EU zabranjuje kemikalije koje dokazano štete pčelama - Monitor.hr
28.04.2018. (20:30)

Zli pesticidi

EU zabranjuje kemikalije koje dokazano štete pčelama

Države članice EU-a podržale su prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, neonikotinoidi čine pčele ovisnima, te one traže polja koja su tretirana tim pesticidom. 24sata, Guardian


Slične vijesti

Danas (08:00)

Kako sačuvati obraz Rusiji i ne uprljati ruke?

Europa u dilemi: “Što ako Kijev doista pobijedi? Tek to bi bio golem problem”

Strahuje se da bi pobjeda Kijeva mogla destabilizirati Rusiju, čineći je još nepredvidljivijom i pomičući normalizaciju energetskih veza s Europom još dalje. Stoga Zapad potiho zagovara rješenje sukoba koje će Moskvi “sačuvati obraz”, makar to Ukrajinu koštalo dijela teritorija. Emmanuel Macron izjavio je da će Europa nakon postizanja mira morati izgraditi “nove ravnoteže sigurnosti” – što je fraza koja pali alarm u srednjoj i istočnoj Europi jer ju  smatraju kodom za nagrađivanje Putina. Nije li neobično da su čelnici tri najveće zemlje EU usvojili gotovo identični stav o mirovnim pregovorima baš onda kada Kijev ima prednost u borbi? To upućuje na pokušaj EU da izvrši pritisak na Kijev kako bi pristao na pregovore. No, Volodimir Zelenski je jasan: “Želimo da ruska vojska napusti našu zemlju – mi nismo na ruskom tlu. Nećemo pomoći Putinu da sačuva obraz plaćajući to našim teritorijem.” Slobodna

10.05. (19:00)

"Europa više ne smije ovisiti ni o kome"

Rat u Ukrajini kao pokretač reformi ključnih za budućnost EU

Na početku rata u Ukrajini Europljani su dokazali da pod pritiskom mogu djelovati brzo i jedinstveno. Kada bi iz toga izvukli ispravne pouke, bili bi bolje pripremljeni za novu situaciju u svijetu. Naime, nitko u EU-u ne sumnja da je 24. veljače počelo novo računanje vremena i da neće biti povratka na predratno stanje. Za druge reforme moraju biti izmijenjeni ugovori o Europskoj uniji. To bi mogao biti veliki korak naprijed: zajednički proračun, ubrzano donošenje odluka, više zajedništva. (…) No i bez promjene ugovora politički je mnogo toga moguće, jer manevarski prostor šefova država i vlada nije do kraja iskorišten. Kada se vidi hrabrost, pa i heroizam u Ukrajini koje europski političari tako neumorno hvale, oni ne bi smjeli dozvoliti da ih blokiraju bojažljivost ili loša iskustva iz prošlosti. To bi bilo uludo trošenje krize koja je najbolja šansa za istinske reforme. Deutsche Welle

10.05. (13:00)

U Schengen, u Schengen, u Schengen, noga već sama beži...

Hrvatsku treba što prije primiti u Schengen, smatra predsjednica Europskog parlamenta

Roberta Metsola je kazala da nijedna država članica ne bi trebala blokirati Hrvatsku. „Tu ću vam odgovoriti kao političarka. Umorna sam od razgovora sa zemljama koje su potrošile godine pokušavajući ispuniti kriterije i onda kad ih ispune, izostane politička odluka”, istaknula je predsjednica Europskog parlamenta. „Mislim da bi bilo sramotno da se ne poduzme taj idući korak već za aktualnog francuskog predsjedanja Unijom do 30. lipnja 2022. “, zaključila je Metsola. Jutarnji

09.05. (00:00)

Usporedbe od kojih boli glava

Neto plaće u Hrvatskoj i nakon uvođenja eura bit će znatno manje nego u Zapadnoj Europi

Koliko će sutra, kad kuna podvije rep i ode u ropotarnicu, vrijediti tih sto eura? Ne radi se samo o 750 kuna i tome što se može pazariti za taj iznos, nego o činjenici da ćemo tek potpunim prelaskom na euro biti usporedivi s ostalim članicama EU-a na svakodnevnoj razini. Prosječna neto plaća bit će tako oko 900 eura, a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i penzijice u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba još oko tisuću eura da bismo tek dostigli prosjek EU. Slobodna

04.05. (17:00)

Mazanje očiju više ne pomaže

Srbija na prekretnici: vanjskopolitičkoj neodlučnosti istekao rok trajanja

Srbija je potpuno ovisna o Zapadu. Europska unija je do sada dala četiri milijarde eura razvojne pomoći. Prema podacima Beograda, s EU-om je povezano 24.000 srbijanskih tvrtki, u kojima radi gotovo 900.000 ljudi. Dvije trećine izvoza srbijanskih tvrtki otpada na zemlje EU-a. Kritički orijentirani analitičari iz Srbije procjenjuju da Vučić neće riskirati da se te čvrste veze prekinu jer bi tako sebe doveo u opasnost. Zato će okrenuti leđa Rusiji i orijentirati se prema Zapadu. Deutsche Welle

01.05. (18:00)

Novi paket EU sankcija Rusiji

Njemačka će podržati embargo na uvoz ruske nafte, a traži i zabranu uvoza urana

O sankcioniranju ruske nuklearne industrije razgovaralo se na sastanku s veleposlanicima EU-a i Komisijom prošloga tjedna, pri čemu su Poljska i baltičke zemlje predvodile pozive na sankcije. “Njemački veleposlanik u srijedu je najavio novi stav Berlina, kazavši da će poduprijeti ne samo sankcije za naftu nego i za zabranu ruskog uranija“, rekao je diplomat EU-a za Politico. Dobar dio zastupnika u Europskom parlamentu također je zatražio da nuklearna energija bude uključena u sankcije EU. Ali bilo kakav potez protiv ruske nuklearne industrije ne bi bio bezbolan za Europljane. EU uvozi gotovo sav svoj uranij izvan Unije. Oko 20 posto dolazi iz Rusije, što je čini drugim najvećim dobavljačem nakon Nigera. Očekuje se da će sankcioniranje ruske Rosatomove podružnice sa sjedištem u Parizu biti posebno osjetljivo pitanje za novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Slobodna

 

26.04. (16:00)

Budućnost visokog rizika

Guardianova analiza: Putin bi mogao pobijediti

Zabrinjavajuća neusklađenost: dok u New Yorku glavni tajnik UN-a António Guterres upozorava na očajnički potrebnu inicijativu za zaustavljanje rata u Ukrajini, britanski premijer Boris Johnson ne vidi nikakve mogućnosti da se u ovom trenutku išta postigne pregovorima: “Stvarno ne vidim kako Ukrajinci mogu tek tako pristupiti pregovorima s njim. Kako možeš pregovarati s krokodilom dok ti je noga u njegovim raljama?” (…) Zbog kratkovidnog vlastitog interesa oko pitanja poput uvoza ruske nafte i plina te straha od eskalacije rata zapadni čelnici odustaju od teških izbora koji bi mogli osigurati opstanak Ukrajini, piše Guardianov komentator Simon Tisdall.

24.04. (10:00)

Što je nezakonito offline, bit će nezakonito i online

Dogovoren akt na temelju kojeg će EU tražiti od tehnoloških divova da uklone štetan sadržaj sa svojih stranica

Cilj Akta o digitalnim uslugama (DSA), drugog dijela velikog projekta za reguliranje tehnoloških tvrtki, je osigurati strože posljedice za platforme i web-stranice s dugim popisom zabranjenog sadržaja u rasponu od govora mržnje i dezinformacija do fotografija seksualnog zlostavljanja djece. Nova pravila zaštitit će korisnike na mreži, osigurati slobodu izražavanja i prilike za poduzeća. Ono što je nezakonito offline bit će nezakonito i online u EU. Jutarnji

23.04. (20:00)

Skupa cijena neovisnosti

Njemačka do kraja 2022. prestaje uvoziti naftu iz Rusije, EU želi isto. Što nas čeka nakon toga?

Europa je u nezavidnoj situaciji po pitanju energije. Prema podacima Eurostata, 2020. je EU pokrivala 58 posto svojih potreba za energijom, dok je samo 42 posto pokrivala iz vlastitih izvora. Zanimljiv je slučaj Hrvatske koja nije prijavila nikakvu kupnju plina iz Rusije. Ali to je zavaravajuće jer Hrvatska ruski plin uvozi preko Mađarske koja uvozi puno plina iz Rusije i izvozi ga kao svoj plin. (…)Njemačka je među najovisnijim zemljama o plinu i nafti iz Rusije. Veći ovisnici su Mađarska (i kada se korigiraju podaci za izvoz, ovisnost o ruskom plinu je 95 posto), Češka, Latvija, Slovačka, Bugarska i Finska. Index