Energetska kriza se produbljuje, u Europi padaju rekordi, industrijski divovi u problemu!

Inflacija naša svagdašnja

Energetska kriza se produbljuje, u Europi padaju rekordi, industrijski divovi u problemu!

Čini se kako će se više cijene energenata tek ugraditi u ostale europske cijene. Europska središnja banka (ESB) ne pokazuje naročite znakove nervoze. The Financial Times objavio je kako prema internim podacima ESB procjenjuje dosizanje očekivane inflacije od 2 posto do 2025. godine te bi stoga mogli podići kamatne stope za dvije godine, što je godinu ranije nego se očekivalo. Međutim, čak niti te interne analize ESB-a koje nisu javno objavljene ne ukazuju na značajnu brigu zbog kontinuiranog i vrlo snažnog rasta cijena industrijskih proizvođača iz mjeseca u mjesec, kao niti dramatični rast cijena prirodnog plina. Piše Gojko Drljača za Jutarnji list

ekonomija energetika Gojko Drljača

Veće mirovine svima, a statistike po volji samo njima!

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pogrešno nas informira o visini radničkih mirovina

‘Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje’ (HZMO) su svestrano i sjajno tabelarno izdanje u kojem se mogu naći svi podaci o osiguranicima i umirovljenicima prema raznim kriterijima i razinama. Već godinama u javnosti ima puno prigovora na mirovine po posebnim propisima, koje su u narodu poznatije kao povlaštene, pa se traži njihovo razdvajanje. U svim evidencijama HZMO-a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju zbrojene su kruške i jabuke što se često govori kad su zbrojena dva različita podatka. Prema zadnjem izvješću HZMO-a za travanj 2023. prosječna mirovina prema ZOMO-u iznosi 412,03 eura za 1.133.057 umirovljenika, a kad se od tog broja izuzme 89.708 umirovljenika s mirovinom od 529 eura, čista radnička mirovina iznosi 401,98 eura. Tako ovo uljepšavanje iznosi 10,05 eura ili 75,72 naše donedavne kune! Tako nam ovaj ‘gemišt’ HZMO-a konačno povećava i udjel prosječne mirovine od 36,46 posto u prosječnoj neto plaći (1.130 eura). Željko Šemper za lokalni portal.

ekonomija HZMO mirovina mirovine Željko Šemper

Tko ne leti, ne vrijedi

Šajatović: Svjetska ekonomija je poput bumbara – leti, a ne bi trebala

Koliko god izgledalo da su recesija i depresija neizbježne, taj se scenarij, srećom, do sada nije dogodio. Nejasno je je li izostanak svjetske recesije rezultat otpornosti stvorene globalizacijom i efikasna državnog intervencionizma ili će se prave posljedice samo odgoditi za godinu-dvije. Glavni argument zašto se svjetska ekonomija drži na okupu možda najviše leži u dividendi triju desetljeća globalizacije. S jedne strane, otvorena su mnoga tržišta, industrijski pogoni ravnomjernije su raspoređeni. Ekspanzivne su monetarne politike uza slobodnija tržišta stvorile nove platežno sposobne pripadnike potrošački potentnih pripadnika srednjih slojeva u nastajanju. (Na kraju još o bumbaru. Istraživanja su pokazala da je tajna njegova letenja u tome što za razliku od drugih letača ne maše krilima sinkronizirano. I to, začudo, daje rezultat.) … Miodrag Šajatović za Lider.

bumbar ekonomija kolumne Miodrag Šajatović

Rat je skup sport

Rusiji će trebati najmanje 30 godina kako bi se ekonomski i vojno oporavila od rata u Ukrajini

Ruska ekonomija – kratkoročna prognoza - Branko Milanović - Peščanik

Britanski Daily Mail tvrdi da je od invazije krajem veljače u Ukrajini poginulo najmanje stotinu tisuća ruskih vojnika, a potrošena je četvrtina godišnjeg proračuna. Kijev je, navodi isti izvor, uništio polovicu ruskih tenkova, a Rusija je potrošila gomilu novca kako bi obnovila svoje oružane snage. List navodi neimenovanog britanskog dužnosnika koji tvrdi da će Rusiji trebati između dvadeset i trideset godina kako bi povratila svoju vojnu i ekonomsku snagu. Jutarnji

ekonomija naoružanje rat u Ukrajini Rusija

Tigar s Istoka

Indija je novi motor globalnog ekonomskog rasta i velika investicijska meka

India: The Economic Giant // Inlea // Supporting your success

Pozicionira li se Indija kao jedna od vodećih svjetskih supersila uz Sjedinjene Države, EU i Kinu? Same stope rasta indijskog gospodarstva, kao i činjenica da će Indija 2023.postati najmnogoljudnija zemlja svijeta, govore kako razmjeri njezine važnosti rastu. Međutim, sad se otvara i pitanje hoće li zbog svoje veličine i potencijala Indija postati globalna investicijska meka. Pri ovome je zanimljivo da čak i iskusne investitore iznenađuju informacije koliko je indijsko dioničko tržište bilo zahvalno za ulaganja u proteklih 30 godina. Pet je razloga zašto bi Indija nakon Kine mogla postati novim globalnim motorom rasta: 1. Investicijski pejzaž Indije ubrzano se mijenja, 2. Demografski rast, 3. EU i SAD sve češće traže indijske partnere, što dovodi od eksplozija izvoza, 4. Globalna geopolitička napetost jača važnost i ulogu Indije, 5. Od 2017. do danas indijska vlada lansirala je niz ambicioznih reformskih projekata. Jutarnji

ekonomija geopolitika Indija investicije supersila

Od prvog do prvog, iz šupljeg u prazno

Ekonomska kriza na Kubi: “Nema ničega što bi se moglo kupiti, posvuda su samo beskrajni redovi”

Kubi već desetljećima treba neka druga, mnogo žešća riječ od “krize”, a sad je tu i energetska kriza. Električnu energiju Kuba uglavnom dobiva iz termoelektrana koje je dobila u doba socijalističkog bratstva sa SSSR-om tako da su one ne samo žalosno neučinkovite nego i u derutnom stanju. Hitno im treba popravak, ali čak i kad ima goriva, nema dijelova ni novca za dijelove. Raspoloženje Rodolfa Cortille je negdje ispod točke apsolutne nule: čuo je, kaže, da će danas u nedalekoj trgovini biti maslaca pa je ustao u četiri ujutro da bi stao u red. Nešto prije deset sati je prekinuo čekanje, a da nije dospio ni blizu ulaza u trgovinu: do tada ne samo da je prodan sav maslac, nego i sve ostalo što je stiglo. A ni to nije kraj: kad se vratio kući, otkrio je da je opet nestalo struje u čitavom kvartu. Deutsche Welle

ekonomija Kuba nestašice

Nema ekonomije ako se svi ugušimo

Zašto je investitorima odjednom izuzetno važna biološka raznolikost?

Insekti oprašuju komercijalne usjeve, koraljni grebeni štite infrastrukturu na obalama, močvare pročišćavaju vodu… Ovo su samo neke od usluga ekosustava koje potiču gospodarski rast, a svjetska ekonomija uvelike ovisi o njima. Upravo zbog toga, gubitak biološke raznolikosti mogao bi smanjiti dobit poduzeća. Ako je gospodarstvo temeljeno na prirodi, onda je krah bioraznolikosti rizik i za tvrtke i za investitore. Nestanak insekata s poljoprivrednog zemljišta, zahtjeva uvoz oprašivača ili rezultira smanjenom proizvodnjom, a rezultat je isti – smanjenje ostvarenih prihoda, odnosno dobiti. Svjetski ekonomski forum rangira “gubitak biološke raznolikosti” kao treći najteži rizik za gospodarstvo u sljedećem desetljeću, nakon nedjelovanja na klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike. Green

bioraznolikost ekonomija investicija

Čišćenje planeta košta

Cijena zelene ekonomije: Dodatnih 3,5 bilijuna dolara godišnje

Cijena prelaska na zelenu ekonomiju iznosit će 3,5 milijardi dolara godišnje, prema novoj studiji koja analizira troškove zelene globalne ekonomije, a koju je izradila konzultantska kuća McKinseyja. McKinsey u svojoj studiji kaže kako će ukupna globalna potrošnja vlada, poduzeća ali i pojedinaca za sustave za zelenu energiju morati porasti na 3,5 bilijuna dolara godišnje, svake godine, ako želimo imati bilo kakve šanse da stignemo do nulte emisije 2050. godine. To je povećanje od 60 posto u odnosu na današnju razinu ulaganja i ekvivalentno je polovici globalne dobiti poduzeća, četvrtini svjetskih poreznih prihoda i 7 posto potrošnje kućanstava. Dodatnih 1 bilijun dolara također bi trebalo preraspodijeliti s visokoemisionih na niskougljična sredstva. Postizanje neto nulte emisije do 2050. godine podrazumijevalo bi temeljnu transformaciju globalnog gospodarstva. Lider

ekonomija zelena ekonomija

Gašenje vatre

Prijeti li nam stvarno bauk hiperinflacije? Domaći stručnjak poklopio šefa Twittera: ‘Stvar će se smiriti u prvom kvartalu 2022., neće biti razloga za divljanje cijena’

Jack Dorsey bombastično je najavio inflaciju koja će promijeniti sve, no neki naši stručnjaci ne slažu se s njim, a među njima je i Ljubo Jurčićza koji kaže da bi jača inflacija mogla trajati do kraja prvog kvartala iduće godine i uz mogućnost da se pritisci na jačanje cijena nastave cijele 2022., ako ne dođe dorazvoja novog soja virusa koji će uzburkati svijet. Smatra da je do inflacije došlo zbog nedostatka repromaterijala koji se otvaranjem više traži te zbog toga nastaju problemi u ekonomiji, a krivi prekid opskrbnih lanaca, cijenu prijevoza koja je skočila i do deset puta te visoku cijenu energenata. Tportal

ekonomija inflacija Ljubo Jurčić

Nepovjerljivi Hrvati

Šonje: Novo vrijeme – šušur na tržištu kapitala

Besperspektivnost, strah, ali i regulacija (moramo “štititi” sve i svakoga) ubili su tržišni šušur u čijemu izotanku imamo mir – čitaj mrtvilo. Nitko ne „talasa“, ne propituje glasno, a u isto vrijeme se s razvijenih tržišta koja imaju puno više iskustva s regulacijom (i s kripto tržišta, gdje je puno manje regulacije) itekako čuje buka društvenih mreža, medija i foruma na kojima se nitko ne boji izreći preporuku, stav, kritiku, pa i povući mase sljedbenika … Zbog toga su i ozbiljni domaći investitori odavno emigrirali iz učmale domaće bare tamo gdje ima šušura, toga životnog soka bez kojeg nema ni velikih pobjeda, ni velikih poraza. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

ekonomija tržište dionica Velimir Šonje

Čokoladom do prosperiteta

Slavna tvrtka iz Belgije sklopila posao u Zagori, zaposlit će 120 ljudi i vratiti raseljene obitelji!

U mjestu Vrlika u Dalmatinskoj zagori izgrađen je poslovni inkubator sa 6 prostora od kojih je 4 zauzela belgijska tvrtka koja proizvodi čokoladu, u nas registrirana pod imenom “Belgian gourmet”, a planira na tom području proizvoditi čokoladu. Pitanje je hoće li zaista vratiti raseljene obitelji kao što bombastičan naslov kaže, no zasigurno će pridonijeti boljem životu 20 novozaposlenih, a nakon izgradnje tvornice na kupljenu zemljištu i još stotini zaposlenih. U Vrlici se nadaju tako privući novi kapital, a Belgijci planiraju otkupljivati i sirovine od lokalaca, sve osim mlijeka jer će proizvoditi vegansku čokoladu. Jutarnji list

Dalmatinska Zagora ekonomija tržište rada

Inflacija naša svagdašnja