Države članice EU-a podržale su prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, neonikotinoidi čine pčele ovisnima, te one traže polja koja su tretirana tim pesticidom. 24sata, Guardian
Slovenija +346, Luksemburg +262, Grčka +142, Austrija +139, Cipar +138, Mađarska +132, Bugarska +116, Italija +100…, Hrvatska +68. Nisu to pozivni brojevi europskih zemalja, već postoci koliko su europske države uvezle više roba (dobara) iz Rusije od veljače do kolovoza 2022. u odnosu na 2021. Hrvatska je na 11. mjestu. Sve se to odvijalo dijelom i u vrijeme sankcija koje su cijeli zapadni civilizirani svijet, pa tako i ove države, opravdano nametnuli Rusiji. Naravno, ima i država koje su u minusu što se tiče uvoza iz Rusije. Najveći minus u uvozu iz Rusije tijekom tih šest mjeseci 2022. godine ima Švedska, i to za 60 posto, slijedi Danska s 44, Litva je u minusu 25 posto, Irska 20, Estonija 14, Latvija 8 i Finska 7 posto. Slobodna
Unatoč velikom rastu svijesti i ulaganja u kriptovalute unatrag nekoliko godina, među zemljama Europske unije još uvijek postoji diskrepancija između ulaganja u kriptovalute u odnosu na tradicionalne investicije poput fondova, dionica i obveznica. Pokazuje to infografika Gilberta Fontane, podatkovnog analitičara Visual Capitalista, koja prikazuje koliki postotak stanovništva u zemljama EU investira u kriptovalute, a koliko u tradicionalnu imovinu. U kriptovalute najviše ulažu Slovenci, što ide u prilog činjenici da se Sloveniju smatra jednom od najotvorenijih država na svijetu za kriptovalute. Čak 18 posto stanovništva u Sloveniji ima neku vrstu ulaganja u kripto. Slijedi Hrvatska s čak 16 posto stanovništva koje je uložilo u kriptovalute. Lider
“Članice Europske unije trebale bi osnovati vlastiti obrambeni oružani savez, bez SAD-a”, rekao je mađarski premijer Viktor Orbán za švicarski Die Weltwoche. Po njegovu mišljenju, SAD “gleda svoje, a ne europske interese kada je u pitanju rješavanje međunarodne sigurnosne politike”. Svi ruski mediji s ushitom su prenijeli Orbánov prijedlog kao zahtjev za “europskim NATO-om bez SAD-a”. “Moramo biti u stanju obraniti sebe, Europu. Rješenje bi bilo osnivanje europskog NATO-a. To sam predlagao još 2012. godine”, rekao je Orbán te dodao da SAD i EU plaćaju različitu cijenu ratnog sukoba te da “zadnju riječ u svemu imaju Amerikanci, a ne Europljani”. Prema njemu, Zapad je izgubio sposobnost da ujedini svijet, a mnoge nacije – Arapi, Brazilci, Indijci, Kinezi, Turci – žele što brži završetak sukoba u Ukrajini. Jutarnji
Novo istraživanje – u deset EU zemalja te u Indiji, Turskoj, Kini i Rusiji – koje je objavilo Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) otkriva da je rat u Ukrajini doveo do jačanja razlike između načina na koji Rusiju percipiraju Zapad i druge države. U Europi i SAD-u prevladava mišljenje da Ukrajina treba vratiti sav svoj teritorij, makar to značilo produljenje rata. U Kini, Turskoj i Indiji većina anketiranih preferira brzi kraj rata, makar Ukrajina morala ustupiti dio teritorija Rusiji. Tri četvrtine anketiranih u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%) Rusiju vide jačom ili jednako jakom kao prije godinu dana. Dok ljudi na Zapadu vjeruju da ulazimo u bipolarni svijet koji vode SAD i Kina, anketirani u Indiji i Turskoj predviđaju razvoj multipolarnog svjetskog poretka s brojnim centrima moći. Po takvom scenariju Zapad bi bio samo jedan od centara i ne bi definirao poredak niti bi bio vođa globalne demokracije. Poslovni
Ruski disident Mihail Hodorkovski nekad najbogatiji Rus i oligarh koji je stekao veliko bogatstvo na dubioznim privatizacijama 90-ih, nakon čega je završio u zatvoru zbog sukoba s Vladimirom Putinom, dao je intervju za bečki Der Standard u kojem je govorio i o planovima i potezima Kremlja kako bi preko određenih zemalja provodio svoje vanjskopolitičke interese i ciljeve, a pritom je posebno spomenuo Austriju i Srbiju. Upitan da komentira pitanje ruske kampanje dezinformiranja i financiranje desničarskih stranaka na Zapadu, Hodorkovski kaže da Putin podržava radikale bilo koje prirode. “Riječ je o destabilizaciji. Tada se on može postaviti kao onaj koji upravlja nestabilnom situacijom. Ako se rat nastavi, pokušat će destabilizirati Balkan kako bi otežao život Europljanima”, smatra Hodorkovski. Jutarnji
Posljednjih se tjedana od Portugala do Bugarske, od Finske do Malte, širi indignacija i šok uslijed otkrića o raspodjeli dopuštenja Bruxellesa državama članicama za isplatu javnih subvencija komercijalnim protagonistima u krizi i nakon nje. Njemačka i Francuska, naime, ukupno su dograbile gotovo 80 posto dozvola, izraženo udjelom u totalu isplaćene pomoći od 672 milijarde eura. Točnije, oko 50 posto tih prava zavrijedila je Njemačka, a približno 30 posto Francuska. Italija je sljedeća, s otprilike sedam posto. Hrvatska se ne vidi, ali složeni laboratorijski nalazi potvrdili su da je ulovila svojih – oko 0,2 posto. Novosti
Mnogi ljudi koji žive u Europskoj uniji ne vježbaju dovoljno, što dovodi do više od 10.000 preuranjenih smrti godišnje, objavila je u petak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Više od trećine stanovnika EU-a ne dostiže razinu tjelovježbe koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 150 minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja tjedno, objavio je OECD. Studija je pokazala da bi se 3,5 milijuna slučajeva depresije i 3,8 milijuna slučajeva kardiovaskularnih bolesti moglo spriječiti do 2050. ako bi ljudi vježbali 150 minuta tjedno. Kad bi europski građani poslušali savjet WHO-a, ne samo da bi se spriječilo više od 10.000 preuranjenih smrti, već bi se prosječni životni vijek u EU-u mogao povećati za dva mjeseca, rekla je organizacija. Tportal
Najdalje je u naoružanju otišla Poljska. Udvostručuje svoje vojne snage, planiraju nabaviti 500 višecijevnih bacača raketa u rangu prestižnog američkog HIMARS-a. Samo 20 takvih sustava u Ukrajini skoro je okrenulo rat u korist Ukrajinaca. Kupuju i 700 novih samohodnih haubica, što je šest puta više nego što ih ima Njemačka, a poljske tenkovske snage bit će tri puta veće od francuskih ili britanskih. Pojačano se naoružava i Rusiji naklonjena Mađarska, a Švedska i Finska odustale su od desetljeća neutralnih diplomatskih odnosa i zatražile članstvo u NATO-u. Rat u Ukrajini nije ostavio posljedice samo na susjedne zemlje. Kina, Indija, Tajvan i naravno SAD žele biti spremni na sve njegove implikacije, no strah od novih sukoba otišao je toliko daleko da američki diplomati već govore da je azijsko krizno žarište – mogući rat između Kine i Tajvana – blisko povezano s ratom u Ukrajini. Tportal
Deficit ruskog proračuna skočio je u siječnju na 1,76 bilijuna rubalja (24,78 milijardi dolara) pod utjecajem snažnog pada prihoda, posebice od prodaje energenata, i skoka rashoda, pokazuju preliminarni podaci ruske Vlade. Prihodi od prodaje nafte i plina u siječnju su iznosili 426 milijardi rubalja i bili su 46,4 posto manji nego u u istom mjesecu 2022., objavilo je rusko Ministarstvo financija, pozivajući se na preliminarne podatke. Pad prihoda od ključnih ruskih izvoznih proizvoda ponajprije se pripisuje nižim cijenama nafte oznake Urals i smanjenom opsegu izvoza prirodnog plina. Tportal
“Ako bi Sjedinjene Države i Zapad što je brže moguće pružili Ukrajini sva oružana sredstva i logističku podršku potrebnu za pobjedu u ratu protiv ruskih snaga, moguće je da bi Moskva pod pritiskom kredibilne prijetnje pristala na mirovne pregovore i zaustavila rat. Ako Zapad nastavi s postupnim povećavanjem vojne pomoći, samo će rasti rizik od sve veće eskalacije koju bi na kraju bilo nemoguće zaustaviti”, piše bivši američki potpukovnik Alexander Vindman u svojem komentaru za časopis Foreign Affairs. “Vojni gubitak Krima zadao bi težak udarac Putinovu kredibilitetu, pa kako se rat rasteže, mogao bi pribjeći skrivenim pokušajima odvraćanja NATO-a od pomaganja Ukrajini, provodeći napade na računalne mreže i infrastrukturu u Europi i SAD-u za koje bi mogao zanijekati odgovornost. Ili bi mogao uzrokovati industrijske kemijske ili nuklearne nesreće u Ukrajini kako bi demonstrirao svoju spremnost na eskalaciju sukoba”, upozorava Vindman. Jutarnji