Crne rupe za koje znamo mogle bi biti crvotočine - Monitor.hr
18.11.2022. (10:00)

Veliki nemir mi prouzročuje taj svemir

Crne rupe za koje znamo mogle bi biti crvotočine

Velika većina identificiranih crnih rupa poznate su ili po svojim gravitacijskim učincima na zvijezde oko njih, ili po mlazovima materijala koje izbacuju iz njihovih diskova. No, malo je vjerojatno da bismo znali radi li se o crvotočini. Međutim, ono što je primijećeno kroz Event Horizon teleskop moglo bi ukazivati na sjenu objekta koja bi mogla otkriti o čemu se radi. Međutim, ako se i radi o crvotočinama, one bi mogle izgledati i funkcionirati potpuno drugačije nego što smo navikli u sf literaturi i serijama. IFL Science


Slične vijesti

Danas (16:00)

R2-D2 ju je davno uočio

Otkrivena najmasovnija zvjezdana crna rupa Mliječne staze

Takozvani uspavani div nazvan je Gaia BH3 i ima masu gotovo 33 puta veću od našeg Sunca. Gaia BH3 je udaljena 2000 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o najmasovnijoj zvjezdanoj crnoj rupi u našoj galaksiji i drugoj najbližoj crnoj rupi koja je dosad otkrivena. Najbliža crna rupa se naziva Gaia BH1 i udaljena je 1500 svjetlosnih godina s masom gotovo deset puta većom od Sunca. Zvjezdane crne rupe formiraju se kada masivne zvijezde kolapsiraju na kraju svog života. (Green)

02.04. (18:00)

Zamisli kak' to može vući

Snimljena nova, jasnija fotografija crne rupe, narančaste linije prikazuju djelovanje magnetskog polja

Crna rupa Sagittarius A* nalazi se na oko 27 tisuća svjetlosnih godina od Zemlje, a oko tisuću je puta manja od one u središtu galaksije M87 (koja je i značajno udaljenija). Zbog toga je njihova međusobna sličnost još zanimljivija, jer očito pojava pravilnog i snažnog magnetskog polja ne ovisi o masi crne rupe. Ono što sada vidimo je da postoje snažna, iskrivljena i organizirana magnetska polja blizu crne rupe u središtu galaksije Mliječna staza. Snimajući polariziranu svjetlost koja dolazi od užarenog plina u blizini crnih rupa, izravno možemo zaključivati o strukturi i snazi magnetskih polja, koja prožimaju protok plina i materije koju crna rupa ‘proždire’ i izbacuje. Polarizirana svjetlost daje nam informacije o astrofizici, svojstvima plina i mehanizmima koji se odvijaju dok se crna rupa ‘hrani'”, kažu voditelji projekta. Bug

19.01. (13:00)

Ako nas ne misli progutati, ok

Novija fotografija supermasivne crne rupe: “Nešto se promijenilo”

Fotografija M87* iz 2018. skoro je identična onoj iz 2017. Svijetli prsten je iste veličine, kao i tamno središnje područje. Masa i udaljenost M87* neće se značajno povećati tijekom ljudskog vijeka, stoga opća teorija relativnosti predviđa da bi promjer prstena trebao ostati isti iz godine u godinu. Iako se veličina sjene crne rupe nije promijenila između 2017. i 2018., to se ne može reći za položaj najsvjetlijeg područja na prstenu koje se zarotiralo za oko 30º u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Dok opća teorija relativnosti ukazuje na to da bi veličina prstena trebala ostati prilično fiksna, emisija iz turbulentnog akrecijskog diska oko crne rupe uzrokovat će da se najsvjetliji dio prstena ‘ljulja’ oko središta. Ove promjene nam mogu pomoći u boljem razumijevanju teorija o magnetskom polju i plazmi u okruženju crne rupe. Index

03.01. (14:00)

Samo da ih ne proguta jedna

Indija pokreće projekt istraživanja crnih rupa

Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO) ostvarila je veliki korak prema istraživanju crnih rupa lansiranjem novog svemirskog opservatorija iz svemirskog centra Sriharikota. Čelnik ISRO-a, Sreedhara Somanath, objavio je uspješnost lansiranja rakete nosača. Satelit namijenjen istraživanju crnih rupa ima očekivani radni vijek od pet godina, a njegova proizvodnja koštala je oko 2.5 milijarde rupija (oko 27 milijuna eura). Ova ambiciozna misija naglašava predanost svemirskim istraživanjima i planovima za budućnost koji uključuju slanje astronauta na Mjesec do 2040., a do 2035. planiraju postaviti indijsku svemirsku postaju. (Index)

16.12.2023. (19:00)

Dosad što smo znali o tim rupama je samo da su crne

Crne rupe kao baterije i dobivanje vode iz zraka

Gravitacijska sila crnih rupa toliko je jaka da joj ništa ne može pobjeći; znači li to da bi njihovu ogromnu snagu jednoga dana mogli koristiti kao izvor energije? Teoretski i to je moguće, tvrde kineski znanstvenici. Oni u radu koji objavljuje časopis Physical Review D nude ne samo jedan, nego dva načina na koji bi se crne rupe jednom mogle koristiti kao izvor energije. U prvom hipotetskom scenariju oni bi u crnu rupu ubrizgavali masivne, električki nabijene čestice sve dok ona ne počne odbijati sve dodatne naboje. U skladu s Einsteinovom teorijom opće relativnosti, koja kaže da se masa može tretirati kao ekvivalent energiji, raspoloživa energija crne rupe bila bi iz kombinacije električnih naboja ubrizganih u njega kao i mase tih električnih naboja. Istraživači su izračunali da bi baterije crnih rupa mogle pretvoriti oko četvrtinu unesene mase u energiju u obliku električnog polja. Time bi učinkovitost baterije bila oko 250 puta veća od učinkovitosti atomske bombe. Znanstveni pregled tjedna donosi Bug.

31.03.2023. (16:00)

Bumper galaksije

Crna rupa zbunila znanstvenike, promijenila smjer prema Zemlji

Blazari su aktivne galaksije nalik kvazarima kojima je jedan od izbačaja plina (relativistički brzih čestica) usmjeren prema našem planetu. Astronomima još uvijek nije jasno što je uzrokovalo ovakav veliki pomak. Moguće je da je došlo do spajanja galaksija, gdje se druga velika galaksija sudarila s PBC J2333.9-2343, mijenjajući orijentaciju svega unutar nje. Nama ne prijeti ni naša supermasivna crna rupa, smještena u središtu naše galaksije i udaljena od nas nekih 26.000 svjetlosnih godina, tako da zasigurno nema straha. Index

30.01.2022. (15:59)

Prvi puta snimljeno kako crna rupa stvara nove zvijezde

25.09.2020. (11:30)

Hipnotički ples

Objavljen prvi timelapse video crne rupe

Okruženje crne rupe nije nimalo stabilno, mijenja se kako ona “guta” okolnu materiju, a cijeli se disk, zajedno sa svojim gušćim i rjeđim dijelovima, okreće oko središta. Bug

11.04.2019. (11:34)

Katie Bouman – 29-godišnjakinja koja je napravila algoritam koji je omogućio prvu fotografiju crne rupe