U Njemačkoj sve veća nejednakost u bogatstvu - Monitor.hr
09.08. (09:00)

Siromašni ostaju siromašni, a bogatstvo imućnih raste

U Njemačkoj sve veća nejednakost u bogatstvu

Troje znanstvenika, Thilo Albers, Charlotte Bartels i Moritz Schularick, pažljivije su proučili prosperitet Nijemaca i razvoj bogatstva od 19. stoljeća. Jedan od njihovih zaključaka je da su Nijemci bogatiji nego što se mislilo, i to za 4000 milijardi eura. Bogatstvo je nejednako raspoređeno – dok si polovina Nijemaca može priuštiti više, građani s nižim primanjima nisu akumulirali više imovine u posljednjih četrdeset godina. Dok se bogatstvo u bogatijoj polovini njemačkih kućanstava udvostručilo u posljednjih 25 godina, bogatstvo u manje bogatoj polovini nije se povećalo, niska primanja ne pružaju mogućnost veće štednje. Udio u ukupnoj imovini ove manje imućne polovine građana gotovo se prepolovio, pao je s pet na tri posto. Drugim riječima, povećana je nejednakost u bogatstvu. Deutsche Welle


Slične vijesti

02.11. (08:00)

Inflacija 18 %, sve je više građana koji jedva preživljavaju

U tri dana dva golema prosvjeda, za i protiv Rusije. Što se to događa u Češkoj?

U tri dana dva golema prosvjeda, za i protiv Rusije. Što se to događa u Češkoj?

Deseci tisuća Čeha, koji su se u petak okupili na Vjenceslavovom trgu u središtu Praga, nisu prosvjedovali samo protiv vlade desnog centra na čelu s Petrom Fialom nego, prije svega, i protiv onoga za što se ta vlada zalaže i provodi s ostatkom Europske unije: vojne i diplomatske podrške Ukrajini i sankcija Rusiji zbog njene agresije. Ovo je već treći takav prosvjed u posljednja dva mjeseca, ali po procjeni češke policije, okupilo se nešto manje ljudi nego u rujnu, kad je na prosvjed izašlo oko 70 tisuća nezadovoljnih Čeha. Zanimljivo je da je mnogo manje pozornosti, bar na društvenim mrežama, privukao prosvjed koji je na istom mjestu uslijedio samo dva dana kasnije. Deseci tisuća Čeha došli su i na ovaj prosvjed, u organizaciji inicijative Milijun trenutaka za demokraciju, ali – da bi izrazili jasnu podršku Ukrajini. Index

01.10. (01:00)

Prosjački štap nam ne gine

Broj siromašnih u pandemiji najviše se povećao u Grčkoj i Hrvatskoj

Prema novim podacima Eurostata, stopa rizika od siromaštva na području Europske unije lani je bila stabilna, odnosno u prosjeku se nije pogoršava u odnosu na ranije. No, Eurostat upozorava i kako je situacija s kućanstvima koja su dospjela u rizik od siromaštva varirala među državama članicama EU, osobito kad se procjenuju kumulirani učinci. U četiri države taj je porast stope siromaštva bio statistički značajan, a riječ je o Grčkoj, Hrvatskoj, Latviji i Nizozemskoj“, otkriva središnji europski statistički zavod. EUstat također naglašava kako je u 11 država članica stopa siromaštva lani bila stabilna, odnosno nije se mijenjala, a u preostalih sedam država se smanjila. Riječ je o Bugarskoj, Finskoj, Cipru, Njemačkoj, Litvi, Rumunjskoj i Švedskoj. Danica

01.09. (21:00)

Kad promaja ubija

Kako energetsko siromaštvo uništava zdravlje

Koliko će ljudi ove zime biti gurnuto u dug ili bolest zbog inflacije i ogromnog rasta cijene energenata, zasigurno će biti predmet nekih budućih istraživanja. Jer je još 2018. godine čak 17,5 posto kućanstava kasnilo s plaćanjem računa za režijske troškove, dok je ta brojka iznosila čak 38,2 posto za samohrane roditelje. Problem s uvjetima stanovanja dokazano utječe na zdravstvenu sliku. Život u uvjetima energetskog siromaštva kao što su plijesan, vlaga, propuh, hladnoća, previsoke i preniske temperature stambenog prostora, dokazano negativno utječu na povećanu stopu pojavnosti raznih bolesti. Osim toga, dovode do smanjenih mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima zajednice, povećane izolacije te i do povećanih troškova za zdravstvo. Troškovi rastu i za osobe koje su pogođene problemom, ako same pokrivaju troškove zdravstvenih usluga i za države, ako trošak ide na njihov teret. Lupiga

08.07. (00:00)

Zbog naglog rasta cijena 71 milijun ljudi palo u ekstremno siromaštvo

Taj ubrzani pad u siromaštvo “znatno je brži od šoka izazvanog pandemijom covida 19”. Prema programu UNDP-a, “izravan prijenos novca kućanstvima pravedniji je i isplativiji od općih subvencija za energiju”. UNDP istodobno smatra da će pogođenim zemljama trebati multilateralna podrška kako bi “sastavile kraj s krajem”. Zbog ovoga povećanja životnih troškova mnoge su osobe pale u siromaštvo, “uz opasnost od strašne gladi”, a usporedno s tim prijetnja porasta socijalnih nemira iz dana u dan sve je veća. Analiza 159 zemalja u razvoju pokazala je da je povećanje cijena ove godine već teško pogodilo dijelove subsaharske Afrike, Balkana, Azije i drugih dijelova svijeta. N1

28.04. (13:00)

Preventivno liječenje simptoma

Dosta je pornografije siromaštva

Pornografija siromaštva po definiciji je bilo koja vrsta medija, bilo da je napisana, fotografirana ili snimljena, koja iskorištava stanje siromašnih kako bi stvorila potrebnu simpatiju za prodaju novina, povećanje dobrotvornih donacija ili potpora za određeni cilj. Ona se naziva još i pornografijom gladi, stereotipnom pornografijom ili humanitarnom pornografijom. Koncept je prvi put uveden 1980-ih, u zlatno doba dobrotvornih kampanja, kada su se s ciljem prikupljanja sredstava koristile fotografije pothranjene djece s mušicama u očima. Iako su kampanje koje su koristile takav pristup, primjerice poznati Live Aid, bile uspješne, sam pristup kritiziran je jer sustavni problem siromaštva pojednostavljuje i pristupa mu senzacionalistički. Cilj djelovanja humanitarnih organizacija ne bi smio biti samo pomoći pojedincu već i skrenuti pozornost na sustave koji siromaštvo stvaraju i perpetuiraju. Solidarna

18.02. (10:00)

Tužna realnost

Istraživanje: Sve je više djece u Hrvatskoj kojoj je obrok u školi jedini u cijelom danu

Istraživanje provedeno u listopadu u hrvatskim školama pokazalo je da značajan broj djece tijekom boravka u školi ne pojede ništa. Oko 40 posto ravnatelja osnovnih škola navodi da je “dijelu djece školski obrok jedini cjelovit obrok u danu”, u trećini osnovnih škola se povećao broj učenika koji primaju besplatan školski obrok unazad tri godine, a preko 15 posto ravnatelja navodi da se od početka koronakrize povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove prehrane djece u školi. Time se povećao i broj ovršnih postupaka prema roditeljima koji to više nisu mogli plaćati. N1

18.01. (11:00)

Stanje stvari

Ili ćete umrijeti od gladi ili na poslu

Nije jednostavno postati svestan tuđeg učinka nasilja koje počini osnovnim svojim radom izrabljeni, osnovnim radom omalovaženi čovek, jer živi u kulturi kojom vlada vlastodržački i vlasnički diskurs: za svoj položaj, za svoje siromaštvo, za svoju nesigurnost, sam je odgovoran. Siromaštvo je „njegova krivnja, jer nije bio dobar u školi, nije dovoljno radio…“ Srami se svog položaja, nesigurnosti i sirotinje, jer je sam sebe i svoje bližnje dotle doveo svojom lenjošću, svojom glupošću, svojim neradom, svojim nemarom, svojim manjkavim ljudskim osobinama i radnim sposobnostima! Šta činiti? Kako promeniti ovu nehumanu situaciju koja se svakim časom sve više i više učvršćuje? – piše Zlatko Paković. Danas

05.11.2021. (19:00)

Nije lako kad si star

Siromašni penzioneri i u bogatoj Njemačkoj

Ne samo na siromašnijem istoku i jugoistoku Europe nego i na bogatom zapadu umirovljenici moraju strahovati od siromaštva u starosti. U Njemačkoj tako, prema podacima Saveznog statističkog ureda, više od 15 posto osoba starijih od 65 godina živi na rubu siromaštva i socijalne izolacije – s tendencijom rasta. Herbert ima 65 godina, prima 900 eura mirovine, od čega polovicu potroši na stanarinu, a često se hrani u pučkoj kuhinji. DW

03.08.2021. (10:30)

Ni na kruhu i pašteti

Gotovo 30 posto Europljana ne može otići na ljetovanje, teže nego Hrvatima je samo Grcima i Rumunjima

U ponedjeljak je objavljeno istraživanje koje ukazuje na problematiku prihoda radnika na primjeru godišnjih odmora i putovanja. Gotovo 28 % radnika Europe ne može si priuštiti sedmodnevni godišnji odmor izvan mjesta prebivališta, a kad se gleda najsiromašniji dio radničke klase, postotak se penje na 60 %, a u poretku zemalja Hrvatska je treća, nakon Grčke i Rumunjske. U Grčkoj ih je 88,9 % u klasi radnika na pragu siromaštva. Podaci ukazuju na neravnomjernu raspoređenost gospodarske dobiti i razvoja u EU. Jutarnji list