Kava usporava progresiju raka debelog crijeva
Kardiolog Petar Borović tvrdi da je kava štetna: dehidrira tijelo, sadrži 19 karcinogena, kofein djeluje kao neurotoksin, a kava s mlijekom stvara nerazgradivi spoj. Umjesto da nas razbuđuje, kava remeti rad srca i potiče lučenje hormona stresa. Posebno je opasna po vrućini, kada dodatno isušuje organizam. Umjesto toga, dan bi trebalo započeti vodom ili prirodnim sokovima bogatim vitaminom C – limunadom, cijeđenom narančom ili čak vrućom čokoladom. Jer, kako kaže Borović: kad već biraš udarac, biraj barem onaj s okusom jagode. N1
Najskuplju šalicu kave u Europi popit ćete u Zürichu, gdje kapučino košta čak 5,89 eura, dok Kopenhagen prati s 5,73 eura. Reykyavik (5,06 €), London (4,48 €) i Helsinki (4,31 €) zaokružuju top pet “gorućih” cijena. S druge strane, najjeftinije ćete uživati u Prištini, gdje kapučino stoji samo 1,22 eura, a slijede Rim (1,50 €), Sarajevo (1,70 €), Tirana (1,72 €) i Podgorica (1,81 €). Razlika? U jedan ciriški kapučino stanu četiri prištinska – i još vam ostane kusur! N1
Čaj i kava mnogim su omiljeni topli napitci, no čaj je ekološki prihvatljiviji. Za šalicu čaja potrebno je manje resursa (2 g listića naspram 7 g zrna kave), a njegov uzgoj manje doprinosi krčenju šuma. Kava, osobito s mlijekom, ima veći utjecaj na okoliš zbog intenzivnog uzgoja, korištenja pesticida i gnojiva te većih emisija stakleničkih plinova. Uzgoj kave godišnje uzrokuje gubitak 130.000 hektara šume. Održive prakse, poput manje gnojiva i transporta brodom, mogu smanjiti emisije, dok pojedinci mogu pridonijeti grijanjem manje vode, konzumacijom bez mlijeka ili prelaskom na biljno mlijeko. DW
Razina kofeina u krvi mogla bi utjecati na tjelesnu masnoću i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje koje su zajedno proveli švedski Institut Karolinska, Imperial College iz Londona i Sveučilište Bristol. Napitci s kofeinom, a bez kalorija, mogli se koristiti za smanjenje razine tjelesne masti, no potrebna su dodatna istraživanja. “Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi povezane su s nižim indeksom tjelesne mase i masom cijelog tijela”, objašnjavaju znanstvenici u istraživanju. Važno je također imati na umu da nisu svi učinci kofeina na tijelo pozitivni, što znači da treba biti oprezan kada se procjenjuju dobrobiti konzumacije. Nacional
Ako barem malo pamtite gradivo biologije iz srednje škole, možda ćete se sjetiti da glavnu „energetsku valutu“ našeg organizma predstavlja molekula zvana adenozin trifosfat (ATP). Ona se u tijelu koristi za kontrakciju mišića, generiranje i prijenos živčanih impulsa i osiguravanje energije za kemijske sinteze u stanicama. On, poput kofeina, ima izravan utjecaj na to koliko smo tjelesno ili mentalno razbuđeni ili umorni. Kofein se u nekim znanstvenim krugovima već duže vrijeme predlaže kao mogući tretman za poremećaje pamćenja, a povezuje ga se i s nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Ima pozitivnu ulogu i kod smanjenja aritmija, a dobar je i za metabolizam. Tamna strana kave je ovisnost jer utječe na dopaminski sustav, i to slično kao i kokain. Može povisiti krvni tlak i povećati broj otkucaja srca, a važan je i način uzgoja – jer neke kave u sebi mogu sadržavati i pesticide… Igor Berecki za Bug
Prvog dana listopada obilježavamo Međunarodni dan kave
Sinoć je na HTV 3 prikazan zanimljiv dokumentarac o povijesti zagrebačkih kavana, kao mjestima koje su zbog mnogima omiljenog napitka postale društveni centri. Prva kavana u Zagrebu otvorena je još 1748. godine. U drugoj polovini 19. stoljeća kafanski život postaje vrlo popularan, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U njima se sastaje društvena elita i tamo vodi burne filozofske rasprave o raznim temama, a posebno o kulturi i politici. Kavane s razlogom počinju nazivati “platonskim akademijama”. Ovamo su stizali vodeći europski listovi, a gostima je na raspolaganju bio i besplatni telefon.
Glavne zagrebačke kavane bile su smještene na Harmici – središnjem gradskom trgu. Gradski vodič iz 1892. godine opisuje ih sljedećim rečima: “Na južnoj strani trga poredane su velike kafane, ispred kojih su namešteni stolovi pod platnenim šatorima na prostoru ukrašenom cvećem i zelenilom, gde mogu gosti boraviti u letnje doba. Ugodno je boraviti na tom mestu, jer tu kola mnogobrojno stanovništvo, naročito u jutru za vreme dnevnog sajma, na koji dolazi seljaštvo iz okolice u svojim slikovitim nošnjama.”
Proizvođači kave, predvođeni Međunarodnom organizacijom za kavu (ICO), apeliraju na Europsku uniju da odgodi primjenu uredbe o zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda povezanih s krčenjem šuma. Uredba, koja stupa na snagu krajem godine, zahtijeva da kompanije dokažu kako njihovi dobavni lanci ne potiču deforestaciju. No, uzgajivači kave tvrde da ne mogu ispuniti potrebne uvjete u zadanom roku. IT sustavi za prijavu također nisu spremni, a latinoameričke zemlje planiraju zajednički tražiti odgodu uredbe. Poslovni