Četiri hrvatske plaže među 20 najljepših u Europi - Monitor.hr
19.04. (19:00)

Croatia Full of beauty

Četiri hrvatske plaže među 20 najljepših u Europi

Izvješće BookRetreatsa donosi analizu 200 plaža u 16 europskih obalnih zemalja, kako bi se rangirale one najbolje po sunčanim danima, sigurnosti, pristupačnosti i kvaliteti vode, a u top 20 našle su se i četiri hrvatske plaže. Na trećem mjestu našla se plaža Pasjača u Konavlima, s kristalno čistim morem. Ova prekrasna plaža se nalazi iza strmih litica, a do nje se može doći jedino stepenicama koje su usječene u stijenu. Na osmom mjestu nalazi se plaža Galebove stijene u Puli. Plaža Mala Raduča u Primoštenu je na devetom mjestu, a plaža Oprna na otoku Krku se smjestila na 18. mjesto. Prvo mjesto na ljestvici zauzela je plaža La Concha, koja se nalazi u Španjolskoj. (Journal)


Slične vijesti

11.05. (07:00)

Hrvatska - mala zemlja za velike scene

Posljednjih godina, sve se više filmova i serija snima na lokacijama u Hrvatskoj

Index donosi pregled nekih od najpoznatijih filmova i serija snimanih u Hrvatskoj:

  1. Serija Game of Thrones, snimana je u Dubrovniku i Splitu od 2011. do 2018. godine.
  2. Film Star Wars: The Last Jedi iz 2017. godine je stari dio grada Dubrovnika transformirao u grad Canto Bight na planetu Cantonica.
  3. Film Hitman’s Wife’s Bodyguard iz 2021. godine sniman je u Rovinju koji je tom prilikom ugostio zvijezde poput Ryana Reynoldsa, Samuela L. Jacksona i Selme Hayek.
  4. Serija Succession je snimljena oko Cavtata.
  5. Mjuzikl Mamma Mia! Here We Go Again je 2018. godine sniman na otoku Visu.
  6. Dvije epizode pete sezone popularne serije Doctor Who su snimljene u Trogiru.
  7. Film Robin Hood iz 2018. godine je također snimljen u Dubrovniku.
  8. Dramski film Diana iz 2013. godine se snimao u više zemalja, a u Hrvatskoj se snimao u Opatiji, Rovinju i Zagrebu.
  9. The Weekend Away je Netflixov triler iz 2022. godine, a sniman je u Splitu. (Index)
10.05. (20:00)

Oni putuju i rade

U Hrvatskoj je 700 digitalnih nomada, najviše iz Rusije i Ukrajine

Prije nešto više od tri godine, Hrvatska se uvrstila na listu zemalja koje izdaju vize digitalnim nomadima. Ovu vrstu vize trenutno nudi dvadesetak zemalja u svijetu. Prema procjenama, više od 17 milijuna Amerikanaca živi i radi kao digitalni nomadi. Vlade ovih 20 zemalja, u odobravanju viza digitalnim nomadima vidjele su priliku u dodatnim prihodima jer se očekuje da digitalni nomadi imaju natprosječne prihode te da će novac trošiti baš u njihovoj državi i time jačati lokalnu ekonomiju. U Hrvatskoj je 700 digitalnih nomada, a najveći broj trenutno je iz Rusije i Ukrajine. Na popisu su još i nomadi iz Bjelorusije, Amerike, Britanije, Australije i Kanade te iz Srbije i BiH. (Forbes)

08.05. (13:00)

Rekordne vrijednosti u posljednja tri desetljeća

Zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj dosegnulo je rekordne razine u prva četiri mjeseca ove godine

Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, broj zaposlenih premašio je 1,69 milijuna, što je povećanje od tri posto u odnosu na prošlu godinu. Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je gotovo 73 tisuće dozvola stranim radnicima, pri čemu građevinari prednjače s preko 25 tisuća odobrenja. Očekuje se da će ova godina završiti s više od 200 tisuća odobrenih dozvola strancima, što bi moglo dovesti do preko 1,7 milijuna osiguranika na HZMO-u. (Poslovni dnevnik)

24.04. (14:00)

Nova stvarnost 2024.

Analiza Hrvatske udruge banaka predviđa da će kamatne stope u Hrvatskoj sporije padati nego što su rasle

U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)

14.03. (16:00)

Ako ikome možemo vjerovati, onda je to Britancu

Bradbury: Niti je Osijek stalno preplavljen komarcima niti je vožnja HŽ-om uvijek grozna

Britanski novinar s hrvatskom adresom osvrnuo se na nekoliko tvrdnji u vezi Hrvatske te ih osporio, odnosno potaknuo raspravu. Iako je u Slavoniji prije koju godinu bilo problema s navalom komaraca, ona je bila sezonska i u određenim vremenskim uvjetima. Nadalje, iako je kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu proglašena najgorom u EU, Bradbury u svojim posjetima nije primijetio da je išta zagađeniji od onog zagrebačkog. Za vožnju HŽ-om se ne može reći da nema problema, no to nije razlog da je se u potpunosti izbjegava. Da, ima užasnih i sporih vožnji, ali ima i nekoliko linija koje sam nedavno isprobao i koje su bile izvrsne. Index

30.12.2023. (23:00)

Kad se smeće nakupi, treba ga se riješiti

Godina neizvjesnosti za Hrvatsku – i protekla i iduća

U ovo vrijeme prošle zime RH je ušla u eurozonu, napustivši svoju valutu kunu i samim tim prilično zapuštenu samostalnu monetarnu politiku. Cijene su se momentalno otele kontroli, a intervenirati je morala i vlada. Godinu je obilježila i trajna napetost između predsjednika i premijera, a najveća ekonomska priča ostat će vezana uz Fortenovu i bivšeg šefa Agrokora Ivicu Todorića, koji najavljuje svoj povratak. Prvi dio godine strepili smo nad posvojenom djecom u Africi, odnosno nad pritvorenim posvojiteljima iz Hrvatske, dok je slučaj na površinu izbacio ideološke prijepore dijela građana. Za kraj godine ne moramo posebno spominjati svinjsku kugu i smjene ministara Banožića i Filipovića. Iduće godine, pokraj izbora, trebalo bi se više znati o politici zbrinjavanja otpada, što sa sobom povlači i pitanje oko turizma. Kad će biti poznat datum izbora, neki spekuliraju kako će se znati čim stignu naručeni Rafalei. DW

11.12.2023. (18:00)

Čovječe, gdje mi je auto?

Najatraktivniji modeli automobila za kradljivce – najčešće na meti su ‘Francuzi’

Prema podacima MUP-a, ove godine Francuzi su atraktivni lopovima. Prošlih godina, listom je dominirao njemački Volkswagen, a ove godine s tog manje slavnog trona su ga skinule francuske marke Renault, Peugeot i Citroen. Na trećem se mjestu nalazi Opel, dok je nakon njega na popisu “talijanska skupina”, koju čine Fiat, Lancia i Alfa Romeo. Godine 2021. u Hrvatskoj je ukradeno 491 vozilo, a prošle godine ukradena su 562 motorna vozila. U 2022. godini MUP je dovršio postupanja u 718 slučajeva krađe vozila, a u njih 74,5% vozila su pronađena i vraćena vlasnicima.  (Autonet)

23.11.2023. (23:00)

Ko nas, bre zavadi?

Zagreb-Beograd: špijunske igre u predizborno vrijeme

Protjerivanje hrvatskih i srpskih diplomata je obnova krize u odnosima dviju država, ocjenjuju sugovornici za DW iz Srbije. Oni ukazuju da se to očito događa u svrhu predizborne kampanje. Zašto je baš hrvatski diplomat protjeran u ovom trenutku? Filip Švarm smatra da se „na neki način time pokazuje toj publici tabloida i desničarski opredijeljenom biračkom tijelu kako se love hrvatski špijuni, i da je to taj ton koji se želi predstaviti u predizbornoj kampanji”. Švarm skreće pažnju da „tabloidi ne mogu kritizirati vlast, jer ih ova vlast potpuno kontrolira”. „To je propagandna priča, jer vidimo da se Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) vole nadmudrivati i uspoređivati s Hrvatskom. Imam utisak da je ovo inverzija situacije u Hrvatskoj prije 15-20 godina – sve je tada bilo maslo srpske tajne službe, sve je bila UDBA, sve je bio KOS…

14.10.2023. (15:32)

Na otoku Ošljaku živi manje od 10 stanovnika, najmlađem je 65 godina

08.10.2023. (19:00)

Ne guraj glavu u pijesak, neće ti pomoći

Boris Postnikov: Pitanje nije živimo li u fašizmu, nego koliko fašizma ima u “antifašističkim” društvima

Njemački ambasador prisustvovao je kanadskom odavanju počasti nacistima iz Drugog svjetskog rata – Vijesti – Logično

A onda opet… ali ne moramo dalje. Od Srbije do Hrvatske, od Hrvatske do Rusije, od Rusije preko Ukrajine do Kanade, od Kanade do Poljske: na sve strane antifašisti. Vodi se borba preko Instagrama i Twittera, na splitskim plažama i po svečanim obljetnicama, na postamentima i u parlamentima. U ime antifašizma prekraja se antifašistička povijest, u ime antifašizma se slave nacisti, u ime antifašizma pljuje se po fašističkim žrtvama, u ime antifašizma zatvaraju se antifašisti. Koliko antifašizma, pitate? Ovako od oka, čini se previše. Uza sav taj antifašizam, netko bi lako mogao smetnuti s uma protiv čega se točno borimo. A za to vrijeme, sa svih strana globusa nadire nešto što izgleda kao fašizam, hoda kao fašizam, kao fašizam se glasa i kao fašizam glasa, ali uporno odbija nazvati se svojim pravim imenom. Odbija, dok ne bude prekasno. Novosti