Banke - trezori nepovjerenja

Financijska alkemija

Banke – trezori nepovjerenja

“Prvih deset investicijskih banaka u svijetu imaju godišnju aktivu od 7.488 milijardi dolara. Pred takvom sumom svaka politika pada na koljena. Kad se nagomilaju toliki novac i moći, onda je sasvim umjesno pitanje odakle može doći sljedeća kriza? Analiza pokazuje da su se spregom financijskog sektora i politike dugovi, dubioze, nenaplaćena potraživanja… jednostavno preselili iz banaka u države. Ukupni javni dugovi država u svijetu iznose 217.000 milijardi dolara, što je porast od 327% u odnosu na stanje iz 2008. Banke i računovodstveno drže države u šaci, jer su one te koje posjeduju dugove država”, piše Peščanik.

banke dugovi

Odsad novac pod madrac

Ekonomist koji je predvidio krizu 2008.: Stižu novi problemi s bankama

Bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Raghuram Rajan, koji je predvidio globalnu financijsku krizu prije više od deset godina, upozorio je da će bankarski sustav krenuti prema još većim previranjima nakon spašavanja Silicon Valley Bank i Credit Suissea. Rajan, koji je također bio guverner Reserve Bank of India, kaže da je desetljeće jeftinog novca i poplava likvidnosti iz središnjih banaka izazvalo “ovisnost” i krhkost unutar financijskog sustava dok istodobno odlučujući faktori pooštravaju politiku. Njegovi komentari u skladu su s upozorenjima da su problemi u SVB-u i Credit Suisseu pokazatelji dubljih temeljnih problema u financijskom sustavu. Index

banke Credit Suisse globalna financijska kriza Raghuram Rajan Silicon Valley Bank

Nespremni i needucirani za promjene

Zašto banke ne nude fiksne kamate za cijelo vrijeme otplate?

Ulaskom u eurozonu nije nestao samo tečajni rizik već su kreditorima širom otvorena vrata da na međunarodnom tržištu kupuju zaštitne mehanizme od neželjenih promjena kamatnih stopa. U prijevodu, banke mogu ponuditi fiksnu kamatnu stopu na stambeni kredit na cijelih 30 godina i pritom sebe (odnosno svoj portfelj) zaštititi u slučaju da cijena novca na tržištu odstupi (bude bitno niža) od one koju naplaćuju klijentu. U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) poručuju da prepreka za fiksiranje kamata za duga dospijeća više nema, no lopticu prebacuju na bankare. U prijevodu, na bankama je upravljanje rizikom, a regulatorov je posao da procijeni rade li to zadovoljavajuće. Poslovni

banke fiksiranje kamata za duga dospijeća uvođenje eura

"Utjerivači dugova manje su regulirani od kvartovskih kafića"

Banke kažu da nisu odgovorne za ovo što rade utjerivači dugova, no AZOP tvrdi drukčije

TRIS portal – Šibenik – HDZ-ova Vlada RH ne želi zaštiti građane od utjerivača dugova – odbili amandman zeleno-lijeve koalicije

Pritisnuta nizom afera s utjerivačima dugova, od sumnjivih prodaja nekretnina do pozajmica, kupovine stanova te curenja velikog broja osobnih podataka, Hrvatska udruga banaka koja okuplja banke koje posluju u Hrvatskoj izašla je s tezom da banke nisu odgovorne za ono što rade agencije za naplatu potraživanja. “Ne postoji osnova za solidarnu odgovornost banaka i drugih vjerovnika za eventualne propuste novog vjerovnika”, stoji u očitovanju banaka na upit N1 televizije da komentiraju izjavu kako banke prema zakonu snose solidarnu odgovornost za štetu klijentima čije su dugove preprodale agencijama za naplatu potraživanja. No, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) utvrdila je da su banke utjerivačima dugova dostavljale podatke o klijentima koje nisu smjele davati. Index

AZOP banke curenje podataka preprodaja dugova utjerivači dugova

Plaća se odsad može isplaćivati na transakcijski račun po izboru klijenta

Na snazi su važne promjene oko računa, a banke se nisu potrudile ovu informaciju dati klijentima

Svaki četvrti stanovnik Rijeke klijent Hrvatske poštanske banke - Novi list

Od 1. siječnja ove godine više ne postoji obveza isplate pojedinih primitaka građana na različite račune (tekući i žiro) već se oni mogu isplatiti na bilo koji račun u banci, ovisno kako klijent želi. Nitko im doduše ne brani da zadrže oba računa, ako im je tako draže. Dobar dio ljudi uopće ne zna za novu regulativu, a mogli bi uštedjeti ukoliko bi ugasili jedan od spomenutih računa. Naime, banke za vođenje računa, ovisno o odabranom paketu, naplaćaju godišnje naknade, koje sežu i do 15 eura. – To obuhvaća sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitka – ističu u Ministarstvu financija te podsjećaju kako su se, do 1. siječnja, samo plaće, mirovine i određene vrste primitaka mogle isplaćivati na tekući račun, dok su se svi ostali primici morali isplaćivati na žiro račun. Sad može sve na isti račun. Slobodna

banke izbor klijenta transakcijski računi

Još ta banka ni propala dok mi ne pričamo

Nobelova nagrada za ekonomiju Bernankeu, Diamondu i Dybvigu za istraživanje o bankama

Švedska središnja banka dodijelila je Nobelovu nagradu za ekonomiju američkim ekonomistima Benu Bernankeu, bivšem guverneru Feda, Douglasu Diamondu i Philipu Dybvigu za istraživanje o bankama u financijskoj krizi. Suvremena bankarska istraživanja pojašnjavaju zašto imamo banke, kako ih učiniti manje ranjivima u krizi i kako njihova propast pogoršava financijsku krizu, stoji u priopćenju. Njihova analiza pokazala je ipak da su banke ranjive na glasine o skoroj propasti. Ako veći broj štediša zbog glasine požuri podići novac, glasina se može pretvoriti u samoispunjujuće proročanstvo i banka može propasti. Lider

banke Nobelova nagrada za ekonomiju

Himna generacije, sklonimo se od inflacije

Najavljeno dodatno oporezivanje elektroenergetskih kompanija i banaka

Španjolska vlada objavila je da će u iduće dvije godine oporezivati ekstra profit elektroenergetskih kompanija, a najavila je i novi porez bankama, kako bi prikupila sedam milijardi eura za pomoć građanima u razdoblju visoke inflacije. Europska središnja banka najavila je da će u srpnju podići kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, a možda još i više u rujnu. Inflacija, koja je u velikoj mjeri potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, ujedno je i najveći izazov za Španjolsku, usporediva je s “ozbiljnom bolešću gospodarstva koja osiromašuje sve, a posebno najranjivije skupine” u društvu. Green

banke inflacija porez

Bankomati za bankomat

Slijedi nam novi val poskupljenja bankarskih naknada

Na službenim stranicama banaka nižu se obavijesti o povećanju naknada koje klijente očekuju ove godine. Neke su banke već povećale svoje namete, a neke to najavljuju kroz idućih par mjeseci. Provizija koju narod plaća da bi dizao vlastiti novac tako će i ove godine obilato uvećavati bankarske prihode, a prihodovni uzlet te vrste krenuo je još pri početku pandemije. Dvadeset naših banaka u pandemijskoj je 2020. godini samo na naknadama građanima i tvrtkama zaradilo više od 4,5 milijarde kuna. Valja ovdje primijetiti i da su pandemijski solidarno u zadnje dvije godine u većini banaka naknade za izravno terećenje prebačene na leđa potrošača, dok su ranije te naknade u pravilu plaćale tvrtke s kojima bi bio ugovoren takav model plaćanja – za njih najpovoljniji, jer se automatski naplaćuju s računa potrošača. Novosti…

bankarske naknade banke

Banke u regiji su sve atraktivnija lovina, evo koji igrači su najvažniji akteri konsolidacije

Konsolidacija bankarskog sektora u regiji ove će se godine dodatno intenzivirati. Očekuje se da će glavni igrači ostati Raiffeisen i OTP banka, no vrlo su aktivne i NLB Grupa, kao i AIK banka u vlasništvu srpskog biznismena Miodraga Kostića. Planirane su akvizicije u Srbiji, Sloveniji i Albaniji. T-portal…

banke

Tople čarapice

Hrvati u kriznoj godini uštedjeli 20 milijardi kuna

Unatoč pandemiji i povijesnom padu BDP-a, u prvih osam mjeseci ove godine bankovni depoziti hrvatskih građana i tvrtki narasli su za gotovo 20 milijardi kuna i tako premašili iznos od 322 milijarde kuna. Mjesečni je rast hrvatske štednje iznosio prosječno 3,2 milijarde kuna, a do kraja godine očekuje se da će se štednja povećati bar još koju milijardu. Večernji…

banke štednja

P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Financijska alkemija