Broj kineskih internet korisnika premašio brojku od 710 milijuna - Monitor.hr
05.08.2016. (21:23)

Umrežena zemlja

Broj kineskih internet korisnika premašio brojku od 710 milijuna

Novi izvještaji pokazuju da se broj internetskih korisnika u Kini popeo na 710 milijuna , čime je Kina po deveti uzastopni puta zasjela na prvo mjesto u svijetu. Veći broj Kineza internetu pristupa putem mobilnih uređaja – Kina trenutačno ima 656 milijuna korisnika mobilnog interneta, što čini 92,5 posto ukupnih korisnika i što je za 2,4 posto više u odnosu na 2015. godinu. Poslovni puls, Huffington Post


Slične vijesti

30.03. (19:00)

Geopolitički check - da vidimo gdje smo i kako stojimo

Vidaković: Kineski uspon na vrh svijeta će završiti onoga trenutka kada se Tajvan dobrovoljno vrati Kini

Bez ikakve sumnje, to će se dogoditi. Kina ne ratuje. Oni rat smatraju gubitkom resursa. S druge strane, smatraju da snagom i fokusiranošću na same sebe mogu postići puno više. SAD će iznevjeriti Tajvan, kao što je iznevjerio saveznike povlačenjem iz Afganistana, i Tajvan će se dobrovoljno vratiti Kini. Naravno, uz veliku autonomiju kao i Hong Kong. Taj trenutak će označiti kraj američke globalne hegemonije. Osim nafte, nije došlo do značajnijeg poremećaja na drugim tržištima. Zlato je palo, ali ono je bilo u špekulativnom balonu. Problem je što su kamatne stope došle do osjetljivih razina. Trenutna situacija je takva da svi čekaju kraj sukoba. EU birokrati misle da mogu zamisliti svijet, kreirati regulativu i da će sve postati onako kako su oni to željeli. To, naravno, nije moguće. EU samo priča o zelenoj tranziciji, povećanju regulative i osvajanju tržišta. Neto rezultat je: gubitak tržišta te ekonomska i politička irelevantnost. Neven Vidaković za Novosti

12.03. (11:00)

Klima je dobila dozu svoje zelene terapije

Masovna sadnja drveća u Kini pretvara rubove pustinje Taklamakan u ponor ugljika

Novo istraživanje pokazuje da masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan u Kini povećava skladištenje ugljika i pomaže smanjiti količinu CO₂ u atmosferi. Projekt “Veliki zeleni zid”, pokrenut 1978., do danas je doveo do sadnje više od 66 milijardi stabala i postupnog širenja vegetacije. Analiza satelitskih i terenskih podataka tijekom 25 godina pokazuje da vegetacija sve više apsorbira CO₂, osobito u kišnoj sezoni. Znanstvenici ističu da bi ovakav pristup mogao pomoći u borbi protiv dezertifikacije i poslužiti kao model za slične projekte u drugim pustinjskim područjima svijeta. Večernji

12.03. (08:00)

Diplome imaju, stanove nemaju, a optimizam je na čekanju

Rast postoji, ali povjerenje nestaje: Mladi Kinezi sve više sumnjaju u ekonomsku budućnost

Kinesko gospodarstvo 2025. službeno je ostvarilo rast BDP-a od oko 5 posto, no ispod stabilnih brojki kriju se ozbiljni problemi. Kriza na tržištu nekretnina, napeti odnosi sa SAD-om i visoka nezaposlenost mladih (oko 17 posto) potkopavaju povjerenje generacije milenijalaca i generacije Z. Mnogi visokoobrazovani mladi rade poslove ispod kvalifikacija, a potrošnja slabi jer raste oprez i sklonost štednji. Pad cijena nekretnina dodatno ruši osjećaj financijske sigurnosti. Slabija potrošnja mladih u Kini mogla bi dugoročno utjecati i na globalno gospodarstvo. tportal

06.03. (09:00)

Kad geopolitika zatvori slavine, Rusija odmah donosi novi kanister

Kriza u Iranu i Venezueli ugrožava kinesku opskrbu naftom, Rusija jača svoju poziciju

Sukobi i američke intervencije u Iranu i Venezueli dovode u pitanje opskrbu kineskog tržišta naftom, jer su te dvije zemlje činile oko 17–18 posto kineskog uvoza do kraja 2025. Zbog sankcija i poremećaja u isporukama kineske rafinerije ostaju bez jeftine sirove nafte na kojoj su temeljile poslovanje. Kina može povećati uvoz iz drugih država, ali po višim cijenama i s manjim profitnim maržama. U novim okolnostima najveći dobitnik mogla bi biti Rusija, koja već sada povećava izvoz prema Kini i jača energetsku i infrastrukturnu suradnju s Pekingom. Express

17.02. (12:00)

I pustinje se daju naseliti životom

Kina pretvara rub pustinje Taklamakan u ponor ugljika masovnom sadnjom drveća

Masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan pretvara jedno od najsuših područja svijeta u ponor ugljika koji apsorbira više CO₂ nego što ga ispušta. Projekt je dio kineskog programa Three-North Shelterbelt Program, poznatog kao „Veliki zeleni zid“, pokrenutog 1978. Radi se o golemom ekološkom zahvatu kojim je do sada posađeno više od 66 milijardi stabala. Istraživači tvrde da je vegetacija stabilizirala pješčane dine, povećala šumski pokrov i pokazala da i ekstremno sušni krajolici mogu postati učinkoviti spremnici ugljika. Dugoročni učinci na klimu i vodne resurse još se proučavaju. Live Science

31.01. (08:00)

A mi smo mislili da znamo što je gužva

Kolona od 100 kilometara: Najduža prometna gužva u povijesti trajala je 12 dana

Najveća prometna gužva na svijetu dogodila se 13. kolovoza 2010. godine na autocesti G110 Peking-Tibet, ruti dugoj otprilike 100 kilometara gdje su prometne gužve česte. Vozila su jedva prelazila kilometar dnevno, a procjenjuje se da je nekoliko tisuća vozača bilo zarobljeno u svojim automobilima između jednog i pet dana. Kineski mediji navode da je gužva ukupno trajala između 10 i 12 dana, a promet se počeo normalizirati tek 25. kolovoza. Jutarnji, Unbelievable facts

06.01. (20:00)

Tamo ljudi već lete

Kina danas: dostava dronovima, brzi vlakovi i putnički dron-helikopteri

U Kini je naručivanje hrane dronom postalo svakodnevica: za oko jedan euro dostava stiže za dvadesetak minuta, što je isprobao i Goran Milić u seriji What’s up Kina. Iako je ostao razočaran veličinom cheesecakea, sustav je ocijenio inovativnim i ekološkim. Dronovi ondje idu i korak dalje – koriste se kao putnički helikopteri. Milić se provozao EHangom 216, autonomnim letećim vozilom za dvije osobe, koje već ima regulatorna odobrenja, ali zasad ostaje luksuz za bogate i poslovno nestrpljive. HRT

16.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed napravi toliko solarnih panela da ti je neugodno upaliti žarulju

Kineska energetska revolucija mijenja igru

Kina je izgradila goleme kapacitete obnovljive energije, instalirala rekordne količine solarnih i vjetroelektrana te globalno snizila cijene zelene tehnologije. Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, već nadmašuje svoje klimatske obveze i postaje ključni izvoznik čiste energije, posebno za zemlje u razvoju. Time istodobno smanjuje vlastite klimatske rizike i jača gospodarski utjecaj. Iako zabrinjava ovisnost svijeta o kineskoj industriji, osobito zbog političkih rizika, obnovljivi izvori ostaju najjača nada za usporavanje rasta globalnih temperatura. Jutarnji

24.09.2025. (19:00)

Kad ti život da pijesak – napravi struju i bobice

Solarni paneli protiv pustinje u Kini

U sjevernoj i zapadnoj Kini raste mreža solarnih elektrana koje osim proizvodnje energije usporavaju širenje pustinja. Paneli stvaraju sjenu koja smanjuje isparavanje i omogućuje rast biljaka poput goji bobica. Projekt Baofenga u Ningxiji (1 GW) dio je plana izgradnje 30 GW kapaciteta, a slični pogoni već rade u Majiatanu. Peking ubrzava širenje takvih rješenja, jer paneli štite i poljoprivredno zemljište. Ipak, unatoč desetljećima napora, dezertifikacija i dalje zahvaća gotovo 27% Kine – pa borba ostaje dug i težak “rat s pijeskom”. HRT