- Monitor.hr

Slične vijesti

13.10. (14:00)

Okus ostaje, ali ne stimulira živce

Kava bez kofeina ima neočekivan učinak na mozak, može pospješiti pamćenje

Manje istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications pokazalo je da kava bez kofeina poboljšava rezultate na testovima pamćenja, dok kava s kofeinom nije imala taj učinak. Standardna kava smanjuje anksioznost i povećava budnost, no obje vrste ublažavaju stres i mijenjaju crijevni mikrobiom. Znanstvenici, predvođeni neurobiologom Johnom Cryanom, smatraju da ključnu ulogu imaju polifenoli iz kave. Ti biljni spojevi hrane crijevne mikrobe i tako utječu na komunikaciju između crijeva i mozga. Zbog toga kava, čak i bez kofeina, djeluje kao složen prehrambeni čimbenik koji povoljno utječe na metabolizam, emocije i kognitivne sposobnosti. Index

23.08. (09:00)

Ober, dupli espresso prosim

Od 3 do 5 šalica kave na dan sigurno je za većinu zdravih odraslih osoba

Umjerena konzumacija kave (do 400 mg kofeina ili 3–5 šalica dnevno) neće stvarati probleme zdravim oraslim osobama, a smanjuje i rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Zanimljivo je da i kava bez kofeina štiti od dijabetesa, što potvrdno ukazuje na važnost njezinih drugih biljnih spojeva, poput klorogenskih kiselina. Pijenje kave najkorisnije je ujutro, dok se trudnicama preporučuje oprez i granica do 200 mg kofeina. Iako kava nije lijek niti zamjena za zdrav život, unutar ovih okvira predstavlja sasvim siguran i zdrav svakodnevni užitak. DW

12.05. (15:48)

3 do 5 šalica kave na dan povezane s najmanjim rizikom od bolesti srca

03.04. (12:00)

Mali gutljaj za čovjeka, ali veliki za gašenje kofeinske krize

ISSpresso: kava u bestežinskom stanju


Godinama su astronauti pili dehidriranu mješavinu iz vrećica, no suradnja tvrtki Lavazza i Argotec donijela je prekretnicu: ISSpresso. Ovaj inženjerski pothvat koristi čelične cijevi i tlak od 400 bara kako bi nadvladao mikrogravitaciju. Uz inovativnu šalicu koja koristi kapilarnost, Samantha Cristoforetti prva je 2015. uživala u autentičnom mirisu i okusu kave. Osim podizanja morala, ovaj uređaj služi kao važan eksperiment u dinamici fluida, dokazujući da su zemaljski užici nužni i na putu prema zvijezdama. No, uređaj su ipak vratili na Zemlju 2017. CogCoffee

13.03. (11:00)

Izmislili su ga zato što se Talijanima dizao tlak

Prvi espresso aparat izumio ljuti poslodavac kojemu su smetale preduge pauze kod radnika


Povijest espressa počela je u 19. stoljeću iz čiste potrebe za brzinom. Talijanski inovatori, od Morionda koji je osmislio prvi glomazni parni stroj, do Bezzerea i Pavonija, pretvorili su kuhanje kave u inženjersku umjetnost. U 18. i 19. stoljeću kava je bila najpopularnije piće, ali je njezina priprema trajala “čitavu vječnost”. Bezzera ga je izumio zato što su mu radnici zbog kave radili preduge pauze na poslu. No, prvi aparat patentirao je Moriondo, vlasnik hotela i kafića, koji je bio frustriran gledajući kako mu gosti cupkaju od nestrpljenja ili čak odlaze iz lokala dok čekaju svoju kavu. Revoluciju je 1947. donio Gaggia uvođenjem klipnog mehanizma koji je stvorio legendarnu kremu (crema), dok je Faema E61 1961. elektrificirala proces. Danas, od kućnih “prosumer” uređaja do preciznih digitalnih strojeva, evolucija se nastavlja. Iako su kapsule donijele praktičnost, pravi espresso ostaje trijumf ljudske vještine, pritiska od 9 bara i talijanske strasti prema savršenoj šalici. Coffeeness

04.02. (09:00)

Nije baš za šalicu, ali jest za tanjur

Talog od kave: otpad koji nije skroz za baciti

Talog od kave (zoc) nije samo otpad nego potencijalna sirovina za prehrambenu, farmaceutsku i kozmetičku industriju. Brazilski znanstvenici pokazali su da je bogat vlaknima, mastima i bioaktivnim spojevima te kemijski sličan drvu. Ultrazvučnom obradom u vodi iz zoca se mogu izdvojiti kofein i polifenoli, dok preostali materijal postaje još bogatiji vlaknima i prikladan kao dodatak hrani. Tako se otpad pretvara u korisnu, zdravstveno zanimljivu sirovinu. Nenad Raos za Bug

07.12.2025. (00:00)

Šampon za dobro jutro

Pomaže li kofein u šamponu protiv ćelavosti? Što kaže znanost


Kofein u šamponima obećava spas od ćelavosti jer blokira adenozin, podiže cAMP i IGF-1, te smanjuje štetni TGF-β2 u folikulu dlake. Laboratorijski dokazi pokazuju da doista prodire u folikul i potiče rast stanica kose. Međutim, kliničkih studija visoke kvalitete gotovo da nema, a većina kofeina iz šampona završi na koži, ne u korijenu dlake. Zadovoljstvo korisnika je veliko, ali objektivni dokazi slabi. Zaključak: kofein je među najsigurnijim opcijama (nema ozbiljnih nuspojava kao finasterid ili minoksidil), ne šteti, a možda i malo pomogne – bolje nego ništa, a miriše na kavu i budi nadu. Nenad Raos za Bug

24.10.2025. (19:00)

Kad od kave tražiš nešto više

Espresso i biciklizam: Kako kofein stvarno utječe na tvoju vožnju

Biciklisti često povezuju espresso s energijom, no bez šećera on zapravo ne daje “gorivo”, već kratkotrajni poticaj kofeina. Znanstveno je dokazano da umjerene količine (do dvije šalice dnevno) mogu poboljšati performanse i budnost. Oni koji redovito piju više kave taj učinak gube jer se tijelo prilagođava. Espresso može pomoći kad vam ponestane volje ili energije, ali samo privremeno – otprilike sat vremena. Pretjerivanje vodi suprotnom efektu, zato uživajte umjereno i sačuvajte kavu za trenutke kad vam stvarno treba motivacijski “boost”. Biker

23.10.2025. (10:00)

Lagano postaje luksuznija od doručka

Klimatske promjene podižu cijene kave

Globalna proizvodnja kave raste sporo, dok cijene rastu vrtoglavo zbog klimatskih promjena, ekstremnih vremenskih uvjeta i troškova proizvodnje. Brazil i Vijetnam vodeći su proizvođači, a SAD najveći potrošač. Hrvatska uvozi najviše iz Slovenije i Italije, s rastućim trgovinskim deficitom. Arabica dominira tržištem, ali osjetljivost na suše i bolesti smanjuje prinose. Realni uvoz Hrvatske stagnira, a nominalni se povećava, potvrđujući da rast cijena smanjuje domaću potrošnju. Klimatske promjene i dalje će utjecati na globalne cijene kave. Lider

17.10.2025. (19:00)

Sve zbog ovaca na kofeinu

Dnevnik nomada u Etiopiji, kolijevci kave: Priča o pastiru i ovcama

Sve počinje u regiji Kafa, gdje je, prema legendi, živio mladi pastir Kaldi. Jednog dana primijetio je da su mu ovce neuobičajeno živahne – skakale su, trčale i nikako se nisu smirivale. Kaldi ih je odlučio pratiti i otkrio kako jedu male crvene bobice s grma. Znatiželjan, i sam ih je probao – i odmah osjetio nalet energije. Kada je vijest o “čudesnim bobicama” prenio redovnicima, oni su ga, naravno, proglasili ludim i bacili plodove u vatru. – I tada se, po prvi put u povijesti, iz vatre počeo širiti božanski miris – miris pržene kave, prepričava Kristijan Iličić za HRT uz osmijeh. Legenda ili istina – tko zna? Ali jedno je sigurno: bez tog pastira svijet bi jutra započinjao puno teže.