Ležerni način odijevanja koji preferira Mark Zuckerberg česta je tema u medijima. Naime, čak i u prilikama kada se sastaje s bankarima i investitorima u odijelima, Zuckerberg odabire hoodie, majicu i traperice. Neki hvale njegove navike kao hrabre, drugi smatraju da se odijeva nezrelo, a ima nešto i u tome da je njegov casual stil znak statusa. Business Insider
Posljednjih deset godina kupnja rabljene odjeće postala je nešto posve normalno, pa čak i glamurozno, a čak i slavni razmjenjuju i preprodaju vlastitu dizajnersku odjeću, navodi BBC. Internetski trgovci godinama pakiraju i prodaju rabljenu odjeću te se usredotočuju na krajnji rast, prihvaćaju golema ulaganja i, neki od njih, postaju dionička društva izlistana na burzi. Međutim, unatoč svemu tome, zarada je skoro pa nikakva, čak i za najveće igrače na tržištu. Trgovine koje otkupljuju rabljenu odjeću u Velikoj Britaniji se također zatvaraju, navodno zbog visokih troškova rada i loše kakvoće robe koju primaju.
Glavnina problema je ekonomska. Naime, usponom ultrabrzih i ultrajeftinih modnih brendova, količina proizvedene odjeće koja se šalje diljem svijeta i dalje snažno raste i sve se više potrošača rješava te odjeće nakon samo nekoliko nošenja. Prema jednom istraživanju iz 2023., velika švedska dobrotvorna organizacija čak plaća da se 70 posto donirane odjeće spali jer je loše kvalitete da se prodaje u trgovini ili izvozi. Poslovni
What to do after falling into water with your clothes on
[📹 coachmikenitro]pic.twitter.com/1jbJc3yk9E
— Massimo (@Rainmaker1973) November 25, 2023
SMART ePANTS, riječ koja zvuči kao “pametne hlače” kad se na engleskom izgovori naglas, zapravo je program američke vlade koji nastoji razviti aktivni pametni tekstil (AST) sa senzorima, kamerama i žicama utkanim izravno u odjeću. U početku će biti namijenjen agentima i zaposlenicima obavještajnih, protuterorističkih i nacionalnih sigurnosnih agencija, a kako to obično biva, nakon toga možemo očekivati i komercijalizaciju rješenja ili barem nekih njegovih dijelova. Bug
Na krizmu ili vjenčanje u second hand odjeći – i to je moguće
Svake godine bacimo 11,3 kg tekstila po osobi
Napokon je osmišljen način kako iskoristiti vlakno kapok stabla koje raste diljem tropskih regija. Neki ga nazivaju i “svilenim pamukom” jer mu cvjetovi izgledaju kao velike mahune pune pahuljica. Vlakna se izvlače iz mahune dok je još na stablu ili nakon što prirodno padne na tlo. Od kapoka su se do sada izrađivala punjenja za jastuke, prekrivače i posteljinu. Kapok vlakno se brzo suši i otporno je na vlagu zbog prirodnog premaza od voska. Kao prirodno vlakno izvrsna je alternativa materijalima na bazi nafte koji se obično koriste u jastucima, kao što su poliester i pjena. Usto, kapok je biorazgradiv i periv, ali je i zapaljiv, što ograničava neke njegove funkcije. Tentree, tvrtka za proizvodnju odjeće usmjerena na održivost, nedavno je izdala liniju odjeće koja se temelji na kapoku. Miješanje kapoka s pamukom značajno smanjuje količinu vode koja se koristi tijekom uzgoja biljaka i proizvodnje. “Proizvodnja četiri majice mješavinom kapok-pamuka štedi 3000 litara vode”, tvrde iz tvrtke. Green
Predivna odjeća u seriji ‘The Marvelous Mrs. Maisel’
U trenutačnom ekonomskom sustavu cijena i kvantiteta, odnosno neprestana potražnja za novim stvarima, često nadglasaju kvalitetu; tako stalno kupujemo novu odjeću kratkoga vijeka i krug se zatvara. Kako istovremeno raste svijest o tome da masovna proizvodnja jeftine odjeće znači izrabljivane radnike na početku kruga i sve veće onečišćenje na njegovu kraju, neki su se brandovi odlučili na prodaju kroz pozitivne priče o vlastitoj proizvodnji – Quartzy donosi priču brenda Naadam, mongolskog proizvođača odjeće od kašmira.
Odluka da se kupuje ekološki prihvatljiva odjeća koja ne šteti planeti svakako je hvalevrijedna, no nije dovoljno birati samo prirodne materijale poput pamuka, vune i svile. Primjerice, činjenica je da se najviše pesticida koristi upravo na pamuku, što nikako nije dobro za okoliš. Ako se pak bira organski pamuk, na njega se troši više vode i treba mu više zemlje nego drugim usjevima. NY Times
Zarina haljina – prošla pet država prije nego što je uopće došla do trgovine