinenta. EU, pored niza manjih podatkovnih centara, planira nekoliko tzv. gigatvornica poput ove kod Topuskog, kakve imaju barem jedan gigavat snage i zato se po svijetu jagme za nebranjenim resursima, ako doskora ne izduši taj umjetnointeligencijski balon. Investitor zasad ne želi otkriti tko bi mogli biti klijenti. Novosti

  • Podrijetlo imena: Rimski Pantheon simbol je imperijalne moći i čudo arhitekture jedan je od najbolje očuvanih spomenika iz starog Rima (Net)
  • Što taj projekt znači za okoliš? Pokraj nedostatka centrale s potrebnom količinom električne energije, troše se ogromne količine vode, stanovnici okolnih mjesta podatkovnih centara žale se na buku, a i povećavaju temperaturu u okolici zbog emisija CO2 (Index)
  • Cvetojević: Ne vjerujem u projekt Pantheon. Ne zbog njega, nego zbog Hrvatske – Uvijek se skupi ekipa koja tvrdi da nešto ne valja (Index)
  • Jutarnji donosi sve poznate detalje projekta
  • Iz tvrtke tvrde kako će u suradnji s grupom Končar izgraditi vlastitu najmoderniju trafostanicu i približno 280 kilometara novih visokonaponskih dalekovoda. Navode kako će njihov strateški partner Greenvolt izgraditi solarnu elektranu snage 500 MW namijenjenu isključivo za potrebe centra (Index)
30.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Hrvatska u vrhu EU po plaćama iz proračuna, 600 eura veće nego u privatnom sektoru (Index)
  • Nakon dvotjedne sanacije završene prekjučer, slijedi spuštanje 16. i 15. kata Vjesnikovog nebodera te fazno rušenje do srpnja, Jutarnji donosi detalje čišćenja azbesta
  • Ajatolah gubi moć: Revolucionarna garda preuzima glavnu riječ u Iranu (tportal)
  • Pantheon troši struje kao cijeli Zagreb – Plenković investitorima postavio jasan ultimatum: trebaju im izložiti poslovni plan kojim će predvidjeti kako osigurati potrebnu energiju (Poslovni)
  • Izostaje sustavna podrška za osobe s autizmom, potreban nacionalni plan (HRT)
  • Nova emisija na N1 posvećena umjetnoj inteligenciji: AI Central Point
30.04. (10:00)

Privatni se znoji, javni se goji

Šonje: Tržište rada na raskrižju – nije Trump nego je trend

Hrvatsko tržište rada službeno je ušlo u fazu hlađenja. Podaci za ožujak 2026. potvrđuju pad zaposlenosti u privatnom sektoru, dok ukupnu sliku umjetno održava rast u javnim službama. Glavni uzroci su visoka cijena rada i pritisak na profitabilnost, zbog čega poduzeća optimizacijom i tehnologijom zamjenjuju radnike (rast produktivnosti). Službene prognoze o daljnjem rastu zaposlenosti više ne drže vodu. Iako proračunska rupa raste, sindikati javnog sektora i dalje ciljaju na visoke povišice, ignorirajući realnu kontrakciju u realnom sektoru koja bi mogla najaviti ozbiljnije makroekonomsko usporavanje. Velimir Šponje za Ekonomski lab

30.04. (09:00)

Predizborno obećanje na zebri

Zagreb gradi biciklističku mrežu, ali do ljubljanskog standarda dijeli ga još desetljeće i stotine milijuna eura

Od vremena Milana Bandića broj službenih automobila je zaista smanjen za čak dvije trećine. Nova gradska uprava zatekla ih je gotovo 150 a trenutačno ih je manje od 50. Gradska uprava nema službene bicikle, ali je građanima omogućeno korištenje javnih bicikala kroz projekt Bajs. Danas je na raspolaganju oko dvije tisuće bicikala raspoređenih na više od 170 lokacija. Biciklističke staze postoje u centru i uz glavne avenije, noviji projekti povezuju pojedine kvartove i rubne dijelove, a uz mrežu javnih bicikala razvija se i mreža biciklističkih ruta. Tu je i veliki projekt Greenway, čija bi ruta trebala imati oko 120 kilometara. Najveći nedostaci trenutačnog stanja s biciklističkim prometom u Zagrebu su često prekidane ili nepovezane dionice, nedostatak fizičke zaštite na prometnim cestama i sigurnosni rizici na glavnim prometnicama. Saša Leković za H-alter Zagreb uspoređuje s Ljubljanom, koja je ipak manji grad, ali od kojeg možemo (!) nešto naučiti.